Skip to content

Skip to table of contents

Momo Lie tu Lekisila Ocali ku Una Okuete Ale Cosi?

Momo Lie tu Lekisila Ocali ku Una Okuete Ale Cosi?

“A Suku yetu, tu ku imbila olopandu, tu sivaya onduko yove ya kemãla.”—1 ASAPULO 29:13.

OVISUNGO: 80, 50

1, 2. Yehova o talavaya ndati lovina vi kasi vongongo?

YEHOVA eye Suku ukuacali. Ovina viosi tu kuete vi tunda kokuaye. Eye wa lulika ulu lopalata kuenda ovina viosi vi kasi vongongo. Yehova o talavaya lovina viaco oco a tu kuatise. (Osamo 104:13-15; Hagai 2:8) Embimbiliya lilekisavo okuti, Yehova olonjanja vimue wa talavaya lovina vi kasi vongongo lonjila yimue yi komõhisa oco a tekule afendeli vaye.

2 Vokuenda 40 kanyamo eci va Isareli va kala vekalasoko, Yehova wa va ihã omana kuenda ovava. (Etundilo 16:35) Ovo va kuatele cosi va sukilile. (Nehemiya 9:20, 21) Handi vali, vocakati cuprofeto Elisia Yehova wa linga ocikomo cokuti, ulela wa kala vombutika yukãi umue ocimbumba u livokiya. Ocikomo caco, ca kuatisa ocimbumba oku feta olofuka kuenda oku kuata olombongo oco a litekule kumue lomãla vaye. (2 Olosoma 4:1-7) Yesu wa tambulavo unene ku Yehova woku linga ocikomo coku tekula omanu valua. Eye wa lingavo ocikomo mua kongelele oku sanga olombongo.—Mateo 15:35-38; 17:27.

3. Apulilo api a tambuluiwa vocipama cilo?

3 Yehova o pondola oku linga cosi oco a kuatise oviluvo viaye kilu lieve. Unene waye ka u sulila. Pole, Yehova o tu ihã epuluvi lioku talavaya lovina tu kuete oco tu kuatise ocisoko caye. (Etundilo 36:3-7; tanga Olosapo 3:9.) Momo lie Yehova a yonguila okuti tu kala vakuacali? Afendeli va Yehova kosimbu va enda oku kuatisa ndati lolombanjaile viavo kupange wa Yehova? Ocisoko ca Yehova ci talavaya ndati lolombanjaile tu eca? Tu tambulula apulilo aco vocipama cilo.

MOMO LIE TU LEKISILA OCALI KU YEHOVA?

4. Nye tu lekisa eci tu kala vakuacali la Yehova?

4 Eci tu kala vakuacali la Yehova, tu lekisa olopandu kuenda ocisola kokuaye. Kũlĩhĩsa eci Daviti a sapuila va Isareli catiamẽla koku eca olombanjaile vioku tunga onembele. Eye wa popia hati, cosi tu eca ku Yehova, ca tunda ale kokuaye. (Tanga 1 Asapulo 29:11-14.) Eci tu sokolola kovina viosi Yehova a siata oku tu lingila, tu sanjuka calua.

Eci tu kala vakuacali la Yehova, tu lekisa ocisola kokuaye

5. Embimbiliya li lekisa ndati okuti oku kala vakuacali ci panga onepa kefendelo lietu ku Yehova?

5 Oku kala vakuacali ku pangavo onepa kefendelo lietu ku Yehova. Vocinjonde cimue, upostolo Yoano wa yeva afendeli va Yehova kilu va popia vati: “A Yehova Suku yetu, ove o sesamẽla oku tambula ulamba, lesivayo kuenda unene, momo ove wa lulika ovina viosi, ovio vi kasilili kuenda via lulikiwa omo liocipango cove.” (Esituluilo 4:11) Ocili okuti, Yehova o sesamẽla oku tambula ulamba lesivayo. Omo liaco, tu yongola oku eca kokuaye ovina via velapo tu kuete. Yehova wa handelekele va Isareli oco va linge ovipito vitatu vunyamo. Ovipito viaco via pangele onepa koku fendela Yehova kotembo yaco. Ocihandeleko caco ca lekisile okuti ka catavele oku “molẽha ovoko kovaso a Yehova.” (Esinumuĩlo 16:16) Cimuamue haico, vonepa yimue yefendelo lietu koloneke vilo, mua kongela oku eca ku Yehova lutima wosi. Nda tua ci linga, tu lekisa okuti tua velisapo upange u kasi oku lingiwa vocisoko ca Yehova palo posi.

6. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kala vakuacali? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.)

6 Omanu vakuacali va siata oku lingila vakuavo ovina viwa kuenda ka va kevelela lika oku tambula. Omanu vaco va kuete uhayele uwa. Sokolola komõla umue o konguisa olombongo olonjali viaye via siata oku u wĩha. Noke olombongo viaco o vi landa ombanjaile yimue oco a yece kolonjali viaye. Elinga liaco, li sanjuisa calua olonjali! Cimuamue haico, nda tua kala vakuacali tu lekisa okuti tua velisapo ovina viosi Yehova a tu lingila. Sokololavo kukundi umue wotembo yosi okuti o kasi handi lolonjali viaye kuenje eca onepa yimue yolombongo viaye oco vi kuatise kovina vi sukiliwa vonjo. Pamue olonjali ka vi lavoka ekuatiso liaco. Pole va tava, momo va kũlĩha okuti omõla nda ukuacali ci kuete esilivilo. Yehova wa kũlĩhavo okuti ocali ci panga ciwa kokuetu.—Tanga Olosapo 29:21.

AFENDELI VA SUKUKOSIMBU VA KALA VAKUACALI

7, 8. Lombolola ndomo afendeli va Suku kosimbu va ecaile olombanjaile viavo (a) vioku kuatisa kovina vi sukiliwa. (b) vioku kuatisa vana va kuata ocikele coku songuila upange.

7 Embimbiliya li lekisa okuti, afendeli va Yehova tunde kosimbu va enda oku eca ovina va kuata oco va kuatise kefendelo liocili. Olonjanja vimue afendeli va Yehova, va ecaile olombanjaile viavo oco vi kuatise kovina vi sukiliwa. Ndeci, Mose wa vetiya omanu oku eca olombanjaile oco vi kuatise koku tunga otavernakulu. Noke, Daviti wa lingavo ocina cimuamue eci onembele ya tungiwa. (Etundilo 35:5; 1 Asapulo 29:5-9) Koloneke via Soma Yehoasi, ovitunda via talavaya lolombanjaile via eciwa oco va semulule onembele. (2 Olosoma 12:4, 5) Koloneke viovapostolo, kueya oku kala onjala yalua kuenje vamanji vamue va kuata esukila. Noke, ‘omunu lomunu wa eca eci a tẽla oco a kuatise vamanji va kala ko Yudea.’—Ovilinga 11:27-30.

8 Afendeli va Yehova va enda oku ecavo olombanjaile oco vi kuatise vana va kala oku songuila upange. Ndeci, va Lewi ka va tambuile onepa yimue yocipiñalo Vofeka Yohuminyo ndapata akuavo. Omo liaco, Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ca kisikile va Isareli oku eca onepa yekũi ku va Lewi. Eci ca ecelela okuti va Lewi va amamako oku tiamisila utima kupange wavo vo tavernakulu. (Atendelo 18:21) Cimuamue haico ca pita koloneke via Yesu kuenda vio vapostolo. Ovo va kuatisiwa lakãi vamue vakuacali va enda oku eca ovipako viavo.—Luka 8:1-3.

Ci kale olohuasi ale olohukũi va ponduile oku eca olombanjaile

9. Ovina afendeli va Yehova va lumbaile via enda oku tunda pi?

9 Ovina afendeli va Yehova va lumbaile via enda oku tunda pi? Via tundaile kolonepa vialua. Ndeci, koku tungiwa kuo tavernakulu citava okuti, va Isareli va lumba ovina va nena Kegito. (Etundilo 3:21, 22; 35:22-24) Kocita catete, Akristão vamue va kuata olonjo lovapia, va landisa ovina viaco kuenje olombongo viaco va vieca kovapostolo. Noke, ovapostolo va tepisa olombongo viaco komunu lomunu ndeci va sukilile. (Ovilinga 4:34, 35) Vamanji vakuavo va solaikale olombongo vimue olosemana viosi oco va ece olombanjaile. (1 Va Korindo 16:2) Omo liaco, ci kale olohuasi ale olohukũi va ponduile oku eca olombanjaile.—Luka 21:1-4.

OCALI CAFENDELI VA SUKU KOLONEKE VILO

10, 11. (a) Tu setukula ndati ocali cafendeli va Yehova kosimbu? (b) O tenda dati esumũlũho o kuete lioku eca olombanjaile oco vi kuatise kupange Wusoma?

10 Koloneke vilo, tu kuetevo epuluvi lioku eca olombanjaile oco vi kuatise kasukila amue. Pamue ekongelo lietu lia linga esokiyo lioku semulula Onjango Yusoma ale oku tunga onjango yikuavo. Citava okuti, ofiliale yofeka yetu yi sukila oku semuluiwa. Olombanjaile vietu vi kuatisavo kohongele yetu yofeka kuenda vamanji va pita lovilunga. Handi vali, olombanjaile vietu vi kuatisa vamanji voluali luosi va talavaya ko Betele, olomisionaliu, akundi valikasi kuenda vamanji va nyula akongelo. Ocili okuti, ekongelo li pondola oku linga esokiyo lioku eca olombongo olosãi viosi oco vi kuatise koku tunga Olonjango Viusoma levi Violohongele Vinene. Olombanjaile viaco vi kuatisa vamanji vosi voluali.

11 Vosi yetu tu pondola oku linga onepa yetu poku kuatisa kupange Yehova a kasi oku linga koloneke vilo via sulako. Tu pondola oku kapa olombanjaile vietu vokasia Vonjango Yusoma. Tu ecavo olombanjaile lekuatiso lionumbi yetu yo internet jw.org. Omo liaco, olonjanja vimue lomue o kũlĩha olombanjaile tua eca. Vamanji vamue va sima okuti olombanjaile viavo vitito calua. Pole, onepa yalua yolombanjaile vi eciwa, vi tunda kovina vitito hakovinako vinene. Ndaño lovitangi viekambo liolombongo, vamanjetu va likolisilako oku kala vakuacali, ndeci Akristão vo ko Makedonia va linga kosimbu. Akristão vaco “ndaño luhukũi walua,” pole, va likolisilako oku kuatisa lolombanjaile viavo.—2 Va Korindo 8:1-4.

12. Nye ocisoko ca Yehova ca siata oku linga oco ci talavaye lolombanjaile vietu lonjila yimue yiwa?

12 Osungu Yolombangi via Yehova ya siata oku likolisilako oku talavaya ciwa lolombanjaile vietu. (Mateo 24:45) Osimbu ka ya nõlele onjila yimue, va likutilila loku linga esokiyo lioku talavaya ciwa lolombongo via eciwa. (Luka 14:28) Kosimbu, vana va kuatele ocikele coku seleka olombanjaile va enda oku kuama olonumbi vimue oco va kũlĩhe okuti, olombongo viaco vi kuatisa lika kupange wa Yehova. Ndeci, Esera wa linga ungende woku enda ko Yerusalãi oku katuala ulu, osipi kuenda ovina vikuavo via eciwa losoma yo ko Persia. Olombanjaile viaco, koloneke vilo vi soka eci ci pitahãla 100 kolohulukãi violondolale. Esera wa kũlĩhĩle okuti olombongo viaco via kala via Yehova. Omo liaco, eye wa eca olonumbi via suapo okuti ka pa kambi cimue vokuenda kungende wavo wohele, oku tunda ko Persia toke ko Yerusalãi. (Esera 8:24-34) Ongangu yikuavo yupostolo Paulu una wa tambula olombanjaile oco vi kuatise vamanji vo ko Yudea va kala lesukila. Paulu wa kuamavo onjila yimuamue oco a kũlĩhe okuti vana va kuata ocikele coku seleka olombanjaile va ‘tata ovina viosi lesunga, hakovasoko lika a Yehova, pole, va ci lingilavo kovaso omanu.’ (Tanga 2 Va Korindo 8:18-21.) Afendeli va Yehova koloneke vilo va kuãivo ongangu ya Esera leyi ya Paulu. Ocisoko ca Yehova ceca olonumbi vioku tambula olombanjaile kuenda ndomo tu talavaya lavio.

13. Momo lie ocisoko ca Yehova ca leluisila ovina vimue?

13 Olonjanja vimue, apata amue va nõlapo oku leluisa omuenyo loku tẽtẽlela, oco ka va ka pesele olombongo vialua. Pamue va likolisilakovo oku leluisa omuenyo oco va talavaye calua kupange wa Yehova. Cimuamue haico ci kasi oku pita vocisoko ca Yehova. Kanyamo a sulako, tua siata oku mola ovina vialua viokaliye. Kuenje kua pesiwa olombongo vialua okuti olombanjaile via tambuiwa vi sule. Omo liaco, ocisoko ca nõlapo oku tepulula loku leluisa ovina vimue. Ocimãho cepongoloko liaco oku talavaya ciwa lolombanjaile vi eciwa la vamanji.

OLOMBANJAILE VIOVE VI KUATISA

Olombanjaile viove vi kuatisa kupange Wusoma voluali luosi (Tala ocinimbu 14-16)

14-16. (a) Nye ci kasi oku lingiwa lolombanjaile vietu? (b) Aliangiliyo api ocisoko ca Yehova a siata oku ku kuatisa?

14 Vamanji va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua va siata oku popia vati, ovina vialua viokaliye vi kasi oku lingiwa locisoko ca Yehova koloneke vilo, ka via la muiwa. Ndeci, kanyamo a sulako kua sandekiwa onumbi yetu yo jw.org kuenda o JW Broadcasting. O Tradução do Novo Mundo da Bíblia Sagrada yi kasi oku sandekiwa kalimi alua. Kunyamo wo 2014/2015, tua kuata ohongele yolofeka losapi hati “Sandiliyi Tete Usoma wa Suku!” Vimue pokati kolohongele viaco, via lingiwa volocila vinene vialupale 14 vi sangiwa kolonepa vialua violuali. Vosi va kala kolohongele viaco va kuata esanju lialua!

15 Vamanji valua va siata oku soneha ovikanda violopandu omo liovina vialua va siata oku tambula vocisoko ca Yehova. Ohueli yimue kofeka yo Asia ya soneha ndoco: “Tu kasi oku kundila volupale lumue lutito kuenda olonjanja vimue tu liyeva okuti tu kasi ulika. Oku kundila kocitumãlo ci kasi ocipãla, ca leluka oku ivalako okuti tua tiamẽla kocisoko cimue cinene. Pole, olonjanja viosi eci tu tala o Broadcasting tu ivaluka okuti tua tiamẽla kongongela ya vamanji voluali luosi. Vamanji va kasi kulo va sole calua o Broadcasting. Olonjanja viosi va tala ocipama cosãi va popia vati, va kasi ocipepi Losungu Yolombangi via Yehova. Kaliye va kuete esanju omo lioku tiamẽla kocisoko ca Yehova.”

16 Koloneke vilo, ku kasi oku tungiwa loku semuluiwa ci soka 2.500 Kolonjango Viusoma koluali luosi. Vamanji vamue kofeka yo Honduras eci va fetika oku liongoluila Vonjango yavo Yusoma yokaliye va soneha ndoco: “Tu kuete esanju lialua omo lioku tiamẽla kepata lia Yehova loku kuata vamanji voluali luosi. Lekuatiso lia Yehova kuenda lia vamanji, onjongole yetu yoku kuata Onjango Yusoma ya tẽlisiwa.” Ca siata calua oku yeva vamanji va popia ovina vimuamue, eci va tambula Embimbiliya ale alivulu akuavo kelimi liavo, eci va tambula ekuatiso noke liocilunga cimue ale ceci va mola onima yi tunda koku kundila kovitumãlo ku sangiwa omanu valua kuenda volokololo.

17. Tua kũlĩha ndati okuti Yehova o kasi oku kuatisa ocisoko caye koloneke vilo?

17 Omanu vana okuti Halombangiko via Yehova, ka va kuete elomboloko ndomo tu tẽlisa upange wetu lekuatiso liolombanjaile. Tu kũlĩhĩsi ndomo mitavaso yupange umue a kala, noke yoku nyula olonjo vietu vioku panga alivulu. Eye wa komõha calua poku mola upange wosi u lingiwa la vamanji va lieca olumue kuenda ka tu lingi ovopange locimãho coku kuata olombongo. Eye ka kuatele elomboloko ndomo upange waco u tẽliwa. Pole, tua kũlĩha okuti upange waco u tẽliwa, momo Yehova o kasi oku kuatisa ocisoko caye koloneke vilo.—Yovi 42:2.

YEHOVA O SUMŨLUISA UKUACALI

18. (a) Yehova o sumũluisa ndati vana va kuatisa kupange Wusoma? (b) Tu longisa ndati omãla vetu ale vana tu longisa Embimbiliya oku kala vakuacali?

18 Yehova o tu ihã epuluvi lioku kuatisa kupange Wusoma u kasi oku lingiwa koloneke vilo. Eye wa likuminya okuti wosi o ci linga o sumũluisiwa. (Malakiya 3:10) Yehova wa likuminya okuti omunu wosi ukuacali o tambula onima. (Tanga Olosapo 11:24, 25.) Omanu vakuacali va kuete esanju lialua momo “esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.” (Ovilinga 20:35) Tu pondolavo oku longisa omãla vetu ale vana tu longisa Embimbiliya, oku kala vakuacali oco va tambulevo asumũlũho alua. Ndamupi tu ci linga? Tu ci lekisila kolondaka vietu kuenda kongangu yetu yiwa.

19. Ocipama cilo ca ku vetiya ndati?

19 Ovina viosi tu kuete via tunda ku Yehova. Eci tu kala vakuacali la Yehova, tu lekisa okuti tu u sole kuenda tua velisapo ovina viosi a siata oku tu lingila. (1 Asapulo 29:17) Ndamupi va Isareli va liyeva poku eca olombanjaile viavo oco vi kuatise oku tunga Onembele? Embimbiliya li popia ndoco: “Omanu va sanjuka, momo va panga oku lumba. Lutima wa sunguluka va panga oku lumba ku Yehova.” (1 Asapulo 29:9) Omo liaco, tu kuatavo esanju nda tu eca cimue ku Yehova pokati kovina viosi a tu ihã ocali.