Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

E tapea anei oe i to oe hapa ore?

EHIA manu rii i pohe inanahi ra? Aita e taata i ite, e peneiaˈe mea iti o te haapao atu—mea rahi roa hoi te manu. E haapao râ o Iehova. Teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i teie mau manu rii e au ra e mea faufaa ore: ‘E ore te hoê o taua na manu rii ra e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo.’ Teie â ta ˈna i parau: “Eiaha maori outou e mǎtaˈu, e maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.”—Mataio 10:29, 31.

I muri aˈe to te mau pǐpǐ taa-maitai-raa e mea faufaa mau â ratou na Iehova. Ua papai hoê o ratou, te aposetolo Ioane e: “Ua itea to te Atua aroha ia tatou nei, o te Atua i tono mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi i te ao nei, ia ora tatou ia ˈna.” (Ioane 1, 4:9) Aita noa Iehova i horoa mai i te hoo, ua haapapu atoa râ oia i ta ˈna tavini taitahi e: “E ore roa vau e taiva ia oe, e ore roa vau e faarue ia oe, e ore, e ore roa ˈtu.”—Hebera 13:5.

Mea maramarama maitai, mea papu te here o Iehova i to ˈna nunaa. Teie râ te uiraa e hiti mai, ‘Mea here roa anei na tatou ia Iehova e ore roa ˈi tatou e faarue ia ˈna?’

Te mau tamataraa a Satani no te ofati i to tatou hapa ore

I to Iehova hutiraa i te ara-maite-raa o Satani i nia i te haerea hapa ore o Ioba, teie ta Satani i pahono atu: “E haamori anei Ioba ia oe ahiri aita ta ˈna apî e noaa mai?” (Ioba 1:9, Today’s English Version) Te hinaaro ra oia e parau e ua taai-noa-hia to te taata taiva ore i te Atua i ‘te apî e noaa mai ia ratou.’ Mai te peu e tera iho â, e nehenehe ïa te hapa ore o te mau Kerisetiano e ofatihia—mai te peu e e mea anaanatae te mea e pûpûhia mai.

I roto i te hiˈoraa o Ioba, ua parau o Satani i te omuaraa e e taiva o Ioba i te Atua mai te peu e e ere oia i ta ˈna mau taoˈa poiherehia. (Ioba 1:10, 11) I te haapapuraahia e mea hape teie parau faaino, ua na ô o Satani e: “E haapae te hoê taata i te mau mea atoa no to ˈna ora.” (Ioba 2:4, TEV) Noa ˈtu e e parau mau ta Satani i faahiti no te tahi pae, ua patoi o Ioba i te ofati i to ˈna hapa ore. Te haapapu ra te faatiaraa i te reira. (Ioba 27:5; 42:10-17) Mai tera atoa anei to oe taiva ore? Aore ra e vaiiho anei oe e ia ofati o Satani i to oe hapa ore? A feruri o oe iho a hiˈopoa ˈi tatou i te tahi mau parau mau no nia i te mau Kerisetiano atoa.

Ua tiaturi te aposetolo Paulo e mea puai roa te taiva ore o te mau Kerisetiano mau. Ua papai oia e: “Ua ite mau hoi au e, e ore te pohe, e ore hoi te ora, . . . e ore te mau mea e vai nei, e ore hoi te mau mea e tupu a muri atu, . . . e e ore atoa te mau mea i hamanihia nei, e tia ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua, i roto i to tatou Fatu ia Iesu Mesia ra.” (Roma 8:38, 39) Tera atoa to tatou tiaturiraa papu mai te peu e e mea puai to tatou here ia Iehova. E taairaa mou ore taua here ra, aita e mana to te pohe i nia iho.

Mai te peu e e mai tera to tatou taairaa e te Atua, eita roa ˈtu ïa tatou e ui e, ‘E tamau noa anei au i te tavini ia Iehova i roto tau matahiti?’ E riro teie manaˈo papu ore i te faaite mai e ua taaihia to tatou taiva ore i te Atua i te mea e tupu mai i nia ia tatou i te roaraa o to tatou oraraa. Eita te hapa ore mau e fifihia i te mau huru tupuraa rapaeau. Ua taaihia hoi te reira i to tatou huru o roto mai. (Korinetia 2, 4:16-18) Mai te peu e e here tatou ia Iehova ma to tatou aau atoa, eita ïa tatou e haapeapea ia ˈna.—Mataio 22:37; Korinetia 1, 13:8.

E tia râ ia tatou ia haamanaˈo e te imi noa ra o Satani i te ofati i to tatou hapa ore. E faahema paha oia ia tatou ia fati tatou i te hinaaro o te tino, i te faaheporaa a te mau hoa, aore ra e faaohipa oia i te tahi mau fifi o te turai ia tatou ia faarue i te parau mau. O te ao i atea ê i te Atua ta Satani ravea matamua i roto i teie aroraa, noa ˈtu e e faaohie atu â to tatou huru tia ore i ta ˈna ohipa. (Roma 7:19, 20; Ioane 1, 2:16) Teie râ, e mau tupuraa maitatai ta tatou i roto i te aroraa, e te hoê o te reira, o te mea ïa e ua ite tatou i te mau opuaraa a Satani.—Korinetia 2, 2:11.

Eaha ta Satani mau opuaraa? Ua faataa o Paulo i te reira i roto i ta ˈna rata i to Ephesia mai “te mau ravea paari.” a (Ephesia 6:11) Te tuu ra o Satani i te mau ravea paari i nia i to tatou eˈa no te ofati i to tatou hapa ore. Auaa râ e ua taa ia tatou teie mau ravea paari, no te mea ua papaihia te mau raveraa a te Diabolo no tatou i roto i te Parau a te Atua. Te faataa ra te mau tamataraa a Satani no te ofati i to Iesu hapa ore e to Ioba i te tahi o te mau ravea ta ˈna e imi ra no te ofati i to tatou hapa ore Kerisetiano.

Eita te hapa ore o Iesu e fati

I te omuaraa o te taviniraa a Iesu, ua tamata roa o Satani i te Tamaiti a te Atua na roto i te aniraa ˈtu ia ˈna ia taui i te hoê ofai ei pane. Auê te patatoa e! A 40 mahana ˈtura aita o Iesu i tamaa, e papu roa ïa e te pohe ra oia i te poiâ. (Luka 4:2, 3) Ua hinaaro o Satani e ia haamâha oioi o Iesu i to ˈna hiaai natura, ma te hoê raveraa tei taa ê roa i to Iehova hinaaro. I teie mahana atoa, te faaitoito ra te poroi a te ao i te taata ia haamâha oioi i to ratou hinaaro ma te ore e feruri i te mau faahopearaa. Teie te poroi, ‘E au ia oe te reira i teie nei,’ aore ra ‘A rave noa!’

Ahiri o Iesu i haamâha i to ˈna poia ma te ore e feruri i te mau faahopearaa, e manuïa ïa o Satani i te turai ia Iesu ia ofati i to ˈna hapa ore. Ua hiˈo o Iesu i te tupuraa ma te manaˈo pae varua, e ua pahono haapapu atu oia e: “Ua papaihia, E ore te taata e ora i te pane anaˈe ra.”—Luka 4:4; Mataio 4:4.

Ua taui atura o Satani i ta ˈna raveraa. Ma te faaohipa i te mau Papai ta Iesu i faahiti, ua faaitoito te Diabolo ia Iesu ia haamairi ia ˈna i raro mai nia mai i te poretiko o te hiero. ‘Na te hoê melahi e paruru ia oe,’ o ta Satani ïa i parau. Aita Iesu i hinaaro e ani i te parururaa semeio a to ˈna Metua no te huti noa mai i te ara-maite-raa i nia ia ˈna. “Eiaha oe e aa i to Atua ra ia Iehova,” o ta Iesu ïa i parau.—Mataio 4:5-7; Luka 4:9-12.

Te ravea hopea ta Satani i faaohipa, mea tanai roa ˈtu â ïa. Ua tamata oia i te faaau i te parau ia Iesu, e horoa oia i te ao atoa e to ˈna hanahana na Iesu mai te peu e e rave o Iesu i te hoê noa ohipa haamoriraa. Ua pûpû Satani fatata i te mau mea atoa. E nafea râ Iesu e nehenehe ai e rave i te hoê ohipa haamoriraa i mua i te enemi rahi o to ˈna Metua? Eita ïa e tia! “O te Fatu ra o te Atua ta oe e tahopu, e oia anaˈe ra ta oe e haamori,” o ta Iesu ïa i pahono.—Mataio 4:8-11; Luka 4:5-8.

I muri aˈe i te manuïa-ore-raa tera na tamataraa e toru, ua ‘faarue maira Satani ia Iesu e tae noa ˈtu i te tahi atu taime au.’ (Luka 4:13, MN) E tapao faaite ïa e ua moemoe noa Satani i te hoê taime maitai no te tamata i te hapa ore o Iesu. Ua fa mai te hoê taime au fatata e piti matahiti e te afa i muri aˈe i to Iesu faaineineraa i ta ˈna mau pǐpǐ no to ˈna pohe e fatata roa maira. Ua parau te aposetolo Petero e: “Eiaha roa ïa, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai.”—Mataio 16:21, 22.

E nehenehe anei e parau e ua au Iesu i tera manaˈo haavare ore e te hape râ, i te mea e no ǒ mai i te hoê o ta ˈna mau pǐpǐ ra? Ua taa oioi ia Iesu e te faaite ra tera mau parau i to Satani manaˈo, eiaha to Iehova. Ua pahono haapapu atu te Mesia e: “E haere ê atu oe, e tena na enemi, e turoriraa oe na ˈu, aore hoi oe i au i ta te Atua ra, o ta te taata râ ta oe i au.”—Mataio 16:23.

No to Iesu here tamau ia Iehova, aita i noaa ia Satani i te ofati i to ˈna hapa ore. Aita hoê aˈe mea ta te Diabolo e pûpû mai, aita e tamataraa noa ˈtu e mea etaeta, e nehenehe e turai ia Iesu ia taiva i to ˈna Metua i te raˈi. Tera atoa anei ta tatou faaotiraa papu ia haafifi te tahi mau tupuraa ia tatou ia tapea i to tatou hapa ore? E tauturu mai te hiˈoraa o Ioba ia taa maitai aˈe ia tatou te mau fifi rahi ta tatou e nehenehe e faaruru.

Te taiva ore i mua i te ati

Mai ta Ioba i ite, e nehenehe tatou e roohia i te ati i te mau taime atoa. E taata faaipoipo oaoa oia e hoê ahuru ta ˈna tamarii e mea maitai ta ˈna tereraa ohipa i te pae varua. (Ioba 1:5) Aita râ o Ioba i ite e ua riro to ˈna hapa ore i te Atua ei mârôraa i roto i te apooraa i te raˈi, e ua faaoti roa o Satani e ofati i to ˈna hapa ore na roto i te mau ravea atoa.

Aita i maoro, ua ere o Ioba i ta ˈna faufaa materia. (Ioba 1:14-17) Aita râ to Ioba hapa ore i fati i te tamataraa no te mea aita roa ˈtu oia i tuu i to ˈna tiaturiraa i nia i te moni. Teie ta Ioba i parau no nia i te tau a riro ai oia ei taata taoˈa rahi: ‘[Ahiri] au i faariro i te auro ei tiaturiraa no ˈu, e [ahiri] au i oaoa i te mea ua rahi tau taoˈa, ua riro ïa te reira ei hara, ua huna hoi au i te Atua i nia i te raˈi ra.’—Ioba 31:24, 25, 28; MN.

I teie mahana, e nehenehe atoa tatou e ere taue fatata i ta tatou mau mea atoa. E moni iti rahi ta te hoê ona Ite no Iehova i tavirihia, fatata aita ta ˈna e moni faahou. Te faˈi roa ra oia e: “Mai roohia vau i te maˈi mafatu tupu taue. I to ˈu manaˈo, ahiri aita to ˈu mau taairaa e te Atua, e tupu iho â te reira. Ua faataa mai râ teie fifi e aita vau i tuu i te mau faufaa pae varua i te parahiraa matamua i roto i to ˈu oraraa. Ua na nia ˈˈe te oaoa e imi i te moni i te tahi atu â mau mea atoa.” Mai reira mai, ua faaiti mai teie Ite i ta ˈna ohipa, e te tavini tamau ra oia ei pionie tauturu, ma te rave e 50 hora aore ra e hau atu i te avaˈe i roto i te taviniraa Kerisetiano. Te vai nei râ te tahi atu mau fifi e mea ino roa ˈˈe i te ereraa i ta tatou mau taoˈa.

No faaite-noa-hia ˈtura ia Ioba e ua pau ta ˈna mau taoˈa i faaroo ai oia e ua pohe ta ˈna na tamarii hoê ahuru. Ua onoono â oia e: “Ia haamaitaihia te iˈoa o Iehova.” (Ioba 1:18-21) E tapea anei tatou i to tatou hapa ore ia pohe taue te tahi mau melo o to tatou utuafare? Ua pohe ta Francisco, te hoê tiaau Kerisetiano i Paniora, na tamarii e piti i roto i te hoê ati pereoo mataeinaa riaria. Ua itea mai ia ˈna te tamahanahanaraa na roto i te haafatataraa ˈtu â ia Iehova e te faarahiraa i ta ˈna ohipa i roto i te taviniraa Kerisetiano.

I muri aˈe atoa i te pohe-taue-raa ta ˈna mau tamarii, aitâ te ati o Ioba i hope. Ua tairi o Satani ia ˈna i te hoê maˈi mauiui e te hairiiri. I taua taime ra to ta ˈna vahine parauraa ia Ioba i te tahi manaˈo tano ore. “A faaino atu i te Atua, a pohe atu ai,” o ta ˈna ïa i faaitoito ia ˈna. Aita o Ioba i tâuˈa i ta ˈna parau, e aita ‘to ˈna vaha i hara.’ (Ioba 2:9, 10) Ua taaihia to ˈna hapa ore, eiaha i te turu a to ˈna utuafare, i to ˈna râ taairaa piri e o Iehova.

Te taa ra ia Flora te mau huru o te aau ta Ioba i faaruru, no te mea ua faarue ta ˈna tane e ta ˈna tamaiti matahiapo i te eˈa Kerisetiano e hau atu i te hoê ahuru matahiti aˈenei. “Ia ere taue oe i te turu a to oe utuafare, mea mauiui roa,” o ta ˈna ïa e faˈi ra. “Ua ite râ vau e eita vau e oaoa i rapaeau i te faanahonahoraa a Iehova. No reira, ua mau papu vau e ua tuu vau ia Iehova i te parahiraa matamua a faaitoito noa ˈi i te riro ei vahine maitai e ei mama maitai. Ua tamau vau i te pure, e ua faaitoito Iehova ia ˈu. Te oaoa nei au no te mea ua haapii au i te turui taatoa i nia ia Iehova, noa ˈtu te patoiraa papu a ta ˈu tane.”

Ta Satani ravea i muri mai no te ofati i te hapa ore o Ioba, o to ˈna ïa na hoa e toru. (Ioba 2:11-13) Eaha râ paha te au ore i to ratou haamataraa i te faahapa ia ˈna. Ahiri oia i tiaturi i ta ratou mau parau, eita ïa o ˈna e tiaturi faahou i te Atua ra o Iehova. E nehenehe hoi ta ratou mau aˈoraa faaitoito ore e faatoaruaru ia ˈna e e ofati i to ˈna hapa ore, e manuïa ˈtu ai ta Satani opuaraa.

Ua onoono maori râ Ioba e: “E ore â vau e faarue i te [hapa ore] na ˈu ra e pohe noa ˈtu vau.” (Ioba 27:5; MN) Aita oia i parau e, ‘Eita vau e faarue i to ˈu hapa ore no outou!’ Ua ite Ioba e ua taaihia to ˈna hapa ore ia Iehova e i to ˈna here ia ˈNa.

Te hoê ravea paari tahito no te haru i te taata ati apî

Te faaohipa noa ra Satani i te mau aˈoraa tano ore aore ra te mau parau feruri ore a te mau hoa e te mau hoa faaroo. E nehenehe te toaruaru no roto mai i te amuiraa e haaparuparu ohie aˈe i to tatou tiaturi i te hamani-ino-raa no rapaeau mai. Ua faataa te hoê matahiapo Kerisetiano, o tei aro na i roto i te tamaˈi, i te taa-ê-raa i roto i taua tamaˈi ra e te mauiui ta ˈna i faaruru no te mau parau e te mau ohipa feruri ore a te tahi mau hoa Kerisetiano. Teie ta ˈna i faataa no nia i te parau hopea nei: “O te mea fifi roa ˈˈe teie ta ˈu i faaruru aˈenei.”

I roto i te tahi atu tupuraa, e nehenehe tatou e inoino i te huru tia ore o te mau hoa faaroo, e ore atu ai tatou e paraparau faahou ia ratou aore ra e mairi atoa ˈi i te mau putuputuraa Kerisetiano. E riro paha te tamǎrûraa i to tatou mau huru mauiui o te aau ei ohipa faufaa roa ˈˈe. Mea peapea roa râ ia rave mai i tera manaˈo paari ore e ia vaiiho e ia faaino ta vera ma ohipa aore ra parau i ta tatou taoˈa faufaa roa ˈˈe, oia hoi to tatou taairaa e o Iehova. Ia vaiiho tatou e ia tupu te reira, e hema ïa tatou i te hoê o te mau ravea paari a Satani.

E parau mau e e imi tatou i te mau ture aveia teitei i roto i te amuiraa Kerisetiano. Mai te peu râ e e titau rahi roa tatou i to tatou mau hoa haamori, e mau taata tia ore hoi, mea papu ïa e e inoino tatou. Area râ, mea au noa ta Iehova mau titauraa i ta ˈna mau tavini. Mai te peu e e pee tatou i to ˈna hiˈoraa, e ineine ïa tatou i te faaoromai i to ratou huru tia ore. (Ephesia 4:2, 32) Ua horoa te aposetolo Paulo i teie manaˈo paari: “E ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai.”—Ephesia 4:26, 27.

Mai ta te Bibilia e haapii maitai maira, te faaohipa ra o Satani e rave rahi ravea paari rau ia itea mai ia ˈna—ia nehenehe ta ˈna—te raveraa no te ofati i te hapa ore o te hoê Kerisetiano. Mea au te tahi o ta ˈna mau ravea paari no te tino o te hara, e e faatupu te tahi atu i te oto. Ia au i tei parauhia aˈenei, e ite oe no te aha eiaha oe ia maere. Ma to oe here papu i te Atua i roto i to oe aau, a faaoti maite e haapapu e e haavare te Diabolo e a faaoaoa i to Iehova aau. (Maseli 27:11; Ioane 8:44) A haamanaˈo, eiaha roa ˈtu te hapa ore Kerisetiano mau ia ofatihia, noa ˈtu eaha te ati e tupu mai.

[Nota i raro i te api]

a Te parau ra te aivanaa bibilia o W. Vine e e nehenehe te taˈo tumu Heleni e huri-atoa-hia ei “ravea patatoa.”