Libisma kan meki taki feti no de moro?

Libisma kan meki taki feti no de moro?

Furu sani de di e meki taki sma e feti nanga makandra. Son sma e feti fu tyari kenki kon na ini politiek noso na ini na ekonomi, noso den e feti fu kisi den srefi reti leki trawan. Tra sma e feti fu di den wani abi a makti na ini wan kondre noso den gudu fu wan kondre. Furu feti de fu di sma fu difrenti ras noso kerki no man feni en nanga makandra wan langa pisi ten kba. San sma e du fu no meki feti de moro èn fu meki freide de? Wi kan ferwakti taki sma o man meki taki feti no de moro?

Drazen_/​E+ via Getty Images

DEN REGERING E PRUBERI FU MEKI NA EKONOMI KON MORO BUN

San den wani du: Den wani meki sma abi wan moro bun libi. Disi kan meki taki yu no abi a difrenti moro na mindri gudusma nanga pôtisma, fu di disi na wan fu den sani di e meki taki feti de.

Fu san ede a muilek: A sani disi e aksi fu den regering taki den musu kenki a fasi fa den e gebroiki den moni. Sma ben bereken taki na heri grontapu na ini 2022, sowan 24.1 milyard Amerkan dala ben gebroiki fu meki a libi go moro bun. Ma dati na soso 0,4 procent fu ala a moni di den gebroiki gi den legre na ini a srefi yari dati.

„Wi e gebroiki moro moni fu yepi den sma di e pina fu di feti de, na presi fu sorgu taki feti no broko noso fu tyari freide kon.”​—António Guterres, secretary-general of the United Nations.

San Bijbel e taki: Den regering na grontapu nanga den organisâsi kan yepi den pôtisma, ma noiti den o man sorgu taki nowan pôtisma no de moro.​Deuteronomium 15:11; Mateyus 26:11.

REGERING E PRUBERI FU SETI SANI NANGA MAKANDRA FU MEKI FREIDE DE

San den wani du: Den wani taki nanga makandra fu lusu trobi na wan bun fasi èn den wani seti sani na so wan fasi, taki ala tu sei abi wini fu dati.

Fu san ede a muilek: Wán noso moro fu den sma no wani seti sani nanga makandra, den no wani lasi san den abi èn den no wani agri nanga makandra. Èn srefi efu den agri fu wan sani di o meki den abi freide, dan makelek wan fu den no e hori densrefi na san den pramisi.

„A no ala ten sani e waka bun te den tu kondre e taki nanga makandra. Den sani di den tu kondre agri fu du no e wroko gi den. Bakaten disi e meki taki den e feti moro srefi.”​—Raymond F. Smith, American Diplomacy.

San Bijbel e taki: Sma musu „suku freide” (Psalm 34:14). Ma na ini a ten disi furu sma „no o tai hori na trawan, . . . den no o wani meki kruderi, . . . den o tori trawan” (2 Timoteyus 3:1-4). Den sortu fasi disi di sma abi e meki en muilek gi den tiriman di wani lusu den trobi trutru fu seti sani so taki freide kon de.

REGERING E PRUBERI FU AGRI NANGA MAKANDRA FU NO MEKI MORO FETSANI

San den wani du: Den wani sorgu taki fetsani no meki moro èn den wani taki nowan fetsani no de moro, spesrutu den kfalek fetsani di kan kiri ipi-ipi sma.

Fu san ede a muilek: Den kondre no wani stop fu meki fetsani fu di den frede taki den no o abi makti moro noso taki tra kondre o wini den. Ma awinsi den kondre pori ala den fetsani fu den, tòg dati no wani taki dati sma no o feti moro.

„Furu fu den kondre di ben pramisi baka a yari 1991 fu no meki fetsani moro, no du san den pramisi. Den no ben man du sani so taki gevaar no de, den no ben meki taki trobi no de na mindri difrenti kondre, èn den no ben man meki grontapu kon moro veilig.”​—„Securing Our Common Future: An Agenda for Disarmament.”

San Bijbel e taki: Sma no musu gebroiki fetsani moro èn den musu „naki den fet’owru kon tron plugu” (Yesaya 2:4). Ma sma musu du moro sani fu man tapu nanga feti, bika feti e bigin na ini wan sma en ati.​—Mateyus 15:19.

KONDRE E BONDRU KON NA WÁN FU MEKI FREIDE DE

San den wani du: Den kondre e agri fu yepi makandra te den feanti wani feti nanga den. Den denki taki wan kondre no o kon feti nanga wan fu den efu tra kondre o yepi a kondre dati.

Fu san ede a muilek: Freide no o de efu wan kondre e frede taki difrenti tra kondre bondru kon na wán fu feti nanga en. Den kondre di bondru kon na wán no e du ala ten san den pramisi èn den no e agri tu fa èn o ten den o feti nanga den feanti.

„Aladi a Volkenbond nanga den Verenigde Naties ben meki muiti fu yepi den kondre fu bondru kon na wán, tòg dati no meki taki feti no de moro.”​—„Encyclopedia Britannica.”

San Bijbel e taki: Nofo tron a moro bun efu moro sma e wroko makandra (Preikiman 4:12). Ma libisma regering nanga organisâsi no man meki freide tan de èn den no man meki ala sani tan waka bun. „No poti un fertrow na tapu heihei sma, noso na tapu iniwan libisma, bika den no man ferlusu unu. En blo e tapu. A e tron doti baka. Na a dei dati den prakseri fu en e lasi gwe.”​—Psalm 146:3, 4.

Aladi furu kondre e meki tranga muiti fu meki freide tan de, tòg wi e si taki feti de.