Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Olaga i Taimi o le Tusi Paia—Le Tagata Faifaiva

Olaga i Taimi o le Tusi Paia—Le Tagata Faifaiva

Olaga i Taimi o le Tusi Paia—Le Tagata Faifaiva

“A o savali i tafatafa ane o le sami o Kalilaia, ua ia [Iesu] silafia ai le ʻauso e toʻalua, o Simona lea ua igoa foʻi iā Peteru, ma Aneterea lona uso, o loo lafo lo la upega i le sami, auā o tagata faifaiva i laʻua. Ona fetalai atu lea o ia iā i laʻua: ʻInā mulimuli mai ia iā te aʻu, ou te faia oulua ma faifaiva i tagata.’”​—MATAIO 4:18, 19.

E MASANI ona taʻua i tusi o le Evagelia tala e faatatau i iʻa, fagotaga, ma le ʻaufaifaiva. O le mea moni, na faaaogā e Iesu le tele o talafaatusa e uiga i faiga faiva. E lētioa ona ia faia faapea, auā o le tele o taimi sa ia aʻoaʻo ai e lata ane i le matafaga o le Sami o Kalilaia. (Mataio 4:13; 13:1, 2; Mareko 3:7, 8) O lenei vaituloto matagofie e tusa ma le 13 maila (20.92 km) le umī, ma e 7 maila (11.27 km) le lautele. E foliga mai e toʻafitu aposetolo o Iesu o ni tagata faifaiva, e pei o Peteru, Aneterea, Iakopo, Ioane, Filipo, Tomasi, ma Natanielu.—Ioane 21:2, 3.

E faapeʻī le olaga o se tagata faifaiva i aso o Iesu? Aiseā e lē suʻesuʻe atili ai e uiga i na tane ma a latou galuega? O le faia faapea, o le a e malamalama ai i olaga o le ʻauaposetolo, i le avea ai ma faifaiva, atoa ai ma gaoioiga ma talafaatusa a Iesu. Muamua, mātau pe e faapeʻī le fagogota ai i le Sami o Kalilaia.

ʻUa Matuā Sousou le Sami’

O le Sami o Kalilaia e siʻomia e mauga gaoā, ma e tusa ma le 690 futu le maulalo mai i le fogātai, ma e te iloa atu i le itu i mātū le tumutumu o le Mauga o Heremoni. I le tau mālūlū, e faapogaia e savili mālūlū le sousou o le sami. Ae i le tau māfanafana, e matuā māfanafana ai le sami, ma e lē māiloa lava le taimi e agi mai ai se afā malosi ma afātia ai le ʻaufaifaiva. Sa iai se taimi na afātia ai foʻi Iesu ma ona soo i inā.—Mataio 8:23-27.

Na folau tagata faifaiva i vaa laupapa e tusa ma le 27 futu (8.27 mita) le uumi, ma e pe ā ma le 7.5 futu (2.3 mita) le lautele. O le tele o vaa e iai o latou fanā, ma se tamaʻi potu i le taumuli e malu i ai. (Mareko 4:35-41) E ui e ō lemū nei vaa, ae e mafai e lona la ona tatalia savili malolosi, a o faapaleni le isi itu i le upega, ina ia aua neʻi saʻe le vaa.

E faatonutonu e tamāloloa nei vaa, e faaaogā ai foe i itu uma e lua, ma e masani e toʻaono pe e sili atu e iai i se ʻauvaa. (Mareko1:20) E lē gata i lea, atonu e iai foʻi ni mea fagota ma isi mea e manaʻomia e pei o le, (1) la, (2) maea, (3) foe, (4) taula maa, (5) ofu e sui ai, (6) meaʻai (Mareko 8:14), (7) ato, (8) aluga (Mareko 4:38), ma (9) se upega. Atonu foʻi na latou aveina nisi o (10) uto, (11) maene, (12) meafaigaluega, ma (13) molī.

ʻMaua ai le Tele o Iʻa’

E pei o le uluaʻi senituri, o le vaega o le Sami o Kalilaia e sili ona tele le iʻa e maua ai i aso nei, o le mulivai. O nei nofoaga e tele ai limulimu ma e lalata mai i ai iʻa. I taimi o Iesu, e masani ona ō faiva a tane i le pō e faaaogā ai molī. I se tasi o aso, na fagogota ai soo o Iesu i le pō atoa, ae e leʻi maua ni iʻa. Ae i le aso na sosoo ai, na faatonu ai i latou e Iesu ina ia toe lafo le upega, ma na maua ai le tele o iʻa ma na toetoe a goto ai lo latou vaa.—Luka 5:6, 7.

O nisi o taimi e folau atu ai tagata faifaiva i mea loloto, ma e galulue faatasi ni ʻauvaa se lua pe a taunuu i le ogāsami e fagogota ai. E fofola e tamāloloa le upega i le va o vaa, ona alo malosi lea o o latou vaa e faataamilo e siʻo ai iʻa i le upega. Ona fetagofi lea i maea o loo nonoa i le pito o le upega ma toso mai, ma sasaa iʻa i le vaa. Atonu o le umī o le upega e 100 futu (30 mita) ma e tusa ma le 8 futu (2.44 mita) le loloto, ma e lava lelei lona telē e puʻe ai se ʻauiʻa atoa. O vaega pito i luga o le upega e tuu ai pole, ae o le vaega pito i lalo e tuu ai pulu. E faaalu e le ʻaufaifaiva le tele o itula e lafo ai la latou upega ma toso mai.

Ae e ese foʻi le auala e faaaogā e tagata faifaiva i vaega papaʻu. E alu le vaa ma toso le isi itu o le upega i tai i le sami, ona toe faataamilo mai lea e agaʻi mai i le matafaga ma siʻo ai iʻa i le upega. Ona toso mai lea e isi ʻaufaifaiva o loo i le matafaga le upega, ma faavasega iʻa i inā. E latou te tuu iʻa lelei i ato, a o isi iʻa e faatau atu. Ae o le tele o iʻa e faamago ma faamasima, ona tuu lea i fagu ʻele ma faatau atu i Ierusalema po o isi nuu. O meaola e leai ni una po o ni ʻapaʻapa e pei o tuna, e manatu i ai e lē mamā ma e tiaʻi ese. (Levitiko 11:9-12) Na taʻua e Iesu lenei auala e fagota ai, ina ua ia faatusaina “le malo o le lagi” i se upega, ma ituaiga o iʻa, i tagata e lelei ma tagata e leaga.—Mataio 13:47-50.

E ono faaaogā e se faifaiva se ʻafa fagota, ma ni mātau apa memea, po o se tili e fagota ai. E lafo le tili i le sami, ma e iai taimi e na te maua ai ni nai iʻa.

Sa faaaogā ma le faaeteete e le ʻaufaifaiva upega ona e taugatā, ma e tele ni galuega e faia i ai ina ia tumau ai pea ona lelei. O le tele o le taimi o le ʻaufaifaiva e alu i le fonoina, faamamā, ma le faamamagoina o a latou upega. O a latou galuega na e tatau ona fai pe a foʻi mai a latou faiva. (Luka 5:2) Na nofonofo le aposetolo o Iakopo ma Ioane i lo la vaa ma fonofono o la upega, ina ua valaaulia i laʻua e Iesu e mulimuli iā te ia.—Mareko 1:19.

O se tasi o iʻa sa tele ina maua e tagata faifaiva i le uluaʻi senituri, o le tilapia. O lenei iʻa sa masani ona aai ai tagata i Kalilaia. Atonu na tausami Iesu i lenā iʻa e manaia le tofo, ma e foliga mai o iʻa e lua na ia fafaga faavavega ai le faitau afe o tagata, o ni tilapia sa faamamago ma faamasima. (Mataio 14:16, 17; Luka 24:41-43) O lenei foʻi iʻa e masani ona aau solo ma feaveaʻi lana tama i totonu o lona gutu. Peitaʻi, pe a leai lana tama, e na te aveina se maamaa po o se tupe siliva foʻi na taatia i le ilititai.—Mataio 17:27.

I le uluaʻi senituri, sa tauia tagata faifaiva e onosaʻi, galue mamafa, ma e lotomalilie e tumau e ui i faigatā. Sa manaʻomia ona iai na uiga iā i latou na taliaina le valaaulia a Iesu e avea ma ona soo, ina ia taulau ai i le “faifaiva i tagata.”—Mataio 28:19, 20.

[Ata i le itulau 19]

(Tagaʻi i le lomiga)