Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Siamupini o le Upu Moni

Siamupini o le Upu Moni

Faauuga Lona 132 o le Aʻoga a Kiliata

Siamupini o le Upu Moni

SA AVEA Mati 10, 2012, o se aso faapitoa i le nofoaga mo aʻoaʻoga a Molimau a Ieova i Patterson, i Niu Ioka. Sa mataʻina le auala na laʻei ai le faitau afe o tagata mai i atunuu eseese, sa auai i le faauuga o le vasega lona 132 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata a Kiliata. A o isi sa matamata mai i nisi o nofoaga faapitoa sa faasalalauina atu ai e ala i le televise. O lea, o le aofaʻiga o i latou uma na molimauina e 9,042.

Na matuā aloalo atu tagata uma i lenei sauniga. E ese mai i aʻoga uma ua mavae, o i latou o loo i lenei vasega faauu ua auai i nisi o vala o le auaunaga faataimi atoa e pei o le Peteli, paeonia faapito, ovasia femalagaaʻi, po o ni misionare foʻi, e ui lava e leʻi auai muamua i le aʻoga i Kiliata. O le ā se upu faalaeiau o le a fai atu i nei tagata aʻoga ua tele le tomai?

Na taliina lenā fesili i le lauga amata a Gerrit Lösch, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, ma o ia foʻi sa taʻitaʻifono. Sa ia lāgā se fesili faatupu manatu e faapea, “Po o Oe o se Siamupini?” Na ia faamatalaina Kerisiano o ni siamupini o le upu moni, o ē e puipuia aʻoaʻoga uma faa-Kerisiano. O le lagolagoina la o le upu moni, e lē na o le aʻoaʻoina o tagata i le upu moni, ae aofia ai foʻi le fesoasoani iā i latou ia matuā naunau i ai.

Na fesili le uso o Gerrit: “E faapefea ona iloa ua tatou maua le upu moni?” E ui lava e faitau miliona ua taliaina le upu moni i aso nei, ae na ia faamatala mai e lē faalagolago le mauaina o le upu moni i le fuainumera o tagata. Auā i le Penetekoso 33 T.A. e toʻaitiiti lava i latou na talia le tapuaʻiga mamā. Na ia taʻua vala e lima e iloa ai ua tatou maua le upu moni: (1) Ua tatou tumau i aʻoaʻoga a Iesu, (2) e alolofa le tasi i le isi, (3) ia tausisi i tapulaa maualuluga tau amio a le Atua, (4) e tatou te lē auai i fefinauaʻiga a lenei lalolagi, ma lona (5) o loo tatou tauaveina le suafa o le Atua.

“Gauaʻi ma Usiusitaʻi i Faatonuga”

Na taumānatu le aofia po o le ā le mea o le a tupu ina ua vāai atu i le uso o Geoffrey Jackson, o se sui o le Vaega Pule, a o savali aʻe i le pulelaa ma se atopaʻu! O le matua o lana lauga o le “Gauaʻi ma Usiusitaʻi i Faatonuga,” ma sa faavae mai i le Isaia 50:5 lea o loo talanoa faavaloaga ai e uiga iā Iesu e faapea: “Ae o aʻu, ou te leʻi tetee i ai. Ou te leʻi liliu i le isi itulagi.”

Na apoapoaʻi atu le uso o Geoffrey i le ʻauaʻoʻoga, ina ia vave ona tali atu i faatonuga a Ieova ua ala mai i lona agaga paia, le Tusi Paia, ma lana faalapotopotoga. I le talafaatusa e uiga i taleni o loo i le Mataio 25:14-30, na tuuina atu ai e le matai i pologa taʻitasi ni taleni e tusa ma o latou tomai, ma na faatalitalia i latou ina ia faia le mea sili e latou te mafaia. Na faamālō atu le matai i isi pologa e toʻalua ma taʻua i laʻua o ni pologa e “lelei ma faamaoni.” O le faamaoni e lē faalagolago i iʻuga e fua mai, ae o le gauaʻi ma le usiusitaʻi i faatonuga.

Na taʻua le pologa lona tolu o sē e ʻleaga, paiē ma le lē aogā.’ Aiseā? Sa ia tanumia lana taleni. O le taleni e lē o se tupe siliva e tasi, ae e tutusa lona mamafa ma tenari e 6,000, lea e 45 pauna le mamafa. O le mamafa lenā o se atopaʻu e faataga ona alu ma se tagata malaga i le vaalele. O lea, e manaʻomia ni taumafaiga malosi ina ia tanumia ai so o se mea e tai pei le telē o se atopaʻu. E manino mai la, e iai se gaoioiga a le pologa na fai, o le tanumia lea o lana taleni, ae e lē o le mea lenā na faatonuina o ia e fai. I se tulaga tutusa, e ono pisi le olaga o se misionare. Ae po o pisi i le faia o ni tusi, matamata i le initaneti, o tafaoga, po o le faia o ni faiga faapisinisi? E ono lagona e le misionare le matuā lēlavā i le faaiʻuga o le aso ona o na mea, ae e lē o le mea lenā na faatonuina o ia e fai. Na faaiʻu le lauga a Geoffrey i lona faapea mai: “Ia gauaʻi pea i faatonuga!”

“Aua Lava Nei E Masalosalo”

O le matua lenā o le lauga a se isi sui o le Vaega Pule, o Anthony Morris. Na faapea mai o ia, “E lē o taʻua i le Tusi Paia e ōgatusa le faatuatua ma le masalosalo, nai lo lea, e teena e le faatuatua le masalosalo.” Na taulau Satani i le faatupuina o le masalosalo i le loto o le fafine lelei atoatoa o Eva, e mafai foʻi la ona ia faia faapea iā i tatou. Na fautua mai le uso o Anthony, “Ia atiaʻe lou faatuatua, ona mou atu ai lea o le masalosalo.” Na ia taʻua le mea na tupu iā Peteru, o lē na “savali . . . i luga o le vai,” ae ina ua “vaai atu i le matagi malosi,” ona fefe ai lea o ia ma magoto ai. Na fesili atu Iesu ina ua ia tago atu iā te ia e faapea: “Aiseā ua e masalosalo ai?” (Mataio 14:29-31) Na faapea atili mai le uso o Anthony: “A o outou pisi o ni misionare i la outou auaunaga faataimi atoa, e ono maofa nisi i mea e tou te faia e peiseaʻī o loo outou savavali i luga o le vai, ae pe a afātia i faafitauli, ia aua lava neʻi iai le uiga masalosalo.”

Na taʻua e le uso o Anthony, e ui o loo feagai ma le tele o faigatā i aso nei, ae o le a faasolosolo mālie lava ona mou atu. Na ia apoapoaʻi atu i le ʻauaʻoʻoga, pe a latou feagai ma taimi faigatā, ia manatua le mea sa faia e Paulo ma Sila a o iai i le falepuipui i Filipi. Ua faapea mai le Galuega 16:25: “I le vaeluapō, ua tatalo ai Paulo ma Sila ma usu viiga i le Atua; ma ua faalogo foʻi i ai isi pagota.” Ia mātau mai, e lē gata sa la tatalo, ae sa la pepese foʻi, ma o lo la leotetele na lagona mai ai i laʻua e isi pagota. Na faapea mai le uso o Anthony, o le toʻatele o i tatou e lē lelei leo, ae e lē tatau ona matamumuli ai e pepese, aemaise lava i taimi e oo mai ai faigatā. Na faaiʻu le lauga a le uso o Anthony i lona faitauina mai o upu o le pese 135 o le tusipese, Pepese Atu iā Ieova, o le matua “Tumau e oo i le Iʻuga.”

Isi Lauga Faalaeiau

Na tauaaoina e Robert Luccioni mai i le Matagaluega e gafa ma Faatauga se lauga e faamatuaina, “Po o le a E Naunau e Tele Ou Aso?,” lea na faavae mai i le Salamo 34:12. Na taʻua i le lauga le auala e feagai ai ma taimi faigatā, a o tumau pea ona maua se faiā lelei ma Ieova. E tele lesona e tatou aʻoaʻoina mai i le 1 Samuelu mataupu e 30, ina ua sosola Tavita, o ona tagata, ma o latou aiga mai i le tupu o Saulo, ma faaaunuua i Sekeleka. Ina ua ave faapagota o latou aiga e tagata Ameleka, na tuuaʻia Tavita e ona tagata ma mananaʻo e fetogi iā te ia. O le ā le tali mai a Tavita? E leʻi lotovaivai o ia, ae na “faamalosi . . . lona loto e ala i le fesoasoani a Ieova lona Atua.” (1 Samuelu 30:6) Na saʻili atu iā Ieova, gaoioi e tusa ma faatonuga a le Atua, ma faasaoina ai i latou na ave faapagota. Na faamautinoa atu e le failauga i le ʻauaʻoʻoga, pe a latou faaalia lenā lava faatuatua iā Ieova ma gauaʻi i ana faatonuga, ona fiafia ai lea o o latou olaga a o faataunuuina o latou faaeaga tautele.

Na taulimaina e Michael Burnett, o se faiaʻoga a Kiliata, le lauga, “Taulaʻi i se Lumanaʻi Lelei.” Na vaevae e tagata Isaraelu le pō i ni leoleoga se tolu e taʻifā itula, e amata mai i le goto ifo o le lā seʻia oo ina toe oso aʻe. O le leoleoga mulimuli e mai i le lua i le vaveao e oo i le ono i le taeao, ma o le taimi lea e aupito i sili ona pogisa, mālūlū, ma faigatā ona mataala ai. Na mafaufau pea le faisalamo i afioga a Ieova, ina ia tumau ai ona mataala i le leoleoga mulimuli. (Salamo 119:148) Na faapea atu le uso o Michael i le ʻauaʻoʻoga: “E tatau ona outou mataala. E iai taimi o le a feagai ai ma faafitauli e pei o se ao pogisa, ma o le a outou iloa ai le maalili o le alofa o lenei lalolagi. O lea, e manaʻomia ona outou fuafua mamao mea e tou faia ina ia manumalo ai.” Sa ia faamanatu atu e tatau ona faia suʻesuʻega loloto i mataupu faale-Tusi Paia, ina ia mataala ai pea faaleagaga. Na faataʻitaʻi mai e le uso o Michael lenei manatu e faapea: “O aso uma e te tatalo ai iā Ieova ona e te manaʻo e avea o ia ma au uō. Seʻi tau la ina e faataga Ieova e talanoa mai iā te outou o se uō, e ala mai i le Tusi Paia. E lē o toe umi ona mou atu lea o le pogisa ma le tele o faafitauli, o lea, ia fuafua lelei le auala e faaaogā tatau ai ou aso, ma o le faia faapea o le a e mataala ai pea a o iai i le leoleoga mulimuli, po o taimi o faafitauli.”

Na taulima foʻi e se isi faiaʻoga a Kiliata, o Mark Noumair, le lauga e faavae mai i le 1 Peteru 5:10 e faapea, “Toleniga mo Galuega o Loo Fotuaʻi Mai.” Na lāgā ai se fesili: “Ona o outou o ni faifeʻau tomai, aiseā la ua valaaulia ai outou i le Nofoaga mo Aʻoaʻoga a le Olomatamata?” O le tali, “ona ua outou atamamai i le auaunaga. O le toʻatele o tagata faigaluega atamamai, ua auai i isi aʻoga e toe faaleleia ai o latou tomai. A o faagasolo la le lima masina ua teʻa, sa faamalosia ma faamausalīina ai outou e Ieova e ala i le suʻesuʻe māeʻaeʻa o le Tusi Paia, faapea ma lana faalapotopotoga, ina ia mafai ona tauaveina o outou tiute tauave tāua. O laau faalava malolosi e lē gaugofie ma e mafai ona tatalia le mamafa o se taualuga o se fale. Po o le a avea le mamafa o omiga ma pogai e te lē amanaʻia ai mataupu silisili a le Atua, po o le a atili ai ona e tumau e ōgatusa ma mea na e aʻoaʻoina mai i lana Afioga? E iloa iʻuga o a outou toleniga a o galulue faatasi ma uso ma tuafāfine. E malolosi laau ona o alava o loo faia aʻe ai, ma o so o se mea e malosi e mafai ona tauaveina se avega mamafa, o lea, e faalagolago foʻi lou malosi i ou uiga, ma le ituaiga o tagata e iai oe. Ua valaaulia outou e Ieova i inei ona e tou te malolosi, maufaatuatuaina, ma faamoemoeina mo le galuega. Ua faataunuuina e le Atua lana vaega, o lea, e matou te tatalo o le a faataunuu foʻi la outou vaega, ma ia faataga le ʻAʻoaʻo Sili’ ina ia faaiʻu lo outou toleniga.”

Mea na Tutupu ma Faatalanoaga

O se tasi o mea e sili ona manaia i le Aʻoga a Kiliata, o le faatalanoaina lea o le ʻauaʻoʻoga, ma na faataʻitaʻi mai ai ni mea na tutupu i la latou auaunaga. O se faaaʻoaʻoga, a o faatalitali se tasi o ulugalii Falani i se malae vaalele e ō atu i le Aʻoga a Kiliata, na la talatalanoa ai i ni tamāloloa se toʻalua sa iai i inā, o ē e faaaloalogia Molimau a Ieova. Ina ua faapea atu se tasi o nei tamāloloa o ia e sau mai i Malawi, ona talanoa atu lea o le ulugalii iā te ia i le gagana Chichewa. Sa faateʻia o ia ma fesili atu pe e faapefea ona la iloa lana gagana, ae sa la faamatala atu sa avea i laʻua o ni misionare i Malawi. Ma ina ua taʻu atu e le isi tamāloa e faapea e sau o ia mai i Cameroon, ona talanoa atu lea o le ulugalii iā te ia i le gagana Falani. Sa maofa nei tamāloloa, ma na talaʻi atu nei misionare iā i laʻua.

Sa faatalatalanoa foʻi ni ulugalii se toʻalua e Nicholas Ahladis, mai i le Vaega mo Faaliliuga. O se tasi o ulugalii na siitia mai i Ausetalia ina ia auauna i vaega o loo tele ai faigātaua i Timor i Sasaʻe, a o le isi ulugalii e ō mai i Korea, ma o loo galulue i Hong Kong. O loo matuā naunau nei misionare ina ia toe foʻi atu i na atunuu, ma faatino ai mea sa latou maua mai i le aʻoga.

Ina ua māeʻa le tufatufaina atu o tusipasi a le ʻauaʻoʻoga, ona faitau mai lea e se tasi o sui o le ʻaufaauu se tusi o loo faaalia ai lo latou lototalisapaia o faatonuga sa aʻoaʻoina ai i latou. Ona sosoo ai lea ma upu faaiʻu a le uso o Gerrit Lösch, lea na taʻua ai ni alagāupu matagofie e faapea, e matagofie le upu moni e tai pei o se nuanua, e pei o se vai i le toafa, ma o se taula i se sami sousou. Na faapea mai o ia: “Maʻeu se faamanuiaga i le iloaina o le upu moni. Ia fai oe ma siamupini o le upu moni, ma ia fesoasoani i isi ina ia avea foʻi o ni siamupini.”

[Siata/​Faafanua i le itulau 31]

FAAMAUMAUGA O LE VASEGA

12 atunuu o loo auai o latou sui

36 faatatauga o tausaga

20 faatatauga o tausaga papatiso

15 faatatauga o tausaga paeonia

[Faafanua]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Ua taʻua i lalo atunuu e galulue ai le ʻaufaauu:

NUU UA TOFIA I AI

BELIZE

BENIN

CAMBODIA

CAMEROON

CAPE VERDE

CÔTE D’IVOIRE

DOMINICAN REPUBLIC

TIMOR I SASAʻE

ECUADOR

GABON

GEORGIA

GUINEA

HONG KONG

LAIPERIA

MADAGASCAR

MALAWI

PERU

SAMOA

SÃO TOMÉ AND PRÍNCIPE

IUNAITE SETETE O AMERIKA

ZIMBABWE

[Ata i le itulau 31]

Vasega Faauu Lona 132 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata

I le lisi o i lalo, e faanumera laina mai i luma i tua, ma o suafa e lisi mai i le agavale i le taumatau.

(1) Iap, R.; Iap, J.; Ng, T.; Ng, P.; Laurino, F.; Laurino, B.; Won, S.; Won, S.

(2) Morales, N.; Morales, M.; Zanutto, J.; Zanutto, M.; Rumph, I.; Rumph, J.; Germain, D.; Germain, N.

(3) Atchadé, Y.; Atchadé, Y.; Thomas, C.; Thomas, E.; Estigène, C.; Estigène, P.

(4) Ehrman, D.; Ehrman, A.; Bray, J.; Bray, A.; Amorim, M.; Amorim, D.; Seo, Y.; Seo, Y.

(5) Simon, J.; Simon, C.; Seale, C.; Seale, D.; Erickson, J.; Erickson, R.

(6) McCluskey, D.; McCluskey, T.; Brown, A.; Brown, V.; Mariano, D.; Mariano, C.; Loyola, Y.; Loyola, C.

(7) Rutgers, P.; Rutgers, N.; Foucault, P.; Foucault, C.; Wunjah, J.; Wunjah, E.