Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Puipuia Oe Mai i Agaga Leaga

Ia Puipuia Oe Mai i Agaga Leaga

Ia Puipuia Oe Mai i Agaga Leaga

SA SOIFUA aʻe Iakopo i se vaega maotua o le motu o Malaita, i le Atu Solomona. Mai lava i lona talavou, sa aʻoaʻoina o ia e faaaloalo i agaga. Ua ia faapea mai, “Ou te lē talosagaina agaga ia faaleaga i isi, ae ou te leʻi manatu e mafai ona maua se olaga fiafia e aunoa ma le faaaogāina o le rarafono, [o tū ma faiga masani e talosagaina ai se fesoasoani mai i agaga] mo se puipuiga mai i mea e afāina ai.”

I le pei lava foʻi o tagata i le tele o isi vaega o le lalolagi, e talitonu tagata o le Atu Solomona e faapea, e mafai e agaga ona fesoasoani pe faaleaga foʻi i se tagata. O le mea moni, o le toʻatele o tagata Melanesia e manatu i agaga lelei e tatau ona alolofa i ai, ae aua le fefefe i ai.

Ua faaalia i le tele o auala eseese le talitonu i gaoioiga a agaga. O se faaaʻoaʻoga, a o laʻitiiti Iakopo, o so o se taimi lava e faalogoina ai e fafine o lona nuu le tagi a le manulele e taʻu o le korokoro (common koel), e vave lava ona ave a latou fanau i totonu o le fale. Aiseā? E latou te talitonu faapea a tagi le manu o lona uiga e iai se tasi o le a afāina.

O nisi tagata o le nuu e latou te tuuina se maa faapitoa lanu paʻepaʻe i luga aʻe o faitotoʻa o o latou fale. Sa faia e Iakopo lenei faiga, ma le talitonuga e faapea o lea maa o le a puipuia ai o ia mai le faaleagaina e agaga. Ma a o faigaluega Iakopo, e na te aoina so o se toega meaʻai mai i lana taumafataga o le aoauli, ona tuu lea i totonu o se taga pepa e oo i se taimi mulimuli ane ona tiaʻi lea. O lona popolega autū neʻi maua e se tagata faimaneta toega meaʻai, ma faaaogā ina ia faalauatau ai ma iʻu ai ina maʻi o ia.

E ui lava atonu o nei faiga e lē taatele i le vaega o le lalolagi o loo e alaala ai, ae atonu i le pei o Iakopo, e te manatu e ao ona mulimuli i tū ma aganuu ina ia maua ai le puipuiga mai i agaga leaga. Atonu e te manatu faapea o le tausisi i na aganuu e tāua tele mo lou lelei.

Pe afai e te faatāua le Tusi Paia, e mautinoa la e te manaʻo ia iloa le manatu o loo taʻua i le Tusi Paia ina ia tali ai fesili o loo mulimuli mai: (1) E mafai faapefea e agaga leaga ona faaleagaina oe? (2) Po o le a avea le mulimuli i nisi o tū ma aganuu ma itu e faapogaia ai oe e aafia i taaʻiga a temoni? (3) E faapefea ona e maua le puipuiga moni ina ia lē aafia ai i agaga leaga ma maua le fiafia?

Le Auala e Faaleagaina ai e Agaga Leaga

Ua faaalia mai i le Tusi Paia e faapea o agaga leaga e lē o agaga ia o ē ua maliliu. Ua faapea mai le Afioga a le Atua, “O ē ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o ē ua oti, latou te lē iloa se mea.” (Failauga 9:5) O lea la, o agaga leaga, o agelu fouvale ia o ē ua aufaatasi ma Satani ina ia taumafai e faasesē tagata.—Faaaliga 12:9.

O loo manino ona taʻua i le Tusi Paia e faapea, e tatou te manaʻomia le puipuiga mai i agaga leaga. Na tusi le aposetolo o Paulo i Kerisiano i Efeso e faapea: “Tatou te lē o tau ma tagata a o . . . agaga leaga uma i mea o i le lagi.” Ua faamatalaina e le aposetolo o Peteru le taʻitaʻi o agaga leaga uma, o Satani le Tiapolo, e pei “o se leona o loo tagi leotele, e saʻili se tasi e na te foloina.”—Efeso 6:12; 1 Peteru 5:8.

O le auala sili lava o loo faapogaia ai e Satani mea leaga, e ala lea i le faasesēina o tagata, i le maileia o i latou e gaoioi i se auala e faatigā ai i le Atua. Ua taʻua i le Tusi Paia “e fai ma liua e Satani o ia lava e avea ma agelu o le malamalama.” (2 Korinito 11:14) Ua ia faafoliga mai e pei o se agaga e puipuia tagata, ae o le mea moni o ona faanaunauga e leaga. Ua faatauasoina e Satani mafaufau o tagata i le mea moni e faatatau iā te ia, ma le upu moni e faatatau i le Atua. (2 Korinito 4:4) O le ā lona sini i le faasesēina o tagata?

O loo tuʻinanau Satani i le tapuaʻiga ma e manaʻo i tagata ia avatu iā te ia lenā tapuaʻiga, a lē i se auala e iloa po o se auala foʻi e lē iloa. A o iai le Alo o le Atua, o Iesu, i le lalolagi, sa manaʻo Satani iā te ia e “faapaʻū ma tapuaʻi [atu]” iā te ia. Na fetalai atu Iesu: “Inā alu ese ia oe Satani, auā ua tusia, ‘E tatau ona e tapuaʻi iā Ieova lou Atua.’” (Mataio 4:9, 10) Sa teena e Iesu le faia o so o se mea o le a uiga ai, ua ia lolo e tapuaʻi atu iā Satani.

O Ieova e silisili ona malosi i agaga uma ma o le a ia lē faatagaina so o se mea e tumau ona faaleagaina ai, e oo iā i latou o ē e usiusitai iā te ia. (Salamo 83:18; Roma 16:20) Ae pe afai tatou te faafiafia Ieova le Atua e pei ona sa faia e Iesu, e manaʻomia la ona tatou ʻalofia so o se gaoioiga e gauaʻi ai iā Satani ma ana temoni. Ina ia ausia lenā tulaga, e manaʻomia ona tatou iloa tū ma aganuu masani ia e avatu ai le mamalu faaletapuaʻiga i agaga leaga. E faapefea ona e faia faapea?

Ia Iloa Tū ma Aganuu e Lē Fiafia i ai le Atua

Sa lapataʻia e Ieova le Atua ona tagata i aso anamua, o tagata Isaraelu, e faatatau i le faataʻitaʻi i nisi o tū ma aganuu a nuu na latalata ane. Na fetalai o ia: “Aua neʻi iloa iā te oe se tasi na te . . . fai togafiti faataulāitu, o sē iite i ao o le lagi, po o sē saʻili faailoga, po o sē taulāitu, po o se apele.” E tusa ai o i latou na mulimuli i nei tū ma aganuu, ua taʻua i le Tusi Paia: “E inosia e Ieova o i latou uma o ē faia na mea.”—Teuteronome 18:10-12.

O lea la, pe a iloiloina tū ma aganuu o loo taatele i lou vaipanoa, ia iloilo fesili o loo mulimuli mai: Po o faaauiluma e lea aganuu se talitonuga i le saʻili i faailoga? Po o nei aganuu e talitonu i le mana faataulāitu e puipuia ai, o loo i mea e leai ni ola? Po o aofia ai le faalauatau o isi po o faiga e puipuia ai mai i faiga faataulāitu? Po o le a aofia ai se gaoioiga o le gauaʻi atu i se agaga, nai lo o le gauaʻi atu iā Ieova po o lana Sui Tofia, o Iesu?—Roma 14:11; Filipi 2:9, 10.

E tāua tele ona e teena so o se tū ma aganuu o loo faaauiluma ai na faiga. Aiseā? Sa faagaeeina le aposetolo o Paulo e tusi e faapea: “E lē mafai foʻi ona outou aai i ‘le laoai a Ieova’ ma le laoai a temoni.” Na ia lapataʻi mai o i latou e taumafai e faafiafia le Atua atoa ma isi agaga, o le a latou “faatupu . . . le fuā o Ieova.” (1 Korinito 10:20-22) E finagalo Ieova le Atua e tapuaʻi atu tau lava o ia.—Esoto 20:4, 5.

Seʻi manatu foʻi i le fesili lenei: Po o faaauiluma e le aganuu le manatu faapea, e lē o le tagata e māfua mai ai ana gaoioiga? O se faaaʻoaʻoga, o loo inosia i le tele o atunuu le mulilua ma feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo, ma o loo taʻusalaina i le Tusi Paia. (1 Korinito 6:9, 10) Peitaʻi, i nisi aganuu a le Pasefika, e ono talia ai na faiga pe a faapea mai le teine sa faalauatau o ia i se “vai faataulāitu,” * o lona uiga, ua ia faapea mai sa uunaʻia o ia e faia feusuaʻiga ona o se mana faataulāitu ua aafia ai o ia.

Peitaʻi, ua aʻoaʻo mai e le Tusi Paia e faapea, e paʻū lava iā i tatou a tatou gaoioiga. (Roma 14:12; Kalatia 6:7) O se faaaʻoaʻoga, sa manatu le uluaʻi fafine o Eva, na faasesēina o ia e Satani e tetee i le Atua, e ala i le faapea mai: “Na faasesē mai le gata iā te aʻu, ona ou ʻai ai lea.” Peitaʻi, na tali atu Eva iā Ieova mo lana gaoioiga. (Kenese 3:13, 16, 19) E tatou te tali atu foʻi iā Ieova mo a tatou amio.—Eperu 4:13.

O le ā e Ao Ona E Faia?

Pe afai e te manaʻo e faafiafia le Atua ma ola e tusa ai ma taʻiala o le Tusi Paia, e manaʻomia ona e faia se gaoioiga maumauaʻi. Sa faataatia e tagata lotofaamaoni na ola i Efeso i le uluaʻi senituri, se faaaʻoaʻoga lelei e tusa ai o lenei vala. Ina ia latou vavaeese mai i taaʻiga a agaga leaga, sa latou faaputuputu faatasi a latou tusi uma e faatatau i faiga faaagaga, ma “susunu ai i le afi i luma o tagata uma.”—Galuega 19:19.

I le taimi a o leʻi susunuina tusi, sa ō mai i latou nei “ma taʻutino mai a latou agasala, ma faailoa mai foʻi a latou mea sesē.” (Galuega 19:18) Ona na pāʻia o latou loto i le aʻoaʻoga a Paulo e faatatau iā Keriso, na uunaʻia ai i latou e faatamaʻia a latou tusi e fesootaʻi i mea faataulāitu. Sa suia foʻi o latou lagona e tusa ai o a latou faiga faauputuu.

Ioe, atonu e lē faigofie ona lafoaʻi tū ma aganuu ua masani ai. O le luʻi lenei na fesagaʻi ma Iakopo lea na taʻua i le amataga. Sa amata ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, ma olioli i mea na ia aʻoaʻoina. Peitaʻi, sa faaauau pea ona ia faia mea e tusa ai ma tū ma aga e fesootaʻi i le rarafono. Ina ua iloiloina ona manatu e tusa ai o nei faiga, na ia iloa ai o loo ia talitonu i folafolaga a Ieova mo se lumanaʻi, ae ina ia puipuia mai i mea e leaga ai, na ia manatu e manaʻomia pea ona faalagolago atu i nei faiga faauputuu.

O le ā sa fesoasoani iā Iakopo e sui ai lana vaaiga? Ua ia faapea mai: “Sa ou tatalo iā Ieova mo lana puipuiga ma fesoasoani mai iā te aʻu ina ia ou faatuatua atu iā te ia. I le taimi e tasi, sa ou lafoaʻi aʻu faiga faauputuu.” Pe sa iai se mea leaga na oo iā te ia? Ua faapea mai Iakopo, “E leai. E pau le mea ua tupu ua ou faatuatua ai iā Ieova. Ua ou iloa le vavalalata mai o Ieova o se uō.” O lea la, i tausaga e fitu ua tuanaʻi, na auauna ai Iakopo o se tagata talaʻi faataimi atoa, i le fesoasoani atu i isi ina ia iloa aʻoaʻoga a le Tusi Paia.

Aiseā e te lē mulimuli ai i le faaaʻoaʻoga a Iakopo? Ia iloilo aganuu lea o loo mauaa pea i lou vaipanoa, ma ia faaaogā lou “mafaufau lelei” e iloilo ai po o ōgatusa na aganuu ma le “finagalo o le Atua.” (Roma 12:1, 2) Ona lototele lea e vavaeese mai i faiga faanuupō. Pe a e faia faapea, e te mautinoa o le a “talia” oe e Ieova ma puipui iā te oe. (2 Korinito 6:16-18) I le pei o Iakopo, o le a e tofo i le moni o le folafolaga a le Tusi Paia e faapea: “O le suafa o Ieova, o le ʻolo malosi lea; e sola atu i ai lē amiotonu, ona sao ai lea o ia.”—Faataoto 18:10.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 18 O lenei faaupuga e faasino atu i le aganuu o le faia lea o se faiga faataulāitu e faaaogā ai le lau o se laau faapitoa po o se meaʻai. Ona avatu lea o lenei mea i se teine. E faapea le faamatalaga o lenei laulaau po o le meaʻai o le a faagaee ai i le teine se faanaunauga mo se tane. O lenei aganuu, e ese mai i le faaonā o se teine i se vailaau po o se fualaau ae na te lē o iloa, ona faamalosi lea e fai feusuaʻiga e lē o manaʻo ai. Pe a fua i le tulaga mulimuli, ua aafia fua le teine.

[Ata i le itulau 19]

“Korokoro”

[Ē Ana le Ata]

Courtesy of Dr. Bakshi Jehangir

[Ata i le itulau 19]

O loo ao e se teine ia toega meaʻai ina ia lē faaaogāina e fai ai se faalauatau