Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Faatuatua, na Faato‘ilalo ai e Parako se ‘Autau Malosi

O le Faatuatua, na Faato‘ilalo ai e Parako se ‘Autau Malosi

O le Faatuatua, na Faatoʻilalo ai e Parako se ʻAutau Malosi

SEʻI faapea o lea ua lua fesagaʻi ma se ʻautau tele o ni fitafita loto tigā. Ua faaauupegaina i latou i meatau aupito sili ona lelei ma ua nofo sauni e faaaogā. Ae ua outou tutū faafesagaʻi nei ma i latou, ma e foliga mai o oe ma au uō ua leai se puipuiga.

O le mea lenā na oo iā Parako, Tepora, ma le 10,000 o tagata Isaraelu i le taimi o pulega a faamasino. O ʻautau a le fili, o tagata Kanana na taʻitaʻia e le taʻitaʻiʻau o Sesera. O a latou meatau, na aofia ai kariota e iai uili uʻamea mataʻutia e maamaʻai. O le nofoaga, o le Mauga o Tapora i le ālia i le vanu o Kisona. O le mea na tupu i inā, na faaalia ai o Parako o se tagata na fai ma faaaʻoaʻoga o le faatuatua. Seʻi manatu i mea na tutupu na māfua ai lenei fetaiaʻiga.

Ua Alalaga Atu Isaraelu iā Ieova

Ua faamatala mai e le tusi o Faamasino le lafoaʻia soo e Isaraelu o le tapuaʻiga mamā, ma iʻuga mataʻutia na oo i ai ona o na gaoioiga. I tulaga taʻitasi, ina ua uma ona talosaga atu ma le faamaoni mo le alofa mutimutivale o le Atua, na iʻu ai ina tofia e le Atua se faaola, ma maua le saʻolotoga, ae na oo ina toe fouvale. Ua faapea mai e tusa ai ma lenā tulaga, “ua oti Euta [le faamasino na laveaʻiina i latou mai le siitaua a Moapi], ona toe amio leaga ai lea o le fanauga a Isaraelu i luma o Ieova.” O le mea moni, “na latou filifilia atua fou.” O le ā le iʻuga? “Ona tuuina atu ai lea o i latou e Ieova i le lima o Iapino le tupu o Kanana o lē na pule i Hasora; a o lē na pule i lana itu taua, o Sesera lea, . . . Ona alalaga atu lea o le fanauga a Isaraelu iā Ieova; auā na iā te ia [Sesera] o kariota uʻamea e iva selau; na ia matuā faasauā i le fanauga a Isaraelu i tausaga e luafulu.”—Faamasino 4:1-3; 5:8.

Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau i le olaga i Isaraelu: “[I na aso] na gase ai ala tele, na ui atu ai malaga i ala ʻalo. Ua leai ni taʻitaʻi iā Isaraelu.” (Faamasino 5:6, 7) Sa fefefe tagata i ē faomea na tiʻetiʻe i kariota. Ua faapea mai se tasi tagata aʻoga: “Sa lofitūina olaga o tagata Isaraelu i le fefe, e foliga mai sa matataʻu ma lē mafesoasoania le nuu.” O lea, e pei ona masani ai, na toe alalaga atu ai iā Ieova le nuu lotovaivai mo se fesoasoani.

Ua Tofia e Ieova se Taʻitaʻi

O le siitaua mai o sa Kananā, sa avea ma mala i le nuu o Isaraelu. Na faaaogā ai e le Atua le perofeta fafine o Tepora e faailoa atu lana faamasinoga ma ana faatonuga iā Isaraelu. I lea, na tuuina atu ai e Ieova iā te ia le faaeaga e taʻua ai o se tinā faafaatusa iā Isaraelu.—Faamasino 4:4; 5:7.

Ona aami atu lea e Tepora iā Parako ma faapea atu iā te ia: “E leʻi poloaʻi mai ea Ieova le Atua o Isaraelu, e te alu ma e taʻi ʻau i le mauga o Tapora, tou te ō ma tagata e sefulu afe o le fanauga a Nafatali ma le fanauga a Sepulona? Ou te tosina atu foʻi Sesera lē pule i le itu taua a Iapino, ma ona kariota, atoa ma ana ʻau iā te oe i le ālia o Kisona; ou te tuuina atu foʻi o ia i lou lima.” (Faamasino 4:6, 7) I le faapea atu ‘e leʻi poloaʻi mai ea Ieova?’ Ua faaalia manino ai e leʻi manatu Tepora o ia e ana le pule lea na tuuina atu iā Parako. Sa na ona gaoioi o ia e ala atu ai le poloaʻiga a le Atua. O le ā le tali a Parako?

Na tali atu Parako: “Afai ta te ō ma aʻu, ona ou alu lea; a e afai ta te lē ō ma aʻu, ou te lē alu.” (Faamasino 4:8) Aiseā na faatalatū ai Parako e talia le avega tauave mai le Atua? Pe sa palaai o ia? Pe e leʻi talitonu o ia i folafolaga a le Atua? E leai. E leʻi teena e Parako le tofiga, e leʻi fouvale foʻi o ia iā Ieova. Ae i lana tali atu, sa faaalia ai ona lagona e lē agavaa e tauaveina na o ia le poloaʻiga a le Atua. O le iai o se sui o le Atua, o le a mautinoa atoatoa ai e ia ma ona tagata le iai o le taʻitaʻiga a le Atua. O lea, o le gaoioiga na faia e Parako, sa lē o se faailoga o le lotovaivai ae na faaalia ai le malosi o le faatuatua.

E mafai ona faatusaina le gaoioiga a Parako i le gaoioiga lea na faia e Mose, Kitiona, ma Ieremia. Sa lē mautinoa foʻi e nei tane pe na lava lo latou tomai e faataunuuina ai ia tofiga mai le Atua. Ae o le mafuaaga lea e leʻi manatu ai iā i latou e faapea, e vaivai lo latou faatuatua. (Esoto 3:11–4:17; 33:12-17; Faamasino 6:11-22, 36-40; Ieremia 1:4-10) Ae faapefea le gaoioiga na faia e Tepora? E leʻi taumafai o ia e fia pule. Ae sa tumau pea ona avea o se auauna agamalu a Ieova. Na ia faapea atu iā Parako: “Ta te ō lava ma oe.” (Faamasino 4:9) Sa loto malie o ia e tuua lona aiga, le nofoaga e sili ona malupuipuia ae ō ma Parako i le taua lea o loo faaloloʻi mai. Na faaalia foʻi e Tepora le faatuatua ma le lototele.

O le Faatuatua na Latou Mulimuli Atu ai iā Parako

O le nofoaga mo ʻautau a Isaraelu, o le mauga lauiloa o Tapora. Sa matuā talafeagai lelei lea nofoaga. Sa avea o se nofoaga talafeagai e feiloaʻi ai ʻautau a ituaiga o Nafatali ma Sepulona, o ē sa nonofo latalata ane. O lea, e pei ona poloaʻiina e le Atua, na mulimuli atu ai Tepora ma le ʻautau e sefuluafe iā Parako i luga o lenā mauga.

Sa manaʻomia ona faatuatua tagata uma lava sa mulimuli atu iā Parako. Na folafola atu e Ieova iā Parako lona manumalo i tagata Kanana, ae o ā auupega a tagata Isaraelu na iai? Ua faapea mai le Faamasino 5:8: E leʻi “iloa ea se talita po o se tao i le fagafulu o afe o Isaraelu.” O lea, sa lē tele ni auupega a tagata Isaraelu. E oo lava i talita ma tao, sa lē taitai ona tutusa ma kariota e iai uili uʻamea maamaʻai. Ina ua iloa ua alu aʻe Parako i le mauga o Tapora, ona faapotopoto ai loa lea e Sesera o ana kariota ma ʻautau uma i le ālia o Kisona. (Faamasino 4:12, 13) E leʻi iloa e Sesera o le a tau o ia ma le Atua e Ona le Malosi Uma Lava.

Ua Faatoʻilalo e Parako ʻAu a Sesera

Ina ua oo i le taimi o le fetauiga, ona faapea atu lea o Tepora iā Parako: “Tulaʻi ia, auā o le aso lenei e tuuina atu ai e Ieova o Sesera i lou lima; e leʻi afio atu ea o Ieova i ou luma?” Ona ō ifo ai lea o Parako ma lana ʻautau mai le mauga o Tapora i le fanua laugatasi i le vanu o Kisona, ma ua maua ai e Sesera le avanoa lelei e faaumatia ai le fili. O le ā sou lagona pe ana faapea o oe lea e te i le ʻautau a Parako? Po o le a e lē gauaʻi ea, i le manatuaina o le faatonuga lea e sau mai iā Ieova? Na usiusitai Parako ma ona tagata e sefulu afe. “Ua faataapeapeina e Ieova o Sesera, ma ona kariota uma, ma lana itu taua uma i le pelu i luma o Parako.”—Faamasino 4:14, 15.

Na faatoʻilaloina e Parako ʻautau a Sesera ona o le lagolagosua a Ieova. E lē o faamatalaina uma mai i le tala o le taua mea na tutupu. Ae peitaʻi, ua faapea mai le pese o le manumalo o Parako ma Tepora, “na tautulu ifo le lagi, o ao foʻi ua tautulu ifo ai le vai.” O mea uma lava sa tutupu, o timuga matuā mamafa na mamau ai kariota a Sesera i le palapala, ma maua ai e Parako le avanoa e faatoʻilalo ai. I lea, na matuā lē aogā ai lava ia auupega malolosi a sa Kananā. Ua faapea mai le pese e faatatau i tino oti o ʻau a Sesera: “Na tafea i latou i le ālia o Kisona.”—Faamasino 5:4, 21.

Po o se tala lenei e mafai ona talitonu i ai? O le ālia o Kisona, e papaʻu, e itiiti se vai, e lē masani ona tafe malosi. Ae afai e mamafa ma faaumiumi timuga, ona faafuaseʻi lea ona tafe malosi lea ālia ma oo ina lologa ma lofia ai auvai. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, e na o le 15 minute na timuga ai i ogaeleele pala o lenā lava vaipanoa, na faapea mai, na faalēaogāina ai taumafaiga uma a vaegaau o taua. I faamatalaga e uiga i le taua a Napoleone ma Take lea na faia i le Mauga o Tapora iā Aperila 16, 1799, na taʻua mai ai e faapea, “o le toʻatele o ē na mulimuli, na malelemo a o taumafai e sosola ese atu i se vaega o le laugatasi lea sa lofia i lologa o le ālia o Kisona.”

Ua faapea mai Flavius Josephus le tusitala o talafaasolopito o Iutaia, a o toetoe lava fetaiaʻi ʻau a Sesera ma ʻau a Parako, “na agi mai ai se afā malosi tele mai le lagi, faatasi ma timuga tetele ma uatoʻa, ma na faaagi atu e le afā le timuga i mata o sa Kananā, ma faatauaso ai o latou mata ma ua lē aogā ai a latou a ū ma maatā.”

Ua faapea mai le Faamasino 5:20: “Na latou tau mai le lagi; ua tau lava ma Sesera o fetu.” Na faapefea ona tau fetu faasaga iā Sesera? Ua manatu nisi, o lenei faaupuga e faasino atu i le fesoasoani mai le Atua. Ua faapea mai isi faamatalaga, na fesoasoani agelu e faatotō ifo le uatoʻa, pe ona o le faalagolago o Sesera i valovaloga sesē a tagata saʻiliʻili i fetu. Talu ai e lē o faamatalaina mai i le Tusi Paia le auala tonu na tau ai fetu i lenei taua, e foliga mai ua lava a lo tatou malamalama i le faaupuga e faaalia ai sa iai se fesoasoani mai le Atua i ʻautau a Isaraelu. Po o le ā lava le tulaga, ae na faaaogā atoatoa e tagata Isaraelu lea tulaga. “A ua tuliloa atu e Parako i kariota . . . ua oti le itu taua uma a Sesera i le pelu; e leai lava se tasi na toe.” (Faamasino 4:16) O le ā na tupu i le taʻitaʻiʻau sili o Sesera?

“Ua Maileia e se Fafine” Lē Tetee

Ua faapea mai le Tusi Paia: “A o Sesera, ua sola o ia i ona vae i le fale ʻie o Iaeli le avā a Kaveru o le sa Kenī; auā ua nofo lelei Iapino le tupu o Hasora ma le aiga o Kaveru o le sa Kenī.” Na faaafe e Iaeli ia Sesera ua vaivai i lona fale ʻie, ma faainu iā te ia i se ipu susu ma faaʻafu i le ʻie afu, o lea na moegase ai o ia. Ona tago lea o Iaeli “i se fao o le fale ʻie ua ave foʻi ma le samala i lona lima,” o mea e masani ona faaaogā e tagata e nonofo i fale ʻie. “Ona alu lemū atu lea iā te ia, ua ia tutuʻi ai le fao i lona manifinifi, ua ati ifo i le eleele, auā na moegase ina ua lailoa; ona oti ai lea o ia.”—Faamasino 4:17-21.

Ona alu atu lea o Iaeli i fafo e faafetaiaʻi iā Parako ua faapea atu iā te ia: “Inā maliu mai ia, ou te faaaliina atu iā te oe le tagata ua e saʻilia.” Ua faapea atili mai le tala: “Ona alu ane lea o ia iā te ia, faauta, ua taatia Sesera, ua oti, ua i ai foʻi le fao i ona manifinifi.” Maʻeu le faamalosia ai o le faatuatua o Parako i lenā mea na tupu! Na muaʻi taʻu atu e le perofeta fafine o Tepora iā te ia e faapea: “E leai sou viiga i lenei mea e te alu ai oe; auā e tuuina atu e Ieova o Sesera i le lima o le fafine.”—Faamasino 4:9, 22.

Pe taʻua le gaoioiga a Iaeli o se faaʻoleʻole? E lē o le auala lenā na silasila ai Ieova. Ua faapea mai le pese o le manumalo o Parako ma Tepora: “E sili lona manuia i fafine uma o i fale ʻie.” Ua fesoasoani lenā pese e maua ai sa tatou vaaiga saʻo i le oti o Sesera. Ua faaalia ai foʻi le faatali ma le naunau atu o le tinā o Sesera i lona toe foʻi ane mai le taua. Ua fesili atu o ia: “Se ā le mea ua tuai mai ai lona kariota?” Ua taumafai ona “tamaʻitaʻi popoto” e faatoʻafilemu ona popolega i lo latou faapea atu, atonu ai o tufatufa atu vete o le taua, o ofu matagofie lanu eseese ma ia taʻitoʻatasi le tamāloa ma lana teine. Ua fesili atu tamaʻitaʻi: “Latou te leʻi tufatufaina ea o vete? e taʻitoʻatasi ma se teine e toʻatasi pe toʻalua; o le vete o ofu lanu eseese a Sesera, o le vete o ofu lanu eseese ua matagofie; o le ofu lanu eseese ua faamatagofie i itu e lua, mo ua o ē ua i ai vete.”—Faamasino 5:24, 28-30.

Lesona mo i Tatou i Aso Nei

O le tala e uiga iā Parako, ua aʻoaʻo mai ai ni lesona tāua mo i tatou. E mautinoa lava, o i latou e lafoaʻia Ieova mai o latou olaga, e oo i ai faafitauli ma popolega. A o i latou e salamō ma liliu atu i le Atua ma faatuatua iā te ia, e mafai ona saʻoloto mai omiga eseese. Pe e lē tatau ai la ona tatou atiina aʻe le agaga o le usiusitai? E tusa lava pe foliga mai e feteenaʻi mea e manaʻomia e le Atua ma manatu o tagata, ae e tatou te mautinoa lava, o ana faatonuga e mo lo tatou lelei e faavavau. (Isaia 48:17, 18) E na o le faatuatua lava iā Ieova ma usiusitai i faatonuga a le Atua na mafai ai e Parako ‘ona tulia ʻau a nuu ese.’—Eperu 11:32-34.

Ua faapea le faaiʻuga faagaee loto o le pese a Tepora ma Parako: “Ieova e, ia faapea ona fanoia atoa uma o ē ita iā te oe; a o ē ua alolofa atu iā te [oe], ia pei o le lā i latou ina o mū totoʻa.” (Faamasino 5:31) Maʻeu le moni o lenei mea pe a aumaia e Ieova le iʻuga i le lalolagi amio leaga a Satani!

[Ata i le itulau 29]

Na valaaulia e Ieova ia Parako e ala iā Tepora

[Ata i le itulau 31]

Ua lofia auvai o le vaitafe o Kisona

[Faamatalaga i Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 31]

Le Mauga i Tapora