Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Papatisoga?

O le ā le Papatisoga?

Tali a le Tusi Paia

 O le papatisoga, e faasino atu i le faatofu po o le lolō o le tino atoa o se tagata i lalo o le vai. a E tele papatisoga o loo faamauina i le Tusi Paia. (Galuega 2:41) E aofia ai le papatisoga o Iesu, lea na faatofu ai o ia i le vaitafe o Ioritana. (Mataio 3:13, 16) I tausaga mulimuli ane, na papatisoina ai se tamāloa Aitiope i se “vai” i autafa o le auala lea sa ia ui atu ai.—Galuega 8:36-40.

 Na aʻoaʻo e Iesu e tatau i ona soo ona papatisoina, ma na toe faamautinoa mai e le aposetolo o Peteru lenā manatu.—Mataio 28:19, 20; 1 Peteru 3:21.

O le a iloiloina i lenei mataupu manatu o loo mulimuli mai

 O le ā le uiga o le papatisoga?

 O le papatisoga o se faalauiloaga i le lautele, e iloa ai ua salamō lē o le a papatiso mai i ana agasala, ma ua ia faia se tautoga i le Atua ina ia faia lona finagalo. E aofia ai le usitaʻi i le Atua ma Iesu i vala uma o lona olaga. O i latou e papatisoina, ua latou uia se ala e tau atu i le ola e faavavau.

 O le faatofuina o se tasi i le vai, o se faailoga talafeagai lea e iloa ai ua faia e se tasi ni suiga i lona olaga. Aiseā? Ua faatusaina i le Tusi Paia le papatisoga i le tanuina o se tagata ua maliu. (Roma 6:4; Kolose 2:12) O le faatofuina o se tasi i lalo o le vai, e tai pei o le tanuina faafaatusa o se maliu, lea e uiga atu i le tanumia o lona olaga tuai sa iai. Pe a toe ea aʻe o ia mai i le vai, e tai pei ua ia amata se olaga fou o se Kerisiano tuuina atu.

 O le ā le manatu o le Tusi Paia e faatatau i le papatisoina o pepe?

 E lē o taʻua i le Tusi Paia le aʻoaʻoga o le papatisoina o pepe. b O loo taʻua i le Tusi Paia, e iai ni mea patino e tatau ona faia e se tasi o loo manaʻo e papatiso. O se faataʻitaʻiga, e tatau ona ia malamalama i aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia, ma ola e ogatusa ma na aʻoaʻoga. E tatau foʻi ona ia salamō mai i ana agasala ma tuuina atu lona ola i le Atua, e ala i le tatalo. (Galuega 2:38, 41; 8:12) E lē mafai e se pepe ona faia nei mea.

 O le ā le uiga o le papatiso i le suafa o le Tamā, le Atalii, ma le agaga paia?

 Na faatonuina e Iesu ona soo ina ia “fai tagata . . . , ma soo, ma papatiso atu iā i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia, ma ia aʻoaʻoina i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaʻi atu ai iā te outou.” (Mataio 28:19, 20) O le fuaitau “i le suafa o,” e uiga atu i le amanaʻia e se tasi o le a papatiso, o le tulaga ma le pule a le Tamā ma lona Alo, faapea le matafaioi a le agaga paia o le Atua. O se faataʻitaʻiga, na faapea atu le aposetolo o Peteru i se tamāloa na fanau mai lava o pipili: “I le suafa o Iesu Keriso le Nasareta, inā savali ia!” (Galuega 3:6) E manino mai, na iloa ma amanaʻia e Peteru le pule sa iā Keriso, ma o ia foʻi ua mafai ai ona faamālōlōina le tamāloa.

  •   “O le Tamā” e faasino atu iā Ieova c le Atua. Talu ai o ia o Lē na foafoaina mea uma, o le Puna o le ola, ma o le Atua e ona le mana, o Ieova la o le pule aoao o mea.—Kenese 17:1; Faaaliga 4:11.

  •   O “le Atalii” e faasino atu iā Iesu Keriso, o lē na foaʻi mai lona ola mo i tatou. (Roma 6:23) E lē mafai ona tatou maua le faaolataga, pe a tatou lē amanaʻia ma talisapaia le matafaioi tāua a Iesu i le faataunuuina o le finagalo o le Atua mo tagata.—Ioane 14:6; 20:31; Galuega 4:8-12.

  •   O “le agaga paia” e faasino atu i le mana galue o le Atua. d Na faaaogā e le Atua lona agaga paia e foafoaina ai mea, foaʻi mai le ola, faaoo atu ai ana feʻau i ana perofeta ma isi, ma avatu ai iā i latou le malosi e faia ai lona finagalo. (Kenese 1:2; Iopu 33:4; Roma 15:18, 19) Na faaaogā foʻi e le Atua lona agaga paia e uunaʻia ai i latou na tusia le Tusi Paia, ina ia faamauina ona manatu.—2 Peteru 1:21.

 Po o se agasala le toe papatiso?

 E toʻatele tagata ua suia a latou tapuaʻiga. E faapefea la pe afai na latou papatiso i a latou tapuaʻiga muamua sa iai? Po o se agasala pe a latou toe papatiso? E manatu nisi o se agasala, ona atonu e fua o latou manatu i le Efeso 4:5 lea e faapea mai: “E tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” Peitaʻi, e lē uiga atu lenei mau e lē mafai ona toe papatiso se tasi. E faapefea ona tatou iloa?

 Siʻomaga o le mau. Ua faailoa mai i le siʻomaga o le Efeso 4:5, o loo faamatilatila mai e le aposetolo o Paulo le tatau i Kerisiano moni ona autasi i o latou talitonuga ma le faatuatua. (Efeso 4:1-3, 16) E faatoʻā maua lenā autasi pe afai e latou te mulimuli i le Alii e toʻatasi, o Iesu Keriso lea; tutusa o latou faatuatuaga po o le malamalamaga i aʻoaʻoga a le Tusi Paia; ma e tutusa foʻi agavaa faale-Tusi Paia e latou te mulimuli i ai mo le papatisoga.

 Na faalaeiau e le aposetolo o Paulo nisi ua uma ona papatiso, ina ia toe papatiso. O le māfuaaga, ona na latou papatiso ae latou te leʻi malamalama atoatoa i aʻoaʻoga faa-Kerisiano.—Galuega 19:1-5.

 Faavae talafeagai mo le papatisoga. Ina ia talia e le Atua lo tatou papatisoga, e tatau ona iā i tatou le poto saʻo i upu moni o le Tusi Paia. (1 Timoteo 2:3, 4) Pe afai na faavae le papatisoga o se tasi i aʻoaʻoga faalotu lea e feteenaʻi ma le Tusi Paia, e lē talia la e le Atua lenā papatisoga. (Ioane 4:23, 24) E tusa pe e lelei faanaunauga o lenā tagata, ae e leʻi gaoioi o ia e “tusa ai ma le poto saʻo.” (Roma 10:2) Ina ia maua le finagalo malie o le Atua, e tatau i se tasi e fia papatiso ona aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia, faatatau mea ua ia aʻoaʻoina, tuuina atu lona ola i le Atua ma toe papatisoina. Pe a fua la i nei tulaga, e o se agasala la le toe papatisoina, ae o le mea saʻo lenā e tatau ona fai.

 Isi papatisoga o loo taʻua i le Tusi Paia

 O loo taʻua i le Tusi Paia isi papatisoga, ia e ese lo latou fuafuaga mai i le papatisoga lea e faatofu i le vai, e pei ona mulimuli ai soo o Iesu. Mātau nisi o faaaʻoaʻoga nei.

 Papatisoga na faia e Ioane le Papatiso. e Na papatiso e Ioane tagata Iutaia ma tagata na liliu i le lotu Iutaia, e faaalia ai lo latou salamō i agasala na latou faia e solia ai le Tulafono a Mose, po o le Tulafono lea na tuuina atu e le Atua i tagata Isaraelu e ala iā Mose. O le papatisoga a Ioane, na sauniunia ai tagata ina ia amanaʻia ma talia le Mesia, o Iesu le Nasareta.—Luka 1:13-17; 3:2, 3; Galuega 19:4.

 Papatisoga o Iesu. O le papatisoga o Iesu e Ioane le Papatiso, e ese mai lava mai i isi papatisoga. O Iesu o se tagata lelei atoatoa ma e leai sana agasala. (1 Peteru 2:21, 22) O lona papatisoga e lē uiga atu na manaʻomia ona ia salamō, pe “talosaga i le Atua mo se lotofuatiaifo lelei.” (1 Peteru 3:21) Nai lo o lea, ua faaalia ai lona tuuina atu o ia lava o le Mesia folafolaina po o le Keriso, ina ia faia le finagalo o le Atua. Na aofia ai i lenei mea, le foaʻi mai o lona ola mo i tatou.—Eperu 10:7-10.

 Papatisoga i le agaga paia. Na taʻua uma e Ioane le Papatiso ma Iesu Keriso le papatisoga i le agaga paia. (Mataio 3:11; Luka 3:16; Galuega 1:1-5) E eseese le papatisoga lenei, ma le papatisoina i le suafa o le agaga paia. (Mataio 28:19) O le ā le eseesega?

 E na o se vaega toʻaitiiti o soo o Iesu e papatisoina i le agaga paia. O i latou ia ua faauuina i le agaga paia, ona ua filifilia e auauna faatasi ma Keriso i le lagi, o ni ositaulaga ma o ni tupu e pule mai i le lalolagi. f (1 Peteru 1:3, 4; Faaaliga 5:9, 10) O le a latou pule mai i le faitau miliona o soo o Iesu o loo faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi Parataiso.—Mataio 5:5; Luka 23:43.

 Papatisoina iā Keriso Iesu ma i lona maliu. O i latou e papatisoina i le agaga paia, e ʻpapatisoina foʻi iā Keriso Iesu.’ (Roma 6:3) O lea la, o lenei papatisoga e mo na o soo faauuina o Iesu o le a pule faatasi ma ia i le lagi. O le papatisoina iā Iesu, ua avea ai i latou ma vaega o lana faapotopotoga faauuina. O Iesu o le Ulu o lenā faapotopotoga, ae o ona soo faauuina ua faatusaina i le tino.—1 Korinito 12:12, 13, 27; Kolose 1:18.

 E papatisoina foʻi Kerisiano faauuina i le ʻmaliu o Iesu.’ (Roma 6:3, 4) E latou te faaaʻoaʻo iā Iesu i le taulaʻi atu o o latou olaga i le usiusitaʻi i le Atua, nai lo o le faafiafiaina o i latou lava, ma i le pei o Iesu, ua latou iloa e latou te lē ola e faavavau i luga o le lalolagi. E faatoʻā mafai ona faataunuuina atoatoa lo latou papatisoga faafaatusa i le maliu o Iesu, pe a latou maliliu ma toetutū aʻe i le lagi o ni foafoaga agaga.—Roma 6:5; 1 Korinito 15:42-44.

 Papatisoga i le afi. Na faapea atu Ioane le Papatiso i lana ʻaufaalogologo: “O ia [Iesu] lenā e papatisoina outou i le agaga paia ma le afi. O loo i lona aao lana suō, ma o le a ia matuā faamamāina ai le mea e soli ai saito, ma faaputu ana saito i le fale saito, ae o otaota o saito, e na te susunuina i le afi e lē mafai ona tineia.” (Mataio 3:11, 12) Ia mātau, e iai le eseesega o le papatisoina i le afi, ma le papatisoina i le agaga paia. O le ā le uiga o le talafaatusa a Ioane?

 Ua faaata mai e le saito i latou e faalogo iā Iesu ma usitaʻi iā te ia. O i latou nei e mafai ona papatisoina i le agaga paia. O otaota o saito e faaata mai ai i latou e lē faalogo iā Iesu. O i latou ia e papatisoina i le afi, lea e faaata mai ai lo latou faaumatiaga e faavavau.—Mataio 3:7-12; Luka 3:16, 17.

a Ua taʻua i le Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words, o le upu Eleni ua faaliliuina i le “papatiso,” e faasino atu i le “faatofu, matuā lolō atoa i lalo, ma le toe faaea aʻe i luga.”

b O le “papatisoina o pepe” e faasino atu i se sauniga faapitoa e faia e nisi o lotu, lea e avatu ai se igoa i se pepe, ma “papatisoina” o ia e ala i le faatulutulu po o le sasaa o vai i luga o lona ulu.

c O Ieova o le suafa lea o le Atua. (Salamo 83:18) Tagaʻi i le mataupu “O Ai Ieova?

d Tagaʻi i le mataupu “O le ā le Agaga Paia?

e Tagaʻi i le mataupu “O Ai Ioane le Papatiso?

f Tagaʻi i le mataupu “O Ai e Ō i le Lagi?

g O loo faaaogāina foʻi i le Tusi Paia le upu “papatisoina” po o le faatofu, e faamatala ai le faamamāina o nisi o mea na faaaogā i le tapuaʻiga, e pei o le faatofuina o ipu i le vai. (Mareko 7:4; Eperu 9:10, fpl.) Peitaʻi, e eseese lenā faiga mai i le faatofuina po o le lolō atoa i lalo o le vai, e pei ona faia e Iesu ma ona soo.