Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Kete bakari ti atënë ti Bible

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V W Y Z

A

  • A-ange.

    A londo na tënë ti yanga ti hébreu malʼakh na ti Grec aggélos. Nda ti atënë so use kue aye ti tene “watokua” me tongana aye ti sara tënë ti awatokua so ayeke ayingo a kiri peko ni na “ange.” (Ge 16:7; 32:3; Jac 2:25; Apc 22:8). A-ange ayeke ngangu mingi, Nzapa asara ala aninga mingi kozo si lo sara azo. Na yâ ti Bible a sara tënë ti ala a tene “a-ange gbani gbani so ayeke nzoni-kue,” “amolenge ti Nzapa,” nga “atongoro ti ndapre.” (De 33:2; Job 1:6; 38:7). A sara ala pëpe ti tene ala dü amba ti ala si ala ga mingi, me a sara ala oko oko. Wungo ti ala ayeke kutu mingi (Da 7:10). Bible afa so a-ange ayeke na iri ti ala wani nga sarango ye ti ala ayeke nde nde, me ala sara terê ti ala kete ala ke ti tene azo avoro ala, ala ke même ti fa iri ti ala na azo (Ge 32:29; Lc 1:26; Apc 22:8, 9). Kamba ti kua ti ala ayeke nde nde, a tokua ala ti sara akua nde nde, ala yeke sara kua na devant ti trône ti Jéhovah, ala yeke tene peko ti tokua ti lo na azo, ala gue ti mû maboko na awakua ti Jéhovah na ndö ti sese, a tokua ala ti fâ ngbanga nga ala yeke mû maboko na yâ ti kua ti fango nzoni tënë (2aG 19:35; Ps 34:7; Lc 1:30, 31; Apc 5:11; 14:6). Ala yeke mû ande maboko na Jésus na yâ ti bira ti Harmaguédon.—Apc 19:14, 15.

  • Ab.

    A yeke iri ti oku nze so ayeke na yâ ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na nze 11 ti senge calendrier ti aJuif. A wara iri ni so na peko ti so a gue na azo ti Israël na ngbâa na Babylone. A londo na ndambo ti nze ti juillet ti si na ndambo ti nze ti août. Iri “Ab” ayeke na yâ ti Bible pëpe, me a sara gï tënë ni a tene “oku nze ni.” (Nb 33:38; Esd 7:9).—Bâ na B15.

  • Abateau ti Tarsis.

    Na tongo nda ni, a yeke iri so a yeke iri na abateau so ayeke voyagé ti gue na Tarsis ti giriri (so laso ayeke Espagne). Azo apensé so tënë so ague ngbii aga iri ti akota bateau so alingbi ti sara ayongoro voyage. Salomon na Josaphat asara kua na abateau so ti dë na buze.—1aG 9:26; 10:22; 22:48.

  • Abib.

    Ândö a yeke iri ti kozo nze so ayeke na yâ ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na nze mbasambala ti senge calendrier ti aJuif. Nda ti iri ni ayeke: “Li ti alê ti kobe so angbâ fini ni.” A londo na ndambo ti nze ti mars ti si na ndambo ti nze ti avril. Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, a iri nze ni so nga Nisan (De 16:1).—Bâ na B15.

  • Absinthe.

    Ambeni kete keke nde nde so ase mingi nga afun pendere nga ngangu. Bible asara kua na tënë “absinthe” ti fa sioni ye ti peko ti lango-sioni, dutingo ngbâa, fango ngbanga ti mbilimbili pëpe nga na ziango Jéhovah ti gue ti sara na mbeni nzapa nde. Na Apocalypse 8:11, tënë “absinthe” aye ti sara tënë ti mbeni ye so ase na so poison ayeke na yâ ni.—De 29:18; aPr 5:4; Jér 9:15; Am 5:7.

  • Achaïe.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, Achaïe ayeke iri ti mbeni kodro-komanda ti Rome so ayeke na sud ti Grèce, li-kodro ni ayeke Corinthe. Akodro ti Péloponnèse kue nga na mbeni mbage ti Grèce continentale ayeke na yâ ni (Kus 18:12).—Bâ na B13.

  • A-chérubin.

    A-ange so ayeke na kota ndo nga akua ti ala ayeke ti lo nde. Ala yeke nde na aséraphin.—Ge 3:24; Ex 25:20; És 37:16; aHb 9:5.

  • Adar.

    A yeke iri ti nze 12 ni so ayeke na yâ ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na nze 6 ti senge calendrier ti aJuif. A wara iri ni so na peko ti so a gue na azo ti Israël na ngbâa na Babylone. A londo na ndambo ti nze ti février ti si na ndambo ti nze ti mars (Est 3:7).—Bâ na B15.

  • Adidi ti gbalaka.

    Ambeni ye so ayeke na terê ti ambeni gbalaka na acoin osio ni na so akpa adidi ti anyama (Lé 8:15; 1aG 2:28).—Bâ na B5 nga na B8.

  • A-Épicurien.

    Adisciple ti Épicure, mbeni wandara ti aGrec (341-270 K.N.E). Tënë ti senda-ndara ti ala afa so ye so ayeke kota ye kue so a lingbi zo azia na gbele lo ti wara na yâ ti gigi ti lo ayeke nzerengo terê.—Kus 17:18.

  • Agbadora.

    Mbeni mara ti angadi so ala yeke bungbi terê ti ala gbani gbani si ala yeke hon. Na yâ ti Ndia ti Moïse, a zia ala na popo ti anyama so a lingbi ti te ni. Gbâ ti agbadora so ate aye kue so ala wara na devant ti ala, si ala yeke buba aye mingi, a bâ ala lani tongana mbeni ye ti futingo kodro.—Ex 10:14; Mt 3:4.

  • Agbata ti batango zo.

    A yeke agbata ti azo ti mara ti Lévi so tongana mbeni zo afâ zo na mbana pëpe, lo lingbi ti kpe dä ti bata terê ti lo si zo so ayeke na droit ti fâ zo so afâ zo afâ lo pëpe. Na Sese ti Zendo, a yeke wara agbata ni so omene, Jéhovah la atene na Moïse na pekoni na Josué ti soro agbata ni so. Tongana zo ti fango zo ni asi na gbata ti batango zo awe, lo yeke sara tënë ni na a-ancien so ayeke na yanga ti gbata ni na ala yeke mû lo ti bata lo. Ti kanga lege si mbeni zo so afâ zo na mbana ague abata terê ti lo kâ pëpe, a yeke gue na lo na devant ti ngbanga na ndo so lo fâ zo ni dä so, ti tene lo wani lo fa wala lo fâ zo ni na mbana pëpe. Tongana a bâ so lo fâ zo ni na mbana pëpe, a yeke kiri na lo na yâ ti gbata ti batango zo ni na lo yeke ngbâ gï na yâ ti gbata ni so na yâ ti tanga ti gigi ti lo kue wala juska kota prêtre akui si.—Nb 35:6, 11-15, 22-29; Jos 20:2-8.

  • Ahale ti Aaron.

    Ahale ti Lévi, âta ti Aaron, so a soro lo ti duti kozo kota prêtre na gbe ti Ndia ti Moïse. Ahale ti Aaron ayeke sara akua ti prêtre na tabernacle nga na temple.—1Ch 23:28.

  • Ahoto ti Liban.

    Mbeni oko ti molongo ti ahoto use so aga ahoto so ayeke na sese ti Liban. Ahoto ti Liban ayeke na mbage ti ouest, mbeni mbage ti hoto ni so a iri ni Anti-Liban ayeke na mbage ti est. A yeke nga mbeni popo-hoto so ayeke lë akobe mingi si akangbi popo ti ahoto use so. A-Hoto ti Liban alondo na yanga ti ngu ti Méditerranée ti gue na ni, na ayo na nduzu 1800 ti si na 2100 m. Na ngoi ti giriri, akota keke ti cèdres amû ndö ti hoto ni kue, a sara si akodro so angoro ni abâ ni na nene ni mingi (De 1:7; Ps 29:6; 92:12).—Bâ na B7.

  • Ajuge.

    A yeke azo so Jéhovah amû ala ti sö awakua ti lo kozo ti tene agbia akomanse ti komande na Israël.—aJu 2:16.

  • Alamoth.

    A yeke mbeni tënë ti azo ti pikango mozoko so ndani aye ti tene “Maseka-wali” peut-être a ye ti sara tënë ti go ti amaseka-wali so ayeke he soprano. Na bango ni a sara kua na ni ti sara tënë ti mbeni bia, wala mbeni mozoko so a yeke pika na gbe ti bia na so a toto ngangu.—1Ch 15:20; Ps 46:Kete li ti tënë ni.

  • Albâtre.

    Iri ti mbeni kete ngbenda ti yombo, ngbenda so a leke ni na mbeni tênë so a wara ni nduru na Albastron na Égypte. Mingi ni, go ti ngbenda ni so ayeke kete na a yeke kanga yanga ni na mbeni ye ti tene pendere yombo ni so ayuru ape. A iri tênë ni so nga albâtre.—Mc 14:3.

  • Alpha na Omega.

    Iri ti kozo nga na ndangba gere-mbeti ti yanga ti Grec. Tënë ni use kue asigi na terê ti terê fani ota na yâ ti mbeti ti Apocalypse na a yeke mbeni titre so a mû na Nzapa. Na yâ ti aversê ni so, nda ti tënë ni ague oko na atënë so: “Lo so ayeke kozo nga lo so ayeke ndangba ni,” nga “tongo nda ti ye nga na kongo nda ti ye.”—Apc 1:8; 21:6; 22:13.

  • Âme.

    Tënë so a yeke sara kua na ni ti kiri peko ti tënë ti Hébreu nèphèsh nga na tënë ti Grec psukhê. Tongana a bâ lege so a yeke sara kua na atënë so na yâ ti Bible, a yeke polele so âme aye ti sara tënë ti (1) azo, (2) anyama, (3) fini so zo wala nyama ayeke na ni (Ge 1:20; 2:7; Nb 31:28; 1Pi 3:20; bâ nga akete tënë ni). Nde na lege so a yeke sara kua na tënë “âme” na yâ ti abungbi ti nzapa mingi, Bible afa so tongana a ndu acréature so ayeke na sese, tënë nèphèsh na psukhê aye ti sara tënë ti aye so a lingbi ti ndu ni, ti bâ ni nga so a lingbi ti kui. Na yâ ti bible so, mingi ni, a kiri peko ti tënë nèphèsh na psukhê alingbi na ye so a ye ti sara tënë ni na yâ ti aversê nde nde, na sarango kua na atënë tongana “fini,” “nyama,” “zo,” ‘terê ti mbeni zo kue,’ wala gï na ziango tënë tongana “mbi” na place ti tënë “âme ti mbi.” Na yâ ti mingi ti aversê ni so, a zia tënë “âme” na yâ ti kete tënë na gbe ti lembeti ni ti fa so a lingbi fade ti zia tënë “âme” dä. Tongana a sara kua na tënë “âme,” atâa na yâ ti versê wala na yâ ti kete tënë na gbe ni, zo adoit ti mä yâ ni alingbi na nda ti tënë so e londo ti fa ni ge. Tongana a tene so zo ayeke sara mbeni ye na âme ti lo kue, a ye ti tene so lo yeke mû terê ti lo kue, bê ti lo kue wala fini ti lo kue ti sara ni (De 6:5; Mt 22:37). Na yâ ti ambeni versê, a sara kua na tënë nèphèsh na psukhê ti sara tënë ti nzara ti bê ti mbeni créature so ayeke na fini. Atënë so alingbi nga ti sara tënë ti mbeni zo so akui wala kuâ ti mbeni zo.—Nb 6:6; aPr 23:2; És 56:11; Ag 2:13.

  • Amen.

    “Zia a duti tongaso,” wala “ni la.” A londo na tënë ti Hébreu ʼaman, so ndani aye ti tene “ti duti be-ta-zo, wala ye so a lingbi ti zia bê dä.” A tene “amen” ti yeda na mbeni dengo bä ti yanga, ti yeda na mbeni sambela wala ti yeda na mbeni tënë. Na yâ ti Apocalypse, a yeke mbeni titre so a mû na Jésus.—De 27:26; 1Ch 16:36; Apc 3:14.

  • Ancien.

    Mbeni zo so akpengba kue awe, me na yâ ti Bible, a yeke mbeni zo so ayeke na mbeni komandema wala so a mû na lo mbeni kota kua na ndö ti bungbi ti azo wala na ndö ti mbeni kodro. A iri nga acréature ti yingo so ayeke na yâ ti mbeti ti Apocalypse, “a-ancien.” A kiri peko ti tënë ti Grec presbytéros na “ancien” ti sara tënë ti azo so ayeke mû li ni na yâ ti congrégation.”—Ex 4:29; aPr 31:23; 1Tm 5:17; Apc 4:4.

  • Apostat.

    Tënë ni na yanga ti Grec ayeke (apostasia) so ndani aye ti tene “ti luti yongoro na mbeni ye.” Mbeni ndani aye ti tene “ti dö lege ti mbeni ye ti zia, ti ke lege ti mbeni ye wala ti sara kpengba-li.” Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a sara kua na tënë ni so kozoni kue ti sara tënë ti azo so adö tâ lege ti vorongo Nzapa azia.—aPr 11:9; 2aT 2:3.

  • Aram; a-Araméen.

    Ala yeke ahale ti Aram molenge ti Sem. Ala sara kodro na ando so alondo na aHoto ti Liban ague juska na Mésopotamie nga so alondo na aHoto ti Taurus so ayeke na nord ague juska na Damas nga na mbage ti sud ni. A iri ndo ni so Aram na yanga ti Hébreu, na pekoni a iri ni Syrie na azo ti ndo ni a iri ala azo ti Syrie.—Ge 25:20; De 26:5; Os 12:12.

  • Archange.

    Ndani ayeke “mokonzi ti a-ange.” Kozo mbage ti tënë ni “arch” ndani aye ti tene “mokonzi” wala “kota zo.” Nda ti tënë so a yeke na lege ni ndali ti so, na yâ ti Bible tongana a sara tënë ti “archange” a ye ti sara gï tënë ti zo oko ti fa so archange ni ayeke gï oko awe. Bible afa so archange ni ayeke Michel.—Dan 12:1; Jude 9; Apc 12:7.

  • Aréopage.

    Yongoro hoto so ayeke na Athènes, na mbage ti nord-ouest ti ndo so a iri ni Acropole. A yeke nga iri ti ndo so akota zo ti fango ngbanga ayeke bungbi dä. A-Stoïcien nga na a-Épicurien ague na Paul lani na Aréopage ti tene lo sara tënë na ndö ti aye so lo mä na bê na ni.—Kus 17:19.

  • Asélgéïa.

    Bâ tënë SARANGO SIONI YE SÂN KAMENE.

  • Ashtoreth.

    Nzapa-wali ti azo ti Canaan, a tene lo yeke nzapa-wali ti bira nga na ti dungo, lo yeke wali ti Baal.—1Sa 7:3.

  • Asie.

    Na yâ ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a yeke iri ti kodro-komanda ti Rome so laso mbeni mbage ti ouest ti Turquie ayeke na yâ ni, nga na azoa tongana Samos na Patmos. Li-kodro ni lani ayeke Éphèse (Kus 20:16; Apc 1:4).—Bâ na B13.

  • Asioni yingo.

    Zo apeut ti bâ ala ape, ala yeke sioni nga ala yeke ngangu mingi ahon azo. Na Genèse 6:2 a iri ala “amolenge ti tâ Nzapa” nga na Jude 6 a iri ala “a-ange”. Nzapa asara ala lani asioni ange ape, me ala wani la si aga awato ti Nzapa tongana ala ke lani yanga ti lo na ngoi ti Noé si ala mû peko ti Satan ti sara kpengba-li na Jéhovah.—De 32:17; Lc 8:30; Kus 16:16; Jac 2:19.

  • Ata ti wâ.

    A sara ni na lor, argent wala cuivre. A sara kua na ni na tabernacle nga na temple ti zö na dukane nga ti zi na charbon ti gbalaka nga na tanga ti nduru mèche ti lampe so angbâ na yâ ti ye ti yongo lampe so a sara na lor. A iri ni nga kete ta ti lor.—Ex 37:23; 2Ch 26:19; aHb 9:4.

  • Aye ti bira.

    Casque, bongo ti wen, ceinture, ye ti batango na ngbongo ti zo nga na vala so aturugu ayü ti bata terê ti ala na ni.—1Sa 31:9; aÉp 6:13-17.

  • Aye ti fango na yanga ti mèche ti lampe.

    A sara kua na ni na tabernacle nga na temple. A sara ni na lor wala cuivre nga a kpa ciseaux.—2aG 25:14.

  • Aye ti mbeni ngoi; aye ti angoi nde nde.

    A kiri peko ti tënë ti Grec aïôn na tënë “aye ti mbeni ngoi” tongana a ye ti sara tënë ti aye so ayeke tambela na yâ ti mbeni ngoi wala aye so ayeke si na yâ ti mbeni mbilimbili ngoi so a hinga ngoi ni so na ni. Bible asara tënë ti “aye ti ngoi so,” ti fa aye so ayeke tambela na yâ ti dunia so nga na lege so azo ayeke sara ye na yâ ti dunia so (2Tm 4:10). Na lege ti mbele ti Ndia, Nzapa asara si aye ti mbeni ngoi abâ gigi, so ambeni zo alingbi ti iri ni ngoi ti azo ti Israël wala ngoi ti aJuif. Na lege ti sandaga so Jésus Christ amû tongana ye so a futa ti zi azo, Nzapa asara si aye ti mbeni ngoi nde ato nda ni: aye ni so andu kozoni kue congrégation ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu. A yeke tongo nda ti mbeni fini ngoi so aye so mbele ti Ndia asara tënë ni kozo ayeke ga tâ tënë na yâ ni. Tongana Bible asara kua na tënë “aye ti angoi nde nde,” a ndu ati so ahon awe wala ati so ayeke ga ande.—Mt 24:3; Mc 4:19; aRm 12:2; 1aC 10:11.

  • Aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi.

    A ye ti sara tënë ti ngoi so ayeke gue juska na hunzingo ti aye ti ngoi so wala aye ti dunia so Satan la akomande na ndö ni. Aye ti ngoi ni so ayeke passé na oko ngoi so Christ ayeke duti dä. Jésus ayeke mû yanga ande na a-ange, na ala yeke “zi azo ti sioni na popo ti azo ti nzoni” ti futi ala (Mt 13:40-42, 49). Adisciple ti Jésus agi lani ti hinga ye na ndö ti ngoi so “aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi.” (Mt 24:3). Kozo si Jésus akiri na yayu, lo mû yanga na adisciple ti lo lo tene so lo yeke na terê ti ala juska na ngoi ni so.—Mt 28:20.

  • Azazel.

    Na Hébreu a ye peut-être ti tene “Ngasa so agirisa.” Na Lango ti zingo siokpari, a yeke tokua ngasa ti Azazel na yâ ti benyama, a yeke mbeni ye so afa so lo yô siokpari so mara ni asara na ngu so ahon lo hon na ni.—Lé 16:8, 10.

  • Azo ti Hérode.

    A iri ala nga aHérodien. A yeke mbeni kama-poroso ti azo so aye kodro ti ala mingi, ala la ayeda na poroso ti sewa ti aHérode na ngoi ti komandema ti ala na gbe ti Rome. Peut-être ambeni Sadducéen ayeke na yâ ti kama-poroso ni so. Azo ti Hérode amä terê na aFarizien ti ke Jésus.—Mc 3:6.

  • Azo ti Médie.

    Ahale ti Madaï molenge ti Japhet; ala sara kodro na yâ ti ahoto ti Iran so aga kodro ti Médie. Azo ti kodro ti Médie abungbi lani na azo ti Babylone ti hon Assyrie na ngangu. Na ngoi ni so, Perse ayeke lani kodro-komanda na gbe ti Médie, me Cyrus asara kpengba-li, ni la a bungbi Médie na Perse ti ga Kodro-togbia ti Médo-Perse so asö benda na ndö ti kodro-togbia ti fini Babylone na ngu 539 K.N.E. Azo ti Médie ayeke lani na Jérusalem na Pentecôte ti ngu 33 N.E (Dan 5:28, 31; Kus 2:9).—Bâ na B9.

  • Azo ti Samarie.

    Na tonga nda ni, iri so aye ti sara tënë ti azo ti Israël ti royaume ti amara bale-oko, me na peko ti so azo ti Assyrie aga amû Samarie na ngu 740 K.N.E, tënë “azo ti Samarie” andu nga awande so azo ti Assyrie aga na ala na ndo ni. Na ngoi ti Jésus, tënë “azo ti Samarie” andu pëpe mara ti ambeni zo wala mbeni bungbi ti poroso. Me mingi ni, tënë ni so aye ti sara tënë ti azo ti secte so ayeke nduru na ndo so Sichem nga na Samarie ayeke dä ândö. Ambeni ye so azo ti yâ ti secte ni amä na bê na ni ayeke nde mingi na ti azo ti bungbi ti Nzapa ti aJuif.—Jn 8:48.

B

  • Baal.

    Nzapa ti azo ti Canaan so a bâ lo tongana wa ti lê ti nduzu, nzapa so asara si ngu apika nga na nzapa ti dungo. A iri nga akete nzapa ti ndo ni so “Baal.” Ndani aye ti tene “Wa ti ye; Maître.”—1aG 18:21; aRm 11:4.

  • Bague ti kpongo na nzoroko.

    A yeke mbeni mara ti ye ti kpongo na nzoroko so zo ayü na li ti kete maboko ti lo wala lo yôro ni na yâ ti kamba na peut-être lo yü kamba ni na go ti lo. A fa komandema so mbeni gbia wala mbeni kota zo ayeke na ni (Ge 41:42).—Bâ tënë “YE TI KPONGO NA NZOROKO.”

  • Batême; Batize.

    Ndani aye ti tene “ti yôro mbeni ye na ngu,” wala ti yôro mbeni ye kue na gbe ti ngu. Jésus ahunda na azo so amû peko ti lo ti wara batême. Bible asara nga tënë ti batême ti Jean, batême ti yingo vulu nga na batême ti wâ.—Mt 3:11, 16; 28:19; Jn 3:23; 1Pi 3:21.

  • Bath.

    Ye ti mungo na mesure ti aye so ayeke ngu. Afango ta so awandara awara na gbe ti sese na so a iri ni bath, a mû lege ti fa so bath oko ayeke litre 22 tongaso. Mingi ti aye ti mungo na mesure ti aye so ahule nga na ti aye so ayeke ngu so a fa ni na yâ ti Bible, mesure ti bath la amû lege ti hinga na ni (1aG 7:38; Éz 45:14).—Bâ na B14.

  • Bazengele.

    Tâ nda ti tënë ni ayeke “watokua.” A iri nga Jésus na ambeni zo so a tokua ala ti mû maboko na ambeni zo, awatokua. Mingi ni, a ye ti sara tënë ti adisciple 12 so Jésus wani asoro ala ti sara kua na iri ti lo.—Mc 3:14; Kus 14:14.

  • Béelzébub.

    Mbeni iri so a iri na Satan, mokonzi, wala gbia ti asioni yingo. Âmanke iri Baal-Zébub la a changé yâ ni kete so, Baal so aPhilistin avoro lo lani na Écron.—2aG 1:3; Mt 12:24.

  • Benyama.

    Mingi ni, tënë ti Hébreu (midhbar) so a kiri peko ni na tënë “benyama” aye ti sara tënë ti ando so azo ayeke dä mingi pëpe nga popo ti ala ayo, mbeni ndo so a fâ yaka dä pëpe (Jér 2:2). A lingbi ti ndu ando ti tengo pere ti anyama (Ps 65:12; Jér 23:10; Ex 3:1), adû so a yeke bata ngu dä (2Ch 26:10), ada nga même ambeni gbata (1aG 2:34; Jos 15:61, 62; És 42:11). Atâa so mingi ni, tënë midbhar aye ti sara tënë ti ando so ahule so gï apere la ayeke dä, a lingbi nga ti sara tënë ti ando so ngu ayeke dä pëpe so alingbi ti iri ni atâ désert.

  • Bia ti azo so ayeke monté.

    Kete li ti tënë ti Psaume 120 ti si na Psaume 134. Azo ayeke na apensé nde nde na ndö ti nda ti tënë so. Ambeni mingi apensé so azo ti Israël so ayeke na ngia la ayeke he apsaume so, so wungo ni ayeke 15, na ngoi so ala yeke “monté” na Jérusalem, so ayeke na ndö ti ahoto ti Juda. Ala yeke gue na akota matanga ota so a yeke sara ni kâ na yâ ti ngu oko oko.

  • Bia ti vundu.

    A yeke bia so a sû ni tongana suma-tene wala so a pika ni na mozoko ti fa kota vundu ti bê, na tapande, ti fa mawa so mbeni zo asara ndali ti kuâ ti mbeni kamarade ti lo wala ti mbeni zo so lo ye lo mingi, bia ti demango terê.—2Sa 1:17; Ps 7:Kete li ti tënë ni.

  • Bongo ti vundu.

    Mbeni tissu so ayeke kpaka terê ti zo kpakango so a mû ni ti sara na asac wala abozo, mara ni so a yeke zia alê ti kobe na yâ ni. Mingi ni, a yeke mû kuä ti terê ti angasa so avuko vukongo la a sara na ni; a yeke nga bongo so azo ti giriri ayeke yü ka ni na ngoi so ala yeke sara vundu.—Ge 37:34; Lc 10:13.

  • Bozo ti vin.

    Mbeni bozo so a mû poro ti mbeni nyama kue la a sara na ni, na tapande, nyama tongana ngasa wala taba. A yeke bata ka vin na yâ ni. A yeke zia vin na yâ ti afini bozo ti vin, ndali ti so na ngoi so vin ni ayeke son, ngangu ni ayeke sara si tongana a yeke afini bozo, yâ ni ayeke suku. Me tongana a yeke angbene bozo ti vin, so poro ni akpengba kpengbango so, ala yeke sungba.—Jos 9:4; Mt 9:17.

  • Brasse.

    Ye ti mungo na mesure ti lingo ti ngu, brasse oko alingbi na 1.8 m (Kus 27:28).—Bâ na B14.

  • Bul.

    Iri ti nze miombe ni ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na nze use ti senge calendrier ti aJuif. A londo na tënë so ndani aye ti tene “lengo ti ye,” a londo na ndambo ti octobre ti si na ndambo ti novembre (1aG 6:38)—Bâ na B15.

C

  • Cab.

    Ye ti mungo na mesure ti aye so ahule, cab oko ayeke 1.22 l., mesure ti bath la amû lege ti hinga na ni (2aG 6:25).—Bâ na B14.

  • Canaan.

    Lo yeke âta ti Noé, nga osio molenge ti Cham. Mara 11 so ayeke ahale ti Canaan asara kodro na mbeni ngoi na ando so ayeke na mbage ti est ti Méditerranée, na popo ti Égypte na Syrie. A iri lani ndo ni so “sese ti Canaan.” (Lé 18:3; Ge 9:18; Kus 13:19).—Bâ na B4.

  • Casse.

    Mbeni ye so a wara ni na yâ ti poro ti keke ti casse (Cinnamomum cassia), mbeni mara ti akeke tongana cinnamome. A mû Casse a sara na yombo, nga na mafuta so ayeke nzoni-kue, ti tuku na li ti zo ti soro lo.—Ex 30:24; Ps 45:8; Éz 27:19.

  • César.

    Iri ti mbeni sewa na Rome, na pekoni aga iri so a yeke iri na atogbia ti Rome. Na yâ ti Bible, a iri Auguste, Tibère na Claude na iri ni so, atâa so a di iri ti Néron tongaso ape, lo kue a iri lo na iri ni so. Iri “César” ayeke nga na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec na aye ti sara tënë ti azo ti komande wala ti Letäa.—Mc 12:17; Kus 25:12.

  • Chaldée; azo ti Chaldée.

    Kozoni, a ye ti sara tënë ti kodro nga na azo so asara kodro lani na terê ti ngu ti Tigre nga na Euphrate. Na pekoni, tënë ni aye ti sara tënë ti kodro ti Babylone kue nga na azo ti kodro ni. “Azo ti Chaldée” aye nga ti sara tënë ti awandara so amanda ye na ndö ti science, atënë ti mbaï, ayanga ti kodro nga na aplanète me so ala yeke sara magie nga ala yeke gi nda ti aye na lege ti atongoro.—Esd 5:12; Dan 4:7; Kus 7:4.

  • Changengo bê.

    Na yâ ti Bible, tënë so aye ti fa so zo achangé pensé ti lo nga lo regretté na bê ti lo kue lege so lo sara ye na yâ ti fini ti lo kozo, asioni ye so lo sara nga na aye so lo doit fade ti sara me lo sara ni pëpe. Zo so achangé bê ti lo biani, sarango ye ti lo ayeke fa ni, fason so lo yeke sara na aye ayeke changé.—Mt 3:8; Kus 3:19; 2Pi 3:9.

  • Chrétien.

    Iri so Nzapa amû na azo so amû peko ti Jésus Christ.—Kus 11:26; 26:28.

  • Christ.

    Mbeni titre so a mû na Jésus, na yanga ti Grec Khristos, na Hébreu ayeke “Messie,” ndani aye ti tene “Zo so a soro lo.”—Mt 1:16; Jn 1:41.

  • Congrégation.

    A ye ti sara tënë ti mbeni groupe ti azo so abungbi oko ndali ti mbeni ye wala ndali ti mbeni kusala. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na Hébreu, mingi ni aye ti sara tënë ti azo ti Israël kue. Ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a ye ti sara tënë ti acongrégation ti aChrétien oko oko me mingi ni, a sara tënë ti acongrégation ni kue.—1aG 8:22; Kus 9:31; aRm 16:5.

  • Cor.

    Ye ti mungo na mesure ti aye so ahule nga na ti aye so ayeke ngu. Cor oko ayeke litre 220, mesure ti bath la amû lege ti hinga na ni (1aGi 5:11).—Bâ na B14.

  • Corail.

    Mbeni ye so akpengba tongana tênë so a yeke wara ni na terê ti ambeni kete nyama so ayeke na yâ ti ngu-ingo. Anzoroko ni ayeke nde nde, bengba, vuru nga vuko ni kue ayeke dä. A yeke mingi na yâ ti Kota Ngu-Bengba. Na ngoi ti sungo Bible, a bâ lani bengba corail tongana ye ti nginza mingi na a yeke mû ni ti sara na aperle nga na ambeni ye ti sarango na baba.—aPr 8:11.

  • Coudée.

    Mbeni ye ti mungo na mesure ti yongo ti aye, yongo ni alondo na li ti maboko ti zo asi na coude. Coudée so mingi ni azo ti Israël ayeke sara kua na ni ayo 44.5 cm tongaso. Me ala yeke sara kua nga na mbeni kota coudée ni so ayo 51.8 cm tongaso. (Ge 6:15; Lc 12:25)—Bâ na B14.

D

  • Da wala ndo so ayeke nzoni-kue.

    Mingi ni, a yeke mbeni ndo so a zia ni nde ti voro mbeni nzapa dä. Ye oko, fani mingi, a ye ti sara tënë ti tabernacle wala temple so ayeke na Jérusalem. A sara nga kua na tënë so ti sara tënë ti ndo so Nzapa aduti dä na yayu.—Ex 25:8, 9; 2aG 10:25; 1Ch 28:10; Apc 11:19.

  • Dagon.

    Mbeni nzapa ti aPhilistin. A hinga pëpe mbilimbili ndo so iri ni so alondo dä, me ambeni wandara atene so iri ni so alondo na tënë ti yanga ti Hébreu dagh (susu).—aJu 16:23; 1Sa 5:4.

  • Deba.

    Ti zia mbeto na yâ ti zo wala ti tene mbeni sioni tënë na ndö ti mbeni zo wala na ndö ti mbeni ye. A yeke nde na zonga, a yeke nga nde na kota ngonzo. Mingi ni, a yeke mbeni tënë so zo atene ni, wala mbeni tënë ti fa ye ti sioni so ayeke si na mbeni zo; tongana Nzapa la atene ni wala lo zia tënë ni na yanga ti mbeni wakua ti lo ti tene ni, a yeke tongana mbeni prophétie.—Ge 12:3; Nb 22:12; aGl 3:10.

  • Deba (yanga).

    Bä so zo ayeke dë ti fa so mbeni ye ayeke tâ tënë, wala mbeni kpengba zendo so zo amû ti fa so lo yeke sara mbeni ye wala lo yeke sara ni pëpe. Mingi ni, a yeke zendo so zo ayeke mû na mbeni zo so ayeke kota ahon lo, mbilimbili na Nzapa. Jéhovah adeba yanga na Abraham ti fa so mbele so lo te na lo, nyen na nyen lo yeke sara ye alingbi na ni.—Ge 14:22; aHb 6:16, 17.

  • Daric.

    Mbeni lê ti nginza ti azo ti Perse so ayeke na lor na ane 8.4 g (1Ch 29:7).—Bâ na B14.

  • Décapole.

    Mbeni groupe ti agbata ti aGrec, na tongo nda ni abungbi agbata 10 (na Grec déka, so ti tene “bale-oko” nga na polis, “gbata”). A yeke nga iri ti ndo so ayeke na mbage ti est ti kota Ngu ti Galilée na Ngu ti Jourdain, ndo so mingi ti agbata ni so ayeke dä. Ngobo ti aGrec ayeke na ndo ni so mingi nga ala yeke dë buze dä. Jésus ahon lani na yâ ti ndo ni so, me mbeni ye afa pëpe so lo si na yâ ti agbata ni. (Mt 4:25; Mc 5:20)—Bâ na A7 nga na B10.

  • Denier.

    Mbeni lê ti nginza ti azo ti Rome so ayeke na argent, a ne 3.85 g. Image ti César ayeke na lê ni. A yeke nginza ti kua ti lango oko, nga azo ti Rome ahunda na aJuif ti mû ni ti futa na “impôt ti molenge ti kodro.” (Mt 22:17; Lc 20:24).—Bâ na B14.

  • Didi.

    A ye ti sara tënë ti didi ti anyama so a sara ni na a zia na yâ ni aye tongana ngu ti nyongo, mafuta, encre nga na aye ti sarango na pendere. A yeke leke ni nga na aye ti pikango na mozoko wala ye so a yeke hûru ni ti iri na azo (1Sa 16:1, 13; 1aG 1:39; Éz 9:2) Mingi ni, tongana a sara tënë ti “didi” andâ a ye ti sara tënë ti ngangu, ti hongo na ngangu wala ti songo benda.—De 33:17; Mi 4:13; Zac 1:19.

  • Dîme.

    Dixième ti aye so a yeke mû wala a yeke payé tongana impôt so a doit ti futa, mbilimbili ti sara na akua ti Nzapa (Mal 3:10; De 26:12; Mt 23:23). Na gbe ti Ndia ti Moïse, ngu oko oko, ti mû maboko na azo ti mara ti Lévi, a yeke mû na ala dîme ti akobe ti yaka nga ti abagara, ti ataba nga na ti angasa. A mû na ala ni alingbi na wungo ti anyama ni so ayeke gue na li ni. Nga, azo ti mara ti Lévi ayeke mû dixième ti dîme so ala wara na aprêtre so ayeke ahale ti Aaron ti mû maboko na ala. A yeke mû nga ambeni dîme nde. Me a hunda pëpe na aChrétien ti mû dîme.

  • Drachme.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, drachme aye ti sara tënë ti lê ti nginza ti aGrec so a sara ni na argent, na a ne 3.4 g. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu, a sara nga tënë ti drachme ti aPerse so a sara ni na lor so alingbi na daric (Né 7:70; Mt 17:24).—Bâ na B14.

  • Dukane.

    A mû angu ti keke so asigi si akpengba awe a bungbi ni na ti keke ti baume, tongana a za wâ dä ayeke gbi yeke yeke na guru ni afun pendere. A mû ambeni pendere épice osio a sara na dukane ti tabernacle nga na ti temple. A yeke zö ni na ndapre nga na bï na ndö ti gbalaka ti zongo dukane na Ndo so ayeke nzoni-kue. Na Lango ti zingo siokpari, a yeke zö ni na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue. Dukane aye ti sara tënë ti asambela ti awakua ti Jéhovah be-ta-zo so lo yeda na ni. Me a hunda pëpe na aChrétien ti sara kua na ni.—Ex 30:34, 35; Lé 16:13; Apc 5:8.

  • Dû ti kuâ.

    Ndo so a lu zo so akui awe dä. A lingbi ti duti mbeni dû so a zi ni na yâ ti sese wala gï mbeni kota dû ti tênë wala a kôro dû ni na yâ ti tênë tongana ti so aJuif ayeke sara ka. Tënë ti Grec mnêméïon, (dû ti kuâ ti dango bê) ague oko na tënë ‘dabe,’ ti fa so zo so akui so a girisa lo pëpe (Jn 5:28, 29). Tongana a sû tënë so na kete “d” a ye ti sara tënë ti dû ti kuâ ti zo oko oko. Me tongana a sû ni na kota “D” a ye ti sara tënë ti dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä, so alingbi na tënë ti yanga ti Hébreu “Shéol” nga “Hadès” na yanga ti Grec. Na yâ ti Bible aduti tongana tapande ti mbeni ndo so tongana zo ayeke dä lo yeke sara mbeni ye pëpe nga lo hinga ndo pëpe.—Gn 47:30; Zo 9:10; Kus 2:31.

  • Dû ti sarango na vin.

    Mingi ni, a yeke adû use (atûku) so a zi ni na yâ ti ndo so gï mbamba la ayeke dä, mbeni ayeke na nduzu, mbeni ayeke na gbe ni; mbeni kete canal la atingbi adû ni use kue. Na ngoi so a yeke dö yâ ti alê ti vigne na yâ ti dû so ayeke na nduzu, ngu ni asua ague na yâ ti dû so ayeke na gbe ni. A sara nga kua na tënë ni so ti sara tënë ti ngbanga ti Nzapa.—És 5:2; Apc 19:15.

E

  • Édom.

    A yeke mbeni iri so a zia na ndö ti Ésaü, molenge ti Isaac. Ahale ti Ésaü (Édom) amû ando so ayeke na Séir, ando so ahoto ayeke dä so ayeke na popo ti Mer Morte na Ngu ti Aqaba. A hinga ni na iri ti Édom (Ge 25:30; 36:8).—Bâ na B3 nga na B4.

  • Élul.

    Iri ti nze 6 ni so ayeke na yâ ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na nze 12 ti senge calendrier ti aJuif. A wara iri ni so na peko ti so a gue na azo ti Israël na ngbâa na Babylone. A londo na ndambo ti nze ti août ti si na ndambo ti nze ti septembre (Né 6:15).—Bâ na B15.

  • Empan.

    Yongo ti place so ayeke na popo ti kete li ti maboko ti zo ti si na kota li ti maboko tongana yâ ti maboko ti zo ni azi. Tongana e luti na ndö ti coudée so yongo ni ayeke centimètre 44,5, empan oko ayo centimètre 22,2 (Ex 28:16; 1Sa 17:4).—Bâ na B14.

  • Épeautre.

    Mbeni mara ti blé so ayeke pendere pëpe (Triticum spelta), na a yeke ngangu ti zi aporo ni na terê ti lê ni.—Ex 9:32.

  • Éphah.

    Mesure ti aye so ahule, nga kungba so a mû ti haka na alê ti kobe. Éphah oko ayeke 22 l., a lingbi na mesure ti bath oko ti ye so ayeke ngu (Ex 16:36; Éz 45:10).—Bâ na B14.

  • Éphod.

    Mbeni bongo so aprêtre ayeke yü na ndö ti bongo ti ala. Kota prêtre ayeke yü mbeni éphod so ayeke nde na a zia na ndö ni pectoral so a zia atênë 12 ti ngangu ngere dä (Ex 28:4, 6).—Bâ na B5.

  • Éphraïm.

    Iri ti use molenge ti Joseph. A yeke nga iri ti mbeni mara oko na popo ti amara 12 ti Israël. Na peko ti so yâ ti royaume ti Israël akangbi, Éphraïm la ayeke mara so iri ni awu mingi, mara ni la asara kua na iri ti amara bale-oko ti royaume ni so kue.—Ge 41:52; Jér 7:15.

  • Éthanim.

    Iri ti nze mbasambala ni so ayeke na yâ ti calendrier so Nzapa amû na aJuif nga a lingbi na kozo nze ti senge calendrier ti aJuif. A londo na ndambo ti nze ti septembre ti si na ndambo ti nze ti octobre. Na peko ti so aJuif alondo na Babylone akiri, a iri nze ni so Tishri (1aG 8:2).—Bâ na B15.

  • Éthiopie.

    Iri ti mbeni ngbene kodro so ayeke lani na sud ti Égypte. Mbage ti sud ti Égypte ti laso nga na nord ti Soudan ayeke nga lani na yâ ni. Ngoi na ngoi a yeke zia tënë ti Hébreu “Cush” na place ni.—Est 1:1.

  • Euphrate.

    Kota ngu so ayo ahon atanga ti ngu kue na sud-ouest ti Asie, nga oko ti akota ngu use so ayeke na Mésopotamie. A sigi kozoni na Genèse 2:14, a yeke iri ti mbeni oko ti angu osio so ayeke na Éden. A yeke lani katikati ti sese so ayeke na mbage ti nord ti ndo so a mû na azo ti Israël (Ge 15:18; Apc 16:12).—Bâ na B2.

F

  • Fä.

    Mbeni ye, wala mbeni ye so a sara, wala mbeni ye so asi, wala mbeni ye so a bâ ni so ayeke si ka lakue pëpe. A mû ni ti sara tënë ti mbeni ye nde, atâa ye ni ayeke ti laso wala ti ngoi so ayeke ga.—Ge 9:12, 13; 2aG 20:9; Mt 24:3; Apc 1:1.

  • Fango Ganza.

    Nzapa la amû yanga na Abraham na ahale ti lo ti fâ ganza, me a hunda tongaso na aChrétien pëpe. A sara nga kusala na tënë ni so na yâ ti ambeni versê ti fa mbeni tënë nde.—Ge 17:10; 1aC 7:19; aPh 3:3.

  • Farizien.

    Mbeni secte ti bungbi ti vorongo Nzapa ti aJuif so iri ni awu mingi na ngoi ti akozo Chrétien. Ala yeke ahale ti aprêtre pëpe, me ala yeke gi ti bata même akete kete ye ti yâ ti Ndia, nga ala bâ angobo ti akotara ti ala so a fa gï na yanga tongana ye so a lingbi a bata ni tongana ti so a yeke bata Ndia (Mt 23:23). Ala ke angobo ti aGrec, nga, so ala yeke awandara ti Ndia nga na ti angobo ti akotara ti ala, ala yeke na kota komandema na ndö ti azo (Mt 23:2-6). Ambeni ayeke nga amembre ti Sanhédrin. Fani mingi, ala mä terê na Jésus pëpe na ndö ti tënë ti batango Sabbat, angobo ti akotara nga na sarango songo na awasiokpari na azo ti rongo nginza ti impôt. Ambeni aga aChrétien, na tapande Saul ti Tarse.—Mt 9:11; 12:14; Mc 7:5; Lc 6:2; Kus 26:5.

  • Fini nze.

    Kozo lango ti nze oko oko ti calendrier ti aJuif. A yeke lani mbeni lango so azo ayeke bungbi ndo oko, ala yeke sara matanga nga ala yeke mû ambeni sandaga. A gue ngbii a si na mbeni ngoi, lango ni aga mbeni lango ti kpengba matanga ti kodro, na azo ayeke sara kua na lango so pëpe.—Nb 10:10; 2Ch 8:13; aCl 2:16.

G

  • Galaad.

    Kozoni a ye ti sara tënë ti sese so alë kobe mingi na mbage ti est ti Ngu ti Jourdain, a londo na mbage ti nord ague juska na mbage ti sud ti Popo-hoto ti Jabboc. Na pekoni, a ye ti sara tënë ti sese kue ti azo ti Israël na mbage ti est ti Ngu ti Jourdain, ndo so mara ti Ruben, ti Gad nga na ndambo ti mara ti Manassé asara kodro dä (Nb 32:1; Jos 12:2; 2aG 10:33).—Bâ na B4.

  • Gbalaka.

    Mbeni ye so a leke ni na nduzu wala mbeni ye so akpa mbeni estrade so a sara ni na popoto, na tênë wala na keke so a zia wen na terê ni kue, a yeke zö asandaga nga na adukane na ndö ni ti voro na Nzapa. Na yâ ti kozo kubu ti tabernacle nga na ti temple, mbeni kete “gbalaka so a sara na lor” ti zö na dukane ayeke dä. A leke ni na keke na a kpaka lor na terê ni kue. Mbeni kota “gbalaka ti cuivre” ti zongo na asandaga ayeke na gigi na yâ ti lacour ni (Ex 27:1; 39:38, 39; Ge 8:20; 1aG 6:20; 2Ch 4:1; Lc 1:11)—Bâ na B5 nga na B8.

  • Gbata ti David.

    Iri so a mû na gbata ti Jébus na peko ti so David asö benda na ndö ni nga lo leke yangbo ti lo ti gbia kâ. A iri ni nga Sion. A bungbi mbage ti sud-est ti Jérusalem nga na ngbene Jérusalem ni.—2Sa 5:7; 1Ch 11:4, 5.

  • Gbia-wali ti yayu.

    Titre ti mbeni nzapa-wali so azo ti Israël so ake Nzapa awe avoro lo na ngoi ti Jérémie. Ambeni zo atene so tënë “gbia-wali ti yayu” aye ti sara tënë ti Ishtar (Astarté), nzapa-wali ti azo ti Babylone. Iri ti mara ti nzapa ni tongaso so azo avoro ni kozo na Sumer ayeke Inanna, so ndani aye ti tene “Gbia-wali ti yayu.” A tene nga so lo yeke nzapa ti dungo. Na yâ ti mbeni tënë so a sû na terê ti mbeni ye na Égypte, a iri nga Astarté “Mama ti yayu.”—Jér 44:19.

  • Géhenne.

    Iri ti Popo-hoto ti Hinnom na yanga ti Grec la, na sud-ouest ti Jérusalem (Jér 7:31). Na lege ti prophétie a sara tënë ni a tene a yeke mbeni ndo so a yeke bi kuâ ti azo dä (Jér 7:32; 19:6). Mbeni ye oko afa pëpe so ândö a bi azo wala anyama dä na fini lê ti ala ti zö ala wala ti sara pasi na ala. Tongaso, a lingbi ti duti pëpe mbeni ndo so lê ti zo alingbi ti bâ ni pëpe, so wâ ayeke dä na so a yeke sara pasi na âme ti azo lakue lakue na yâ ni. Me, Jésus na adisciple ti lo asara tënë ti “Géhenne” tongana tapande ti “kuâ ti use ni,” so ti tene futingo ti biani biani.—Apc 20:14; Mt 5:22; 10:28.

  • Grec.

    Yanga ti kodro ti azo ti Grèce wala mara ti azo ti kodro ni. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, nda ti tënë so alï mingi na ague juska ti sara tënë ti azo so ayeke aJuif pëpe wala azo so ayeke tene yanga ti Grec nga ala so asara ye alingbi na ngobo ti aGrec.—Jl 3:6; Jn 12:20.

  • Guérah.

    A yeke pésé na aye, guérah oko a lingbi na 1/20 ti sicle wala 0.57 g (Lé 27:25).—Bâ na B14.

  • Guittith.

    Mbeni tënë so a hinga ndani nzoni pëpe, tënë ti azo ti pikango mozoko, âmanke a londo na tënë ti yanga ti Hébreu gath. Ambeni zo abâ ti ala atene so a yeke mbeni gere ti angombi so abungbi ni na abia so asara tënë ti sarango vin, ndali ti so tënë gath aye ti sara tënë ti dû ti sarango na vin.—Ps 81:Kete li ti tënë ni.

H

  • Hadès.

    Mbupa ti Grec so ayeke oko na ti Hébreu “Shéol.” A kiri peko ni na Dû ti kuâ na kota “D,” si a hinga ni tongana dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä.—Bâ tënë DÛ TI KUÂ.

  • Harmaguédon.

    A londo na tënë ti yanga ti Hébreu so ndani aye ti tene “Hoto ti Méguiddo.” Tënë ni aye ti sara tënë ti “bira ti kota lâ ti Nzapa, Lo so ngangu ti lo ahon angangu kue” so na ngoi ni “agbia ti sese kue” ayeke bungbi ti sara bira na Jéhovah (Apc 16:14, 16; 19:11-21).—Bâ tënë KOTA YE TI VUNDU.

  • Hébreu.

    Iri so a iri kozoni na Abram (Abraham) ti zia kangbi na popo ti lo na azo ti mara ti Amori so ayeke avoizin ti lo. Na pekoni a ye ti sara tënë ti ahale ti Abraham so abâ gigi na lege ti âta ti lo, Jacob. A iri nga yanga ti kodro ti ala Hébreu. Na ngoi ti Jésus, a yeke wara gbâ ti atënë ti yanga ti Araméen na yâ ti Hébreu. Christ na adisciple ti lo atene lani yanga ti Hébreu.—Ge 14:13; Ex 5:3; Kus 26:14.

  • Hermès.

    Iri ti mbeni nzapa ti aGrec, lo yeke molenge ti Zeus. Na Lystre, azo ahinga ape ala iri Paul atene lo yeke Hermès, ala ye ti sara tënë ti nzapa ni so la, so ala bâ lo tongana wayanga ti ambeni nzapa ni nga lo yeke nzapa so ayeke na kode ti sarango tënë.—Kus 14:12.

  • Hérode.

    Iri ti mbeni sewa ti aJuif so Rome si asoro ala ti komande na ndö ti aJuif. Hérode ti Kota, a hinga lo mingi ndali ti so lo la lo kiri lo leke temple ti Jérusalem nga lo la si lo mû yanga ti tene a fâ akete molenge tongaso si a wara lege ti fâ Jésus (Mt 2:16; Lc 1:5). A soro Hérode Archélaüs na Hérode Antipas, amolenge ti Hérode ti Kota, ti komande na ndö ti ambeni mbage ti ndo so babâ ti ala akomande dä (Mt 2:22). Antipas ayeke ti lo tétrarque, mingi ni a sara tënë ti lo tongana “gbia,” lo la lo komande ti londo na ngoi so Christ afa tënë ngu ota na ndambo; komandema ti lo ague juska asi na mbaï so a fa tënë ni na Kusala chapitre 12 (Mc 6:14-17; Lc 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Kus 4:27; 13:1). Na peko ti lo, a yeke Hérode Agrippa I, âta ti Hérode ti Kota, lo la ange ti Nzapa afâ lo na peko ti so lo komande aninga ape (Kus 12:1-6, 18-23). Molenge ti lo Hérode Agrippa II, aga gbia na peko ti lo na lo komande juska na ngoi so aJuif asara ngangu-li na Rome.—Kus 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.

  • Higgaïon.

    Mbeni tënë ti fango na gere ti mozoko. A yeke na Psaume 9:16, a lingbi ti sara tënë ti mbeni nduru mozoko so a pika na harpe so go ni ane nengo wala mbeni mozoko so a pika ni ti sara si zo agbu li ti lo.

  • Hîn.

    Mesure ti aye so ayeke ngu, nga kungba so a mû ti haka na aye so ayeke ngu. Hîn oko alingbi na 3.67 L., ti gue oko na tënë ti wasungo mbaï Josèphe, hîn oko alingbi na conge use. Conge ayeke ye ti mungo na mesure ti aye ti azo ti athènes (Ex 29:40).—Bâ na B14.

  • Homer.

    Mesure ti mungo na aye so ahule, alingbi na cor. Homer oko alingbi na litre 220, mesure ti bath la amû lege ti hinga na ni (Lé 27:16).—Bâ na B14.

  • Horeb; Hoto ti Horeb.

    Ndo so ahoto ayeke dä so angoro Hoto ti Sinaï. Mbeni iri ti Hoto ti Sinaï la (Ex 3:1; De 5:2).—Bâ na B3.

  • Hysope.

    A yeke mbeni kete keke so amaboko ni nga na akugbe ni ayeke kete kete so ayeke sara kua na ni ti fi na mênë wala na ngu na terê ti aye ti zi na sioni ye na terê ni. Âmanke a yeke mbeni kete keke so a iri ni marjorlaine (Origanum maru; Origanum syriacum). Ti hysope so a sara tënë ni na Jean 19:29, peut-être a yeke marjolaine la a kanga ni na yanga ti mbeni keke wala na yanga ti keke ti durra, mbeni mara ti böndö so azo mingi ahinga ni (Sorghum vulgare), ndali ti so keke ni so ayo nzoni ni la si a zia ndokoro ti kpingo vin na yanga ni ti ga na ni na yanga ti Jésus so.—Ex 12:22; Ps 51:7.

I

  • Illyrie.

    A yeke mbeni kodro-komanda ti Rome so ayeke na mbage ti nord-ouest ti Grèce. Na yâ ti kusala ti Paul, lo gue juska na yongoro ndo so, me mbeni ye afa pëpe so lo fa tënë na Illyrie wala nduru na ni (aRm 15:19).—Bâ na B13.

  • Impôt so a doit ti futa.

    Impôt so mbeni kodro wala mbeni gbia ayeke futa na mbeni kodro nde, ti fa so lo woko terê ti lo na gbe ti kodro ni so. Kodro ni ayeke futa ni ti bata siriri na popo ti lo na mba ti lo ni wala ti tene mba ti lo kodro ni abata lo (2aG 3:4; 18:14-16; 2Ch 17:11). A yeke sara nga kua na tënë so ti sara tënë ti impôt so a hunda na zo oko oko ti futa.—Né 5:4; aRm 13:7.

  • Israël.

    Iri so Nzapa amû na Jacob. Na mbeni ngoi, iri ni so aga iri ti ahale ti lo kue. Mingi ni, a iri ahale ti amolenge 12 ti Jacob amolenge ti Israël, da ti Israël, azo ti Israël nga na mara ti Israël. A iri nga amara bale-oko ti royaume ti nord so akangbi na royaume ti sud, Israël. Na pekoni, a iri nga aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, “Israël ti Nzapa.”—aGl 6:16; Ge 32:28; 2Sa 7:23; aRm 9:6.

J

  • Jacob.

    Molenge ti Isaac na Rébecca. Na mbeni ngoi, Nzapa amû na lo iri ti Israël, lo ga babâ ti azo ti Israël (so a iri ala mara ti Israël nga na pekoni, aJuif). Lo yeke lani babâ ti amolenge 12, so ala na ahale ti ala aga amara 12 ti mara ti Israël. A ngbâ lani ti iri mara ti Israël wala azo ti Israël na iri ti Jacob.—Ge 32:28; Mt 22:32.

  • Jéduthun.

    A yeke mbeni tënë so a hinga ndani nzoni ape. A yeke na yâ ti akete li ti tënë ti Psaume 39, 62, nga na 77. Âmanke akete li ti tënë ni aye ti fa lege ti hengo psaume ni, peut-être ti fa fason so a sara na ni wala ti fa mbeni ye ti pikango mozoko. Mbeni zo ti mara ti Lévi ayeke dä so lo yeke zo ti pikango mozoko, iri ti lo ayeke Jéduthun. Ni la, tongana a sara tënë ti lege ti hengo na psaume ni wala ye ti pikango mozoko ni, peut-être tënë ni abâ lo na amolenge ti lo.

  • Jéhovah.

    Iri ti Nzapa so a sara ni na agere-mbeti osio ti Hébreu la a kiri na peko ni tongaso so. Iri ni so asigi ahon 7000 na yâ ti traduction so.—Bâ na A4 nga na A5.

  • Jeûne.

    Ti ke ti te kobe ndali ti mbeni ngoi. Azo ti Israël ayeke mû ka jeûne na Lango ti zingo siokpari, na ngoi ti vundu nga na ngoi so ala bezoin Nzapa ti fa lege na ala. A-Juif azia na sese kapa osio ti mungo jeûne na yâ ti ngu oko ndali ti akpale so asi na yâ ti mbaï ti ala. A hunda tongaso na aChrétien ape.—Esd 8:21; És 58:6; Lc 18:12.

  • Joug.

    Mbeni barre so zo ayô ni na ndö ti go ti lo na so a kanga akungba na ayanga ni mbage na mbage. A lingbi ti duti nga mbeni barre ti keke so a zia ni na ndö ti go ti anyama use (mingi ni abagara) na ngoi so ala yeke gboto ambeni ye ti fango na yaka wala mbeni charette. So mingi ni angbâa ayeke sara kua lani na ajoug ti yô anengo kungba, a sara kua na tënë “joug” ti sara tënë ti dutingo ngbâa wala dutingo na gbe ti komandema ti mbeni zo; a ye nga ti sara tënë ti sarango aye ti ngangu wala pasi na zo. Ti zi wala ti fâ yâ ti joug aye ti tene ti zi zo na gbe ti ngbâa, na yâ ti sarango ye ti ngangu nga na gbe ti azo so ayeke wara go na ndö ti zo ni.—Lé 26:13; Mt 11:29, 30.

  • Jubilé.

    A yeke matanga so azo ti Israël ayeke sara ni lani lakue na peko ti ngu 50. Ala komanse ti sara ni na ngoi so ala lï na Sese ti Zendo. Na ngu ti Jubilé, a zia sese awu terê ti lo, nga a zi angbâa so ayeke aHébreu. Asese so awani akä ni, a kiri na ni na ala. Na mbeni lege, Jubilé ayeke lani ngu so a sara matanga na yâ ni kue, ngu ti liberté so asara si mara ni akiri awara ngbene duti ti lo ti ngoi so Nzapa azia gere ti Jubilé na sese.—Lé 25:10.

  • Juda.

    Osio molenge ti Jacob so lo na wali ti lo Léa adü. Na ngoi so lo ga nduru ti kui, Jacob atene so mbeni ngangu gbia ayeke komande ande aninga, gbia ni so ayeke ga na lege ti sewa ti Juda. Jésus aga lani na yâ ti hale ti Juda. Iri ti Juda aye ti sara tënë ti mara ti lo nga royaume so iri ti lo ayeke na ndö ni. A iri nga royaume ti sud ni Juda, so a bungbi mara ti Juda, ti Benjamin, aprêtre nga na azo ti mara ti Lévi. Juda asara lani kodro na ando so ayeke na mbage ti sud, so Jérusalem nga na temple ayeke dä.—Ge 29:35; 49:10; 1aG 4:20; aHb 7:14.

  • Juif.

    Iri so a iri na mbeni zo ti mara ti Juda na peko ti tingo ti amara bale-oko ti royaume ti Israël (2aG 16:6). Na peko ti guengo ti azo ti Israël na Babylone, a yeke iri so a iri na azo ti mara nde nde ti Israël so akiri na Israël la (Esd 4:12). Na pekoni, na yâ ti dunia kue a iri azo ti Israël “aJuif” ti zia kangbi na popo ti ala na azo ti ambeni mara nde (Est 3:6). Bazengele Paul nga asara tënë ti iri so na ngoi so lo fa so tënë ti mara la ayeke kota ye pëpe na yâ ti Congrégation ti aChrétien.—aRm 2:28, 29; aGl 3:28.

K

  • Keke (so a kanga zo na ndö ni).

    Poteau so aluti droit na nduzu na so ambeni mara ayeke fâ zo na ndö ni wala azia kuâ ti zo ni na ndö ni ti gboto mê ti tanga ti azo wala ti zia kamene na lê ti lo kuâ ni na lê ti azo kue. Azo ti Assyrie, so a hinga ala na sarango sana na azo na ngoi ti bira, ayeke zia kuâ ti azo so ala gbu ala na ngbâa na li ti apoteau so a zia ni na nduzu na so yanga ni so aza ali yâ ti ala juska asigi na mbage ti kate ti ala. Me na gbe ti ndia ti aJuif, azo so asara mbeni ye so ayeke sioni mingi tongana zongango Nzapa wala vorongo yanda, kozoni a yeke fâ ala na lege so a yeke bo ala bongo wala na mbeni lege nde; na pekoni awe si a yeke kanga kuâ ti ala na ndö ti apoteau, wala akeke, ti gboto mê ti tanga ti azo (De 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9). Na ambeni ngoi, azo ti Rome ayeke kanga zo na ndö ti keke na kamba. Zo ni ayeke ngbâ na fini peut-être alango mingi kozoni si songo ti yâ ti terê ti lo, nzara ti ngu wala ti kobe nga na sungo ti lâ na ndö ti lo afâ lo. Ti ambeni, tongana Jésus, a pika maboko nga na gere ti ala na pointe na ndö ti keke (Lc 24:20; Jn 19:14-16; 20:25; Kus 2:23, 36).—Bâ tënë “KEKE TI PASI.”

  • Keke ti fini.

    Mbeni keke na yâ ti yaka ti Éden. Bible atene pëpe so lê ti keke ni wani la ayeke mû fini na zo so ate ni; me a ye ti fa so, ti zo so ate ni, andâ Nzapa ayeda awe so lo lingbi biani ti wara fini ti lakue lakue.—Ge 2:9; 3:22.

  • Keke ti gbia.

    Keke so mbeni gbia ayeke gbu ni ti fa so lo la lo yeke na komandema.—Ge 49:10; aHb 1:8.

  • Keke ti hingango nzoni na sioni.

    Mbeni keke na yâ ti yaka ti Éden so Nzapa asara kua na ni tongana mbeni ye ti fa droit ti lo ti fa na zo ye so ayeke “nzoni” na ye so ayeke “sioni.”—Ge 2:9, 17.

  • Keke ti pasi.

    Lege so a kiri peko ti tënë ti Grec stauros, so aye ti sara tënë ti keke wala poteau so aluti droit, na tapande keke so a fâ Jésus na ndö ni. Ye oko afa pëpe so tënë ti Grec so aye ti sara tënë ti croix, tongana ti so apaïen asara kua na ni na yâ ti vorongo nzapa ti ala teti angu ngbango mingi kozo na Christ. Tënë “keke ti pasi” asigi na nda ti tënë ti Grec ni kue, ndali ti so a sara nga kua na tënë stauros ti sara tënë ti pasi, pono nga na kamene so adisciple ti Jésus ayeke wara ni ande (Mt 16:24; aHb 12:2).—Bâ nga tënë “KEKE (so a kanga zo na ndö ni).”

  • Keke ti sosongo.

    Keke ti sosongo oko ayo coudée omene. Tongana a haka ni na coudée so a yeke mû ka na yongo ti aye, a yo 2.67 m; tongana a haka ni na kota coudée a yo 3.11 m (Éz 40:3, 5; Apc 11:1).—Bâ na B14.

  • Kémosh.

    Nzapa so azo ti Moab ayeke voro lo mingi.—1aG 11:33.

  • Kete li ti tënë ti Psaume.

    A fa zo so asû psaume ni, a fa mbeni sango, a fa tongana nyen la a yeke pika mozoko ni wala ndani so a yeke sara kua na psaume ni.—Bâ kete li ti tënë ti Psaume 3, 4, 5, 6, 7, 30, 38, 60, 92, 102.

  • Kislev.

    Nze gumbaya ni ti calendrier so Nzapa amû na aJuif, a wara iri ni so na peko ti so azo ti Israël alondo na ngbâa na Babylone akiri. A londo na ndambo ti nze ti novembre ti si na ndambo ti nze ti décembre (Né 1:1; Zac 7:1).—Bâ na B15.

  • Kobe ti Seigneur.

    Mapa so a sara na levure pëpe nga na vin. A duti tapande ti terê ti Christ nga na mênë ti lo; a sara ni ti dabe na kuâ ti Jésus. So mbeti ti Nzapa la ahunda na aChrétien ti sara ni, a yeke na lege ni ti iri ni bungbi ti “Dango bê na kuâ ti Jésus.”—1aC 11:20, 23-26.

  • Kobela ti buruma.

    Sioni kobela so ayeke sara terê ti zo. Buruma so a sara tënë ni na yâ ti Bible ayeke nde na ti laso, ndali ti so a yeke gbu gï zo pëpe, me a yeke gbu terê ti bongo na ada nga kue.—Lé 14:54; Lc 5:12.

  • Kota dû so alï mingi.

    A londo na tënë ti Grec abussos, so ndani ayeke “dû so alï ngangu.” A ye nga ti sara tënë ti “ye so zo alingbi ti mä yâ ni pëpe, mbeni ye so zo alingbi ti bâ gbe ni pëpe.” Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec aye ti sara tënë ti mbeni ndo wala kanga, tënë ni nga abâ tënë ti dû ti kuâ me angbâ gï na ndö ni pëpe.—Lc 8:31; aRm 10:7; Apc 20:3.

  • Kota mokonzi.

    Na Grec “Mokonzi so amû li ni.” A ye ti sara tënë ti kota kua so Jésus Christ asara na lege so lo zi azo so ayeke be-ta-zo na gbe ti siokpari na kuâ si ala wara fini ti lakue lakue.—Kus 3:15; 5:31; aHb 2:10; 12:2.

  • Kota nzobe.

    Mbeni tënë ti Grec so aye mbilimbili ti sara tënë ti ye so anzere na bê ti zo. Mingi ni, a sara kua na tënë so ti sara tënë ti mbeni matabisi so a mû ni na nzoni bê wala mbeni nzoni fason ti mungo ye na zo. Tongana tënë ni andu kota nzobe ti Nzapa, a ye ti sara tënë ti mbeni matabisi so Nzapa amû senge senge na bê ti lo wani, na lo ku mbeni ye na pekoni pëpe. Tongaso, Nzapa afa ni na lege so lo mû aye mingi na azo nga na lege ti ndoye ti lo na nzoni bê ti lo so ayeke kota mingi, so lo fa ni na mbage ti azo. A kiri nga peko ti tënë ti Grec ni na atënë tongana ‘matabisi so a mû na nzoni bê.’ A yeke fa ni na mbage ti zo so alingbi nga na ni pëpe wala na mbage ti mbeni zo so asara nga pëpe mbeni ye so afa so a doit gï ti sara ni na lo.—2aC 6:1; aÉp 1:7.

  • Kota prêtre.

    Na gbe ti Ndia ti Moïse, gï lo la lo yeke sara kua na iri ti amara ni na gbele Nzapa wala lo yeke bâ ndo na ndö ti tanga ti aprêtre ni. A iri lo nga “prêtre-mokonzi.” (2Ch 26:20; Esd 7:5). Lo oko la a mû lege na lo ti lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue, so ayeke kubu so ayeke ândö na yâ ti tabernacle nga na pekoni na yâ ti temple. Lo yeke lï na yâ ni gï na Lango ti zingo siokpari. A iri nga Jésus Christ “kota prêtre.”—Lé 16:2, 17; 21:10; Mt 26:3; aHb 4:14.

  • Kota ye ti vundu.

    Tënë ti Grec “vundu” aye ti sara tënë ti sana wala pasi so zo awara na peko ti aye ti ngangu so asi na lo. Jésus asara lani tënë ti mbeni “kota ye ti vundu” so mara ni ade lani ti si pëpe, so ayeke ga na ndö ti azo ti Jérusalem; mara ti ye ti vundu ni so ayeke tï ande na ndö ti azo ti sese kue na ngoi so lo yeke ga ande ‘na yâ ti gloire ti lo.’ (Mt 24:21, 29-31). Paul afa tënë ti ye ti vundu ni so lo tene ayeke mbeni ye so ayeke na lege ni so Nzapa ayeke ga na ni na terê ti “azo so ahinga Nzapa pëpe nga na azo so asara ye alingbi pëpe na nzoni tënë na ndö ti Seigneur ti e Jésus.” Apocalypse chapitre 19 afa Jésus so aturugu so ayeke na yayu amû peko ti lo ti ga ti sara bira na “nyama ti ngonda ni, agbia ti sese nga na aturugu ti ala.” (2aT 1:6-8; Apc 19:11-21). A sara tënë ti “azo mingi mingi” so asö kuâ na ngoi ti kota ye ti vundu ni so (Apc 7:9, 14).—Bâ tënë HARMAGUÉDON.

  • Koto.

    Na Hébreu, “Millo” so ndani aye ti tene “yâ ni asi”. A kiri peko ni na yâ ti Septante na “kota da so ayeke na yâ ti ngangu gbagba.” A ye ti sara tënë ti mbeni ndo wala ti aye ti terê ti gbata ti David, me a hinga vrai ndani ape.—2Sa 5:9; 1aG 11:27.

  • Kozo lengo ti ye:

    Akozo lengo ti akobe ti yaka na ngoi ti kongo alê ti kobe, wala kozo li ti aye. Jéhovah ahunda na azo ti Israël ti mû akozo lengo ti aye ti ala na lo, atâa ayeke zo, nyama wala kobe ti yaka. Ala yeke mû na Nzapa akozo lengo ti ye ti ala na ngoi ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe nga na ngoi ti Pentecôte. Bible asara tënë ti “kozo lengo ti ye” wala “kozo li ti ye” ti sara tënë ti Christ nga na adisciple ti lo so a soro ala ti gue na yayu.—1aC 15:23; Nb 15:21; aPr 3:9; Apc 14:4.

  • Kozo molenge.

    Kozoni kue, a sara tënë ti kozo molenge-koli ti babâ (me kozo molenge ti mama pëpe). Na ngoi ti sungo Bible, kozo molenge-koli la a bâ lo na nene ni mingi na yâ ti sewa nga lo la lo yeke mû li ni na yâ ti sewa na peko ti kuâ ti babâ ti lo. Tënë so a ye nga ti sara tënë ti akozo molenge-koli ti anyama so a yeke mû ni na sandaga.—Ex 11:5; 13:12; Ge 25:33; Col 1:15.

  • Kusala so ayeke nzoni-kue.

    A ndu kua so zo ayeke sara ni ti voro na Nzapa.—Mt 4:10; aRm 15:16.

L

  • Lâ ti fango ngbanga.

    Mbeni mbilimbili lango, wala mbeni ngoi so ambeni groupe ti azo, amara, wala azo kue ayeke kiri tënë na Nzapa. A yeke peut-être ngoi so a yeke futi azo so ayeke dë ngbanga ti kuâ na ndö ti ala, me na mbeni mbage a yeke mû lege na ambeni zo ti sö kuâ na ti wara fini ti lakue lakue. Jésus Christ na abazengele ti lo asara tënë ti mbeni “Lâ ti fango ngbanga” so ayeke ga, so abâ azo so angbâ na fini nga na ala so akui ândö.—Mt 12:36.

  • Lâ ti nda ni.

    A yeke wara tënë so na yâ ti aprophétie ti Bible, a ye ti sara tënë ti mbeni ngoi so ambeni ye so asi ayeke gue ti hunzi (Éz 38:16; Dan 10:14; Kus 2:17). Prophétie ni la ayeke fa wala ngoi ni so alingbi ti sara ngu mingi ape wala alingbi ti sara ngu mingi. Mingi ni, Bible asara tënë ti “lâ ti nda ni” ti fa tënë ti aye ti ngoi ti fadeso, so na ngoi ni Jésus ayeke duti dä me lê ayeke bâ lo pëpe.—2Tm 3:1; Jac 5:3; 2Pi 3:3.

  • Lac ti wâ.

    Mbeni ndo so ayeke tapande ti ndo so “wâ nga na soufre ayeke gbi dä.” Bible asara tënë ni tongana tapande ti “kuâ ti use ni.” A yeke bi ande azo so asara siokpari si achangé bê ti ala pëpe, Zabolo, même kuâ nga na Dû ti kuâ (wala Hadès) na yâ ti lac ti wâ. So a tene a yeke bi Zabolo so ayeke yingo nga na kuâ na Dû ti kuâ na yâ ni, aye so wâ alingbi ti gbi ni ape so, a ye ti fa so tënë Lac ti wâ ayeke gï tapande ti mbeni ye. A yeke pëpe ndo ti sarango pasi na zo dä kpu na kpu me a ye ti sara tënë ti futingo ti lakue lakue.—Apc 19:20; 20:14, 15; 21:8.

  • Lacour.

    A ye ti sara tënë ti ndo so angoro terê ti tabernacle, nga mbeni oko ti ando so a monté mur na terê ni na so angoro terê ti kota da ti temple. Gbalaka ti zongo na asandaga ayeke na yâ ti lacour ti tabernacle, ti temple a yeke ti lo na yâ ti kete lacour ni (Bâ na B5, B8, B11). Bible asara nga tënë ti lacour ti ada nga na ti ayangbo ti agbia.—Ex 8:13; 27:9; 1aG 7:12; Est 4:11; Mt 26:3.

  • Lango ti Lekengo aye.

    Iri ti lango so aga kozo na lango ti Sabbat. Na lango ni so, aJuif ayeke leke aye ndali ti Sabbat. Lango ti Lekengo aye ayeke hunzi na lakui ti lango so laso a iri ni vendredi. A yeke na lakui ti vendredi ni so la lango ti Sabbat akomanse. Na aJuif, lango oko ayeke komanse na lakui ti si na lakui ti kekereke.—Mc 15:42; Lc 23:54.

  • Lango-sioni.

    A londo na tënë ti Grec pornéïa, mbeni tënë so andu bungbingo koli na wali kue so ndia ti Nzapa ake ni. A ndu zo so agi wali wala koli nde, sarango ndumba, bungbingo koli na wali na popo ti azo so asara mariage pëpe, akoli so abungbi na amba ti ala koli wala awali so abungbi na amba ti ala wali nga na bungbingo na nyama. Na yâ ti mbeti ti Apocalypse, a iri “Babylone, Ngangu gbata” wali-ndumba, ti fa so, atâa so lo tene lo yeke voro Nzapa, lo lë kpengba songo na amokonzi ti dunia so ti wara komandema nga na amosoro (Apc 14:8; 17:2; 18:3; Mt 5:32; Kus 15:29; aGl 5:19). Bâ tënë “ZO TI SARANGO NDUMBA.”

  • Lango ti zingo siokpari.

    A yeke mbeni lango so ayeke kota nga so ayeke nzoni-kue ndali ti azo ti Israël, a iri ni nga Yom Kippur (na Hébreu yôm hakkippourim, “lango ti kangango ndö ti aye”), a yeke na lango 10 ti Éthanim. A yeke lani gï oko lango so na yâ ti ngu oko kota prêtre ayeke lï na yâ ti Ndo so ayeke nzoni kue kue kue ti tabernacle. Na peko ti so a leke temple, kota prêtre ni ayeke sara gï même ye. Tongana kota prêtre ni alï na yâ ti Ndo so ayeke nzoni kue kue kue, lo yeke mû mênë ti asandaga lo yâa na sandaga ndali ti asiokpari ti lo, ti asiokpari ti azo ti mara ti Lévi nga na ti azo ti Israël kue. A yeke sara mbeni kota bungbi na lango ni so nga azo ni ayeke mû jeûne. A yeke nga lango ti sabbat so zo ayeke sara kua pëpe.—Lé 23:27, 28.

  • Lê ti keke ti grenade.

    Mbeni lê ti keke so akpa lê ti keke ti pommier; ye so akpa couronne ayeke na yanga ti grenade ni. Poro ti ndö ni akpengba, na mo yeke wara na yâ ni alê ni so ngu ni ayeke dä mingi. Na yâ ti lê ni oko oko, mo yeke wara mbeni kete lê ni so ayeke bengba na so alingbi ti sigi tongana ngongoa ni. Na yanga ti kota bongo ti kota prêtre so ayeke bleu na so maboko ni ayeke dä pëpe, a zia ambeni ye pendere pendere so akpa lê ti keke ti grenade. A zia ambeni ye tongaso nga na terê ti akpoto so ayeke na li ti apilier so a iri ni Jakin na Boaz si ayeke na devant ti temple.—Ex 28:34; Nb 13:23; 1aG 7:18.

  • Lege ni.

    Mbeni tënë so Mbeti ti Nzapa asara kua na ni ti sara tënë ti mbeni fason ti sarango ye wala mbeni sarango ye ti terê ti zo so Jéhovah ayeda na ni wala lo yeda na ni pëpe. A tene so azo so amû peko ti Jésus Christ ayeke ti “Lege ni”, so ti tene, ala yeke na mbeni fason ti sarango ye so aluti na ndö ti mabe ti ala na Jésus Christ, na ala mû peko ti tapande ti lo.—Kus 19:9.

  • Lekengo songo na Nzapa.

    Bâ tënë “ZINGO SIOKPARI.”

  • Lepton.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a yeke lê ti nginza ti aJuif so ayeke kete mingi, a sara ni na cuivre wala na bronze (Mc 12:42; Lc 21:2; akete tënë na gbe ni.)—Bâ na B14.

  • Lévi.

    Ota molenge ti Jacob so lo na wali ti lo Léa adü. Amolenge ti lo ota aga akota groupe ota ti yâ ti mara ti Lévi. Na pekoni, iri ni so aga iri ti azo ti mara ti lo kue, me mingi ni aprêtre ti sewa ti Aaron ayeke na yâ ni ape. A mû pëpe na azo ti mara ti Lévi mbeni sese na Sese ti zendo, me a mû na ala agbata 48 na yâ ti akodro ti ambeni mara ni nde.—De 10:8; 1Ch 6:1; aHb 7:11.

  • Léviathan.

    Mbeni nyama so mingi ni lo yeke na yâ ti ngu, peut-être lo yeke mbeni nyama ti gbe ti ngu. Na Job 3:8 nga na 41:1, na bango ni a ye ti sara tënë ti ngunde wala mara ti mbeni nyama so akono mingi nga lo yeke ngangu mingi si lo yeke na gbe ti ngu. Na Psaume 104:26, peut-être a ye ti sara tënë ti mara ti mbeni baleine. Na ambeni ndo na yâ ti Bible, a ye ti sara tënë ti mbeni ye nde, me ti mbeni nyama pëpe.—Ps 74:14; És 27:1.

  • Levure.

    A yeke mbeni ye so a zia na terê ti mengo farine ti sara si asuku wala na yâ ti aye so ayeke ngu ti tene ason. A lingbi ti duti mbeni mbage ti mengo farine so a zia levure dä awe. Mingi ni, tongana Bible asara tënë ti levure ânda aye ti sara tënë ti siokpari wala ti ye so abuba awe, a ye nga ti sara tënë ti guengo na li ni so lê ti zo alingbi ti bâ ni pëpe.—Ex 12:20; Mt 13:33; aGl 5:9.

  • Log.

    Ye ti mungo na mesure ti aye so ayeke ngu na so ayeke kete mingi so Bible sara tënë ni. Na yâ ti Talmud ti aJuif, a fa so log oko ayeke 1/12 ti hîn. Tongana a yeke tongaso, log oko ayeke 0.31 L. (Lé 14:10).—Bâ na B14.

M

  • Macédoine.

    Mbeni ndo na mbage ti nord ti Grèce, iri ni awu mingi na ngoi ti Alexandre ti Kota, nga mbeni kodro nde akomande na ndö ni pëpe juska aRomain aga amû ni. A yeke lani mbeni kodro-komanda ti Rome na ngoi ti kozo tambela ti bazengele Paul na akodro ti Poto. Paul asi kâ fani ota (Kus 16:9).—Bâ na B13.

  • Mahalath.

    A yeke mbeni tënë ti azo ti pikango mozoko, a yeke wara ni na yâ ti akete li ti tënë ti Psaume 53 nga na 88. Peut-être ague oko na tënë ti Hébreu so ndani aye ti tene “woko mingi; tï kobela” ti fa so a he go ti bia ni yeke, ti tene ague oko na atënë ti yâ ti abia ni use kue so ayeke ti vundu.

  • Malcam.

    Peut-être a ye ti sara tënë ti Molek, nzapa so azo ti Ammon ayeke voro lo mingi (Sph 1:5).—Bâ tënë MOLEK.

  • Manne.

    Kobe so azo ti Israël ate ni mingi na yâ ti ngu 40 so ala sara na benyama. Jéhovah la amû ni na ala. Na lege ti miracle, lakue na ndapre tongana ngu ti pere asigi si ahule awe a yeke wara manne na lê ti sese, me na lango ti Sabbat pëpe. So azo ti Israël abâ ni pan, ala tene “so nyen la?” Na Hébreu “man huʼ?” (Ex 16:13-15, 35) Na yâ ti ambeni versê ti Bible, a sara tënë ni atene “lê ti kobe ti yayu” (Ps 78:24), “mapa so alondo na yayu” (Ps 105:40), nga “kobe ti awangangu.” (Ps 78:25). Jésus kue asara tënë ti manne tongana tapande ti mbeni ye.—Jn 6:49, 50.

  • Mapa ti ziango ni na gbele Nzapa.

    Mapa bale-oko na use so a dö ni omene omene na ndö ti terê na ndö ti table ti Ndo so ayeke nzoni-kue na yâ ti tabernacle wala na yâ ti temple. A iri ni nga “mapa so a dö ni na ndö ti terê.” Na Sabbat oko oko, a yeke zi mapa so ti zia na place ni mbeni so a zö ni fini fini. Gï aprêtre la ayeke te amapa so a zia ni na gbele Nzapa si a zi ni (2Ch 2:4; Mt 12:4; Ex 25:30; Lé 24:5-9; aHb 9:2).—Bâ na B5.

  • Maskil.

    Mbeni tënë ti Hébreu so a hinga nda ni nzoni pëpe, a yeke na yâ ti kete li ti tënë ti Psaume 13. Peut-être ndani aye ti tene “suma-tene ti gbungo lï.” Ambeni zo abâ ti ala so mbeni mara ti tënë ni so akpa ni, na so a kiri peko ni na ‘sara ye na ndara,’ peut-être ndani ague oko na ni.—2Ch 30:22; Ps 32:Kete li ti tënë ni.

  • Matabisi ti nzoni bê.

    Matabisi so a mû na zo so ye amanke lo. A sara tënë ni polele tongaso pëpe na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu. Me Ndia afa lani aye so alingbi azo ti Israël asara na mbage ti awayere.—Mt 6:2.

  • Matanga ti Akpangba.

    A iri ni nga Matanga ti aTabernacle, wala Matanga ti kongo alê ti kobe. A yeke sara na lango 15-21 ti nze ti Éthanim. A yeke matanga ti kongo alê ti kobe ti yaka na Israël, mbeni ngoi ti ngia na ti kiringo singila na Jéhovah ndali ti so lo sara tufa na ndö ti akobe ti yaka. Na ngoi ni, azo ni ayeke lango na gbe ti akpangba, wala akete da so a sara na kugbe. A sara ni ti dabe ti ala na sigingo ti ala na Égypte. A yeke mbeni oko ti amatanga ota so a hunda na akoli ti gue na Jérusalem ti sara ni.—Lé 23:34; Esd 3:4.

  • Matanga ti fango alê ti kobe; Matanga ti ayenga.

    Bâ tënë PENTECÔTE.

  • Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe.

    Kozo ti akota matanga ota so azo ti Israël ayeke sara ngu oko oko. Matanga so akomanse na lango 15 ti Nisan, lango so aga na peko ti Pâque na a sara lango mbasambala. Ala yeke te gï mapa so a sara na levure pëpe, ti dabe ti ala na sigingo ti ala na Égypte.—Ex 23:15; Mc 14:1.

  • Matanga ti mungo temple na Nzapa.

    A sara ni ngu oko oko ti dabe na zingo sioni ye na yâ ti temple na peko ti so Antiochus Épiphane asara si aga sioni. Matanga ni akomanse na lango 25 ti Kislev, a sara lango miombe.—Jn 10:22.

  • Mbaïwa.

    Kozo nda ti tënë so aye ti tene mbeni koli so a castré lo. A yeke zia azo tongaso ti sara ambeni kua na yangbo ti agbia wala ti tene ala mû maboko na wali ti gbia ni nga na ambeni wali ti gbia. A ye nga ti sara tënë ti mbeni zo so ayeke kota zo na yangbo ti gbia, me so a castré lo pëpe. Bible asara nga tënë ti “mbaïwa” na mbeni lege nde. A sara tënë ti “ambaïwa ndali ti Royaume,” ti fa azo so akanga nzara ti terê ti ala wani si ala wara lege ti sara kua ti Nzapa mingi.—Mt 19:12; Est 2:15; Kus 8:27.

  • Mbele.

    Mango terê, mbeni mbuki na popo ti Nzapa na azo wala na popo ti azo use ti sara mbeni ye wala ti ke ti sara mbeni ye. Ti ambeni mbele ni gï zo oko la ayeke na droit ti sara ye alingbi na atënë ni so ala mä terê na ndö ni so (mbele so gï zo oko la ayeke bâ lege ni, mingi ni aga mbeni zendo). Ti ambeni mbele ni nga, a yeke azo ni use kue la ayeke na droit ti sara ye alingbi na tënë ti mango terê ni (mbele so abungbi azo use). Nde na ambele so Nzapa ate na azo, Bible asara tënë ti ambeni mbele na popo ti azo, na popo ti amara, na popo ti akodro wala na popo ti mbeni groupe ti azo. Ambele so anzoni ye ti pekoni ayeke mingi nga ague ayo ayeke ati so Nzapa ate na Abraham, na David, na mara ti Israël (so a iri ni Mbele ti Ndia) nga na Israël ti Nzapa (so a iri ni fini mbele).—Ge 9:11; 15:18; 21:27; Ex 24:7; 2Ch 21:7.

  • Mbilimbili.

    Na yâ ti Bible, a ye ti sara tënë ti ye so ayeke na lege ni ti lingbi na ndia ti Nzapa na ndö ti ye so ayeke na lege ni na ti so ayeke na lege ni pëpe.—Ge 15:6; De 6:25; aPr 11:4; Sph 2:3; Mt 6:33.

  • Mérodak.

    Mokonzi ti anzapa ti gbata ti Babylone. Na peko ti so Hammurabi gbia ti Babylone nga zo ti sigingo na andia aleke li-kodro ti gbata ti Babylone, Mérodak (wala, Marduk) aga kota, na nda ni lo tomba gbâ ti anzapa so ayeke kozo na lo na lo ga mokonzi ti anzapa ti Babylone. Na pekoni, a changé iri ti Mérodak (wala, Marduk) aga “Belu” (“Wa ti ye”), nga azo mingi airi Mérodak atene Bel.—Jér 50:2.

  • Messie.

    Tënë so a londo na tënë ti Hébreu so ndani aye ti tene “zo so a soro lo.” Nda ti tënë ni na tënë “Christ” ayeke oko, me Christ ayeke na yanga ti Grec.—Dan 9:25; Jn 1:41.

  • Mictam.

    Mbeni tënë ti Hébreu so a wara na yâ ti akete li ti tënë ti apsaume omene (Ps 16, 56-60). A yeke mbeni tënë ti pikango mozoko so a hinga ndani nzoni pëpe, peut-être ndani aye ti tene “a sû na mbeti.”

  • Milcom.

    Mbeni nzapa so azo ti Ammon avoro, peut-être lo la lo yeke nzapa Molek (1aG 11:5, 7). Na ngoi so komandema ti Salomon aga nduru ti hunzi, lo leke mbeni ndo ti vorongo na nzapa ti wataka so.—Bâ tënë MOLEK.

  • Mine.

    A iri ni nga mané na yâ ti Mbeti ti Ézéchiel. A yeke ye ti hingango na nengo ti ye, a yeke nga tongana nginza. Aye so a wara na gbe ti sese afa so mine alingbi na sicle 50, sicle oko ane 11.4 g. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu, mine ane 570 g. Mine ti gbia nga ayeke dä, tongana ti coudée. Na yâ ti Matthieu ti si na Apocalypse, mine oko alingbi na drachme 100 na ane 340 g. Mine 60 alingbi na talent oko (Esd 2:69; Lc 19:13).—Bâ na B14.

  • Miracle.

    A ye ti sara tënë ti akusala ti dongo bê wala ye ti ndima so a sara si li ti zo akpe kue, ayingo la ayeke sara ni. Ngoi na ngoi Bible ayeke sara tënë ti “ye ti dongo bê,” “fä” nga na “akusala ti ngangu” ti sara tënë ti miracle.—Ex 4:21; Kus 4:22; aHb 2:4.

  • Mokonzi ti azo ti pikango mozoko.

    A sara kua na tënë ti Hébreu so na yâ ti aPsaume, a ye ti sara tënë ti mbeni zo so ayeke leke atënë ti yâ ti abia nga so ayeke leke totongo ti angombi nga lo la lo yeke fa lege so ayeke he na ni, lo yeke fa hengo bia ni na azo ti mara ti Lévi, na ngoi ti ambeni kota lango lo la lo yeke mû li ni na ndö ti azo ti hengo bia. Ambeni Bible akiri peko ti tënë so na “mokonzi-bia” wala “beli ti azo ti sara bia.”—Ps 4:Kete li ti tënë ni; 5:Kete li ti tënë ni.

  • Molek.

    Mbeni nzapa ti azo ti Ammon; peut-être lo la a iri lo Malcam, Milcom nga Molok. Peut-être “Molek” ni ayeke mbeni titre me iri ti mbeni nzapa ape. Ndia ti Moïse afâ ngbanga ti kuâ na li ti azo so amû amolenge ti ala na sandaga na Molek.—Lé 20:2; Jér 32:35; Kus 7:43.

  • Molenge ti David.

    A yeke tene lani tënë so mingi ni na ndö ti Jésus, ti fa so lo la lo yeke Héritier ti Royaume so a te mbele na David ndali ni a tene mbeni hale ti lo ayeke sara si atënë ti yâ ti mbele ni asi biani.—Mt 12:23; 21:9.

  • Molenge ti zo.

    Mbeni tënë so a wara ni fani 80 na yâ ti aÉvangile. A iri Jésus Christ “Molenge ti zo” ti fa so na lege ti dungo so a dü na lo, lo ga zo, me pëpe gï mbeni créature ti yingo so amû terê ti zo. Tënë “Molenge ti zo” afa nga so Jésus la ayeke sara si prophétie ti Daniel 7:13, 14 aga tâ tënë. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu, a zia iri so na ndö ti Ézékiel na Daniel, ti fa kangbi so ayeke na popo ti aprophète ni so ayeke ti ala gï asenge zo nga na Nzapa so ayeke Wa ti tënë so ala yeke fa ni so.—Éz 3:17; Dan 8:17; Mt 19:28; 20:28.

  • Molok.

    Bâ tënë MOLEK.

  • Muth-labben.

    Mbeni tënë na yâ ti kete li ti tënë ti Psaume 9. Ti mingi ti azo ti ngoi ni kâ, a ye ti tene “tënë ti kuâ ti molenge.” Ambeni zo apensé so ayeke iri wala peut-être akozo tënë ti mozoko so azo ahinga ni nzoni so a zia ni na ngoi so a yeke he psaume so.

  • Mvingi.

    Mbeni ye so a sara ni na poro ti nyama wala so a mû akamba ti terê ti bio wala angala wala kuä ti li a pe ni si a sara na ni. Place ti milieu ni la akono konongo, na a yeke na place ni so la a yeke zia ye so a ye ti bi ni; mingi ni a yeke tênë. Zo ayeke mû yanga ti mbeni mbage ti mvingi ni lo kanga ni na maboko ti lo, me yanga ti mbeni mbage ni so, lo gbu ni na yâ ti maboko ti lo na lo tourné ni ngbii lo zi maboko ti lo dä si tênë ni ahon. Ândö giriri, azo ti bingo ye na mvingi ayeke na popo ti aturugu ti ambeni kodro.—aJu 20:16; 1Sa 17:50.

  • Myrrhe.

    Ngu ti yâ ti mbeni keke so fion ni afun pendere so a yeke wara ni na yâ ti mbeni mara ti akeke ti sisi, wala ambeni kete keke tongana Commiphora. Myrrhe ayeke na popo ti aye so a mû a sara na mafuta so ayeke nzoni-kue so a yeke tuku na li ti zo ti soro lo. A yeke tuku myrrhe na terê ti aye tongana abongo, wala gbogbo ti tene fion ni afun pendere, a zia ni nga na yâ ti mafuta ti kpakango na terê. A yeke mû Myrrhe nga ti leke na kuâ kozo si a lu ni.—Ex 30:23; aPr 7:17; Jn 19:39.

N

  • Nard.

    Mbeni mafuta so afun pendere so ayeke ti nginza mingi. A be, me mingi pëpe, nga a mû akeke ti nard (Nardostachys jatamansi) si a sara na ni. Teti so ngere ni ayeke lani ngangu mingi, mingi ni a yeke mû ambeni mafuta so ngere ni ayeke ngangu pëpe a mélangé na ni. Ândö, a yeke sara amafuta so akpa ni, na a handa azo a tene tâ mafuta ti nard la. Me Marc na Jean atene so “tâ mafuta ti nard” la a tuku lani na terê ti Jésus.—Mc 14:3; Jn 12:3.

  • Naziréen.

    Tënë so alondo na mbeni tënë ti Hébreu so aye ti tene “Zo so a gboto lê na ndö ti lo,” “Zo so amû terê ti lo ti sara mbeni ye” nga “Zo so a zia lo nde.” Agroupe ti aNaziréen ayeke lani use: azo so amû terê ti ala wani ti duti aNaziréen nga ala so Nzapa la airi ala ti ga aNaziréen. Mbeni koli wala wali alingbi lani ti mû zendo na Jéhovah ti duti Naziréen teti mbeni ngoi. Azo so amû terê ti ala wani ti duti aNaziréen, a ke na ala ti sara aye ota: (1) ala nyon sämba pëpe wala ala te pëpe mbeni ye so a mû lê ti vigne la a sara na ni, (2) ala fâ kuä ti li ti ala pëpe nga (3) ala ndu kuâ ti zo pëpe. Azo so Nzapa airi ala ti ga aNaziréen angbâ lani aNaziréen na yâ ti gigi ti ala kue, na Jéhovah la afa ambilimbili ye so a lingbi ala sara.—Nb 6:2-7; aJu 13:5.

  • Ndia.

    Tongana a sû na kota “N” ânda a ye ti sara tënë ti Ndia ti Moïse wala tënë ti akozo oku mbeti ti Bible. Ti kete “n” a ye ti sara tënë ti andia so ayeke na yâ ti Ndia ti Moïse wala amama-ndia ni.—Nb 15:16; De 4:8; Mt 7:12; aGl 3:24.

  • Ndia ti Moïse.

    Ndia so Jéhovah amû na Moïse si Moïse amû na azo ti Israël na yâ ti benyama ti Sinaï na ngu 1513 K.N.E. A iri akozo oku mbeti ti Bible atene “Ndia.”—Jos 23:6; Lc 24:44.

  • Ndo so ayeke na nduzu.

    Mingi ni, ndo ni so ayeke na li ti mbeni hoto wala mbeni estrade so azo la aleke. Atâa so ngoi na ngoi a yeke voro Nzapa na ando ni so, mingi ni tongana a yeke sara tënë ni, a gue oko na vorongo so ayeke voro na anzapa ti wataka.—Nb 33:52; 1aG 3:2; Jér 19:5.

  • Ndo so ayeke nzoni-kue.

    Kozo kota kubu ti yâ ti tabernacle wala ti yâ ti temple. A yeke nde na kubu ti yâ ni so a iri ni Ndo so ayeke nzoni kue kue kue. Na yâ ti tabernacle, a yeke wara na yâ ti kubu ni so aye tongana ye ti yongo lampe so a sara ni na lor, gbalaka ti zongo dukane so a sara ni na lor, table ti mapa ti ziango na gbele Nzapa nga na asembe ti lor. Ti yâ ti temple a yeke wara na yâ ni gbalaka ti lor, aye ti yongo lampe bale-oko nga na table bale-oko ti mapa ti ziango na gbele Nzapa (Ex 26:33; aHb 9:2).—Bâ na B5 nga na B8.

  • Ndo so ayeke nzoni kue kue kue.

    A ye ti sara tënë ti kubu so ayeke kâ na yâ ti tabernacle nga na yâ ti temple, ndo so a bata sanduku ti mbele dä. A iri ni nga ndo so ayeke nzoni-kue ahon atanga ni. Tongana ti so Ndia ti Moïse afa, gï kota prêtre oko la ayeke lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue. Lo yeke lï kâ gï na Lango ti zingo siokpari so a sara ni fani oko na yâ ti ngu oko.—Ex 26:33; Lé 16:2, 17; 1aG 6:16; aHb 9:3.

  • Néhiloth.

    Mbeni tënë so a hinga nda ni nzoni pëpe. A wara ni na yâ ti kete li ti tënë ti Psaume 5. Ambeni zo apensé so a ye ti sara tënë ti mbeni ye ti sarango na mozoko so a hûru ni hurungo, ndali ti so ala bâ so a gue oko na mbeni tënë ti Hébreu ḥalil so aye ti sara tënë ti flûte. Me a lingbi ti sara tënë ti mbeni bia.

  • Néphilim.

    Amolenge-koli so a-ange so amû terê ti zo si abungbi na awali adü ala lani kozo na kota ngu so apika na ngoi ti Noé. Ala yeke sara lani aye ti ngangu mingi na azo.—Ge 6:4.

  • Néthinim.

    Azo ti kua ti temple so ayeke lani ti mara ti Israël pëpe. Tënë ti Hébreu ni aye mbilimbili ti tene “Azo so a mû ala tongana matabisi.” So aye ti fa so a mû ala lani ndali ti kua ti temple. Âmanke gbâ ti aNéthinim ayeke lani ahale ti azo ti Gabaon, so Josué asara si ala ga “azo ti rongo keke ti wâ nga azo ti tongo ngu ndali ti bungbi ti azo ni, nga ndali ti gbalaka ti Jéhovah.”—Jos 9:23, 27; 1Ch 9:2; Esd 8:17.

  • Ngende ti fango ngbanga.

    Mingi ni, mbeni estrade so a leke ni na gigi, zo ayeke monté escalier si ayeke gue na ndö ni kâ. Akota zo ti kodro ayeke luti na ndö ni ti sara tënë na gbâ ti azo nga ti fa adesizion so ala mû. A sara tënë ti “ngende ti fango ngbanga ti Nzapa” nga na “ngende ti fango ngbanga ti Christ” ti sara tënë ti aye so Jéhovah aleke ndali ti fango ngbanga ti azo.—aRm 14:10; 2aC 5:10; Jn 19:13.

  • Ngoi so Christ ayeke duti dä.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, tënë so asara tënë ti ngoi so Jésus Christ aduti dä tongana gbia, ti londo na ngoi so a zia lo Gbia na yayu na tongo nda ti lâ ti nda ni ti aye ti ngoi so ti ga na ni. Ngoi so Christ ayeke duti dä ayeke pëpe gï mbeni ngoi so lo si na hio lo kiri lo hon; me a ndu mbeni mbilimbili ngoi so aninga kamême si na pekoni ahunzi.—Mt 24:3.

  • Nisan.

    Na peko ti so azo ti Israël alondo na ngbâa na Babylone akiri, a ga fini iri ti nze ti Abib, kozo nze ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga nze mbasambala ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti mars ti si na milieu ti nze ti avril (Né 2:1).—Bâ na B15.

  • Nzoni-kue.

    A ye ti sara tënë ti sarango ye ti terê ti Jéhovah; dutingo na sioni oko pëpe (Ex 28:36; 1Sa 2:2; aPr 9:10; És 6:3). Tongana a sara tënë ti azo (Ex 19:6; 2aG 4:9), anyama (Nb 18:17), aye (Ex 28:38; 30:25; Lé 27:14), ando (Ex 3:5; És 27:13), angoi (Ex 16:23; Lé 25:12), nga na akua (Ex 36:4), tënë ti yanga ti Hébreu so aye ti tene ti zia ye ni nde, ti zia ni gï ndali ti, wala ti sara si a ga nzoni-kue na lê ti Nzapa so ayeke nzoni-kue. A ye ti sara tënë ti mbeni ye so a zia ni nde ndali ti kua ti Jéhovah. Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, tënë nzoni-kue aye nga ti sara tënë ti mbeni ye so a zia ni yamba ndali ti Nzapa. A sara nga kua na tënë so ti sara tënë ti dutingo na sioni oko pëpe na lege ti sarango ye ti terê ti zo.—Mc 6:20; 2aC 7:1; 1Pi 1:15, 16.

  • Nzoni tënë.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, tënë so aye ti sara tënë ti nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa nga na ti salut na lege ti dutingo na mabe na Jésus Christ.—Lc 4:18, 43; Kus 5:42; Apc 14:6.

O

  • Olombo.

    Mbeni ye ti kangango zo dä ti punir lo. A leke ambeni olombo ni ti tene a yôro gï agere ti zo dä, me ti ambeni nde, a leke ni ti tene a yôro agere ti zo ni, amaboko ti lo nga na go ti lo na yâ ni na mbeni fason, si lo bâ pasi.—Jér 20:2; Kus 16:24.

  • Omer.

    Ye ti hakango na ye so alingbi litre 2,2 so ayeke dixième ti épha (Ex 16:16, 18).—Bâ na B14.

  • Onyx.

    Mbeni tênë ti nginza, mbeni mara ti tênë so a iri ni agate so akpengba wala mbeni mara ti tênë ti calcédoine so aligne ayeke na terê ni. Na terê ti tênë ti onyx, a yeke wara aligne so ayeke vuko vuko, marron, bengba, gris wala vert. A zia ni lani na terê ti bongo ti kota prêtre so lo yeke sara na kua na temple.—Ex 28:9, 12; 1Ch 29:2; Job 28:16.

P

  • Papyrus.

    Mbeni mara ti sosongo so ayeke sigi na ando so ngu ayeke dä, so a sara kua na ni ti leke na aye tongana asakpa, aye ti ziango aye na yâ ni nga na abateau. A sara nga kua na ni ti sara aye ti sungo mbeti dä so akpa kugbe-mbeti nga ti sara na arouleau mingi.—Ex 2:3.

  • Pâque.

    Matanga so a yeke sara ni ngu oko oko na lango 14 ti nze ti Abib (so na pekoni a iri ni Nisan) ti dabe na zingo azo ti Israël na Égypte. Ti sara matanga ni, ala yeke fâ kete taba (wala ngasa), ala yeke zö ni, na ala yeke te ni na asengo kugbe ti kasa nga na mapa so a sara na levure pëpe.—Ex 12:27; Jn 6:4; 1aC 5:7.

  • Paradis.

    Pendere parc wala jardin so ayeke tongana parc. Kozo mara ti ndo so ayeke lani Éden, so Jéhovah aleke ni ndali ti kozo koli na kozo wali. Na ngoi so Jésus ayeke sara tënë na oko ti azo ti kengo ndia so ayeke na terê ti lo na ndö ti keke ti pasi, lo fa so sese ayeke ga ande mbeni paradis. Na 2 aCorinthien 12:4, tënë “paradis” aye ti sara tënë ti mbeni paradis so ayeke ga ande. Na Apocalypse 2:7, a ye ti sara tënë ti mbeni paradis na yayu.—Bia 4:13; Lc 23:43.

  • Pectoral.

    A yeke mbeni kete bozo so a zia atênë ti nginza na terê ni ti sara si aga pendere, kota prêtre na Israël ayeke yü ni na ndö ti kate ti lo na ngoi so lo yeke lï na Ndo so ayeke nzoni-kue. A iri ni “pectoral ti fango ngbanga” ndali ti so a zia Urim na Thummim na yâ ni, ni la ayeke fa ye so bê ti Jéhovah aye na ndö ti atënë ti ngbanga (Ex 28:15-30).—Bâ na B5.

  • Pentecôte.

    Use matanga na popo ti akpengba matanga ota so a hunda na akoli Juif kue ti sara na Jérusalem. Pentecôte aye ti tene “(Lango) Bale-oku ni.” Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a sara kua na tënë “Pentecôte” ti sara tënë ti matanga so a iri ni na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu “Matanga ti fango akozo lê ti kobe ti yaka” wala “Matanga ti Ayenga.” Tongana a komanse ti diko alango ti londo na lango 16 ti nze ti Nisan, lango 50 ni ayeke lango ti matanga ni.—Ex 23:16; 34:22; Kus 2:1.

  • Perse; azo ti Perse.

    Mbeni kodro nga azo ti kodro ni so a yeke sara tënë ti ala lakue legeoko na azo ti Médie. Âmanke ala yeke afami. Na tongo nda ti mbaï ti azo ti Perse, ala sara kodro gï na mbage ti sud-ouest ti kpangbala ndo ti Iran. Na gbe ti komandema ti Cyrus ti Kota (so ambeni zo ti sungo mbaï ti giriri atene babâ ti lo ayeke lani zo ti Perse na mama ti lo ayeke zo ti Médie), azo ti Perse aga ngangu ahon azo ti Médie, me akodro ti Médie na ti Perse ni angbâ lakue ti bungbi ti komande tongana kodro-togbia oko. Cyrus akinda kodro-togbia ti Babylone na ngu 539 K.N.E, na lo mû lege na aJuif so a gbu ala fade na ngbâa ti kiri na kodro ti ala. Kodro-togbia ti Perse alondo na Ngu ti Indus so ayeke na est ague juska na Ngu-ingo ti Égée so ayeke na ouest. Azo ti Perse angbâ ti komande na ndö ti aJuif juska na ngoi so Alexandre ti Kota akinda Perse na ngu 331 K.N.E. Na yâ ti vision, Daniel abâ Kodro-togbia ti Perse kozoni si a komanse ti komande. A sara nga tënë ni na yâ ti mbeti ti Esdras, ti Néhémie nga na ti Esther (Esd 1:1; Dan 5:28).—Bâ na B9.

  • Pharaon.

    Mbeni titre so a mû na agbia ti Égypte. Bible asara tënë ti aPharaon oku so a hinga iri ti ala (Shishac, So, Tirhakah, Néco na Hophra), me ti ambeni, a fa iri ti ala pëpe, même ala so atingbi na Abraham, Moïse nga na Joseph.—Ex 15:4; aRm 9:17.

  • Philistie; aPhilistin.

    A iri lani kodro so ayeke na terê ti Israël na mbage ti sud, na terê ti ngu, a tene Philistie. Azo so alondo na zoa ti Crète si ague asara kodro kâ, a iri ala aPhilistin. David asö benda lani na ndö ti ala, me ala ngbâ mbeni kodro nde nga ala ngbâ lani lakue awato ti Israël (Ex 13:17; 1Sa 17:4; Am 9:7).—Bâ na B4.

  • Pikango alê ti kobe; ndo ti pikango alê ti kobe.

    Kode ti zingo alê ti kobe na terê ti keke ni nga ti zingo alê ti kobe na yâ ti poro ni; ndo so a yeke sara kua ni dä. Zo ayeke pika lani alê ti kobe na keke, me tongana alê ti kobe ni ayeke mingi, mbeni gbakuru ti kua ayeke dä ti sara ni, na tapande keke so abagara agboto ni ti pika na alê ti kobe wala aroue so anyama ayeke gboto ti tene a hon na ndö ti alê ti kobe. Keke wala aroue ni ayeke hon na ndö ti alê ti kobe so a gbara ni na ndo ti pikango alê ti kobe ni, mbeni ndo so ayeke ronde ronde na ayeke kpangbala, mingi ni a yeke na mbeni ndo so ayeke na nduzu so pupu ayeke hon ka dä mingi.—Lé 26:5; És 41:15; Mt 3:12.

  • Pilier.

    Mbeni ye so aluti droit ti gbu ye na nduzu, wala mbeni ye so akpa ni. A leke ambeni pilier ni ti dabe ti azo na ambeni kpengba ye so asi na yâ ti mbaï. A leke lani apilier na yâ ti temple nga na yâ ti ada so Gbia Salomon aleke ndali ti lo wani. Azo so avoro ambeni nzapa nde aleke apilier (ayanda ti tênë) ti sara kua na ni na yâ ti aye so ala sara ti voro na anzapa ti ala ti wataka, nga ngoi na ngoi, azo ti Israël asara tongana ala.—aJu 16:29; 1aG 7:21; 14:23.

  • Pim.

    Mbeni ye so a mû ti pesé na ye nga ngere so aPhilistin afa ti tene a futa ala si ala leke yanga ti aye tongana adö, azembe nga na alikongo. Na terê ti atênë ti ndö ti kilo so a wara na gbe ti sese na Israël, mo yeke wara agere-mbeti ti Hébreu ti giriri so aye ti sara tënë ti “pim”; nengo ti mingi ti ala ayeke gramme 7,8. Tongana a kangbi sicle oko na ambage ota, nengo ti pim oko alingbi na ambage use ti sicle ni.—1Sa 13:20, 21.

  • Plaque so aza zango.

    A sara ni na lor ti nzoni ni nga a za zango, a kpaka na ndö ni atënë ti yanga ti Hébreu so: “Jéhovah ayeke lo so ayeke nzoni-kue.” A yeke na ndö ti Turban so ayeke na li ti kota prêtre (Ex 39:30).—Bâ na B5.

  • Popo-hoto.

    Tënë ti Hébreu ni aye ti sara tënë ti popo-hoto wala mbeni place so ngu ayeke sua dä me so mingi ni a hule tongana a yeke ngoi ti ngu-nzapa pëpe; tënë ni alingbi ti ndu nga ngu ni wani. Ti ambeni ngu ni, a yeke akete ngu so asua aga na yâ ni so la asara si ngu ni angbâ lakue.—Ge 26:19; Nb 34:5; De 8:7; 1aG 18:5; Job 6:15.

  • Pornéïa.​—

    Bâ tënë LANGO-SIONI.”

  • Poro ti peko ti alê ti kobe.

    Na yâ ti ambeni ye, tongana a sara tënë ti poro ti peko ti lê ti kobe, a ye ti sara tënë ti mbeni ye so a bâ ni tongana senge ye nga so zo aye tënë ni pëpe.—Ps 1:4; Mt 3:12.

  • Pousse ti mbarata.

    Gere ni ayeke use, ambarata la ayeke gboto ni. A yeke ye so ândö azo ayeke sara na bira.—Ex 14:23; aJu 4:13; Kus 8:28.

  • Préfet.

    Mbeni kota zo na yâ ti gouvernement ti Babylone so kamba ti kua ti lo ayeke na gbe ti mbeni satrape. Na yâ ti Bible, apréfet ayeke na ndö ti awandara so ayeke na yâ ti yangbo ti gbia ti Babylone. A sara nga tënë ti apréfet na ngoi ti komandema ti Gbia Darius, zo ti Médie.—Dan 2:48; 6:7.

  • Prêtre.

    Mbeni koli so asara kua na iri ti Nzapa na gbele azo so lo yeke sara kua ndali ti ala; lo yeke fa ye na ala na ndö ti Nzapa nga na andia ti lo. Aprêtre ayeke sara nga kua na iri ti azo na gbele Nzapa, na lege so ala yeke mû asandaga nga ala yeke voro yanga na Nzapa ndali ti azo ni. Kozo na Ndia ti Moïse, mokonzi ti sewa la ayeke sara kua tongana prêtre ndali ti azo ti sewa ti lo. Na gbe ti Ndia ti Moïse, akoli ti yâ ti sewa ti Aaron, zo ti mara ti Lévi, la ayeke sara kua ti prêtre. Tanga ti akoli ti mara ti Lévi ayeke mû maboko na aprêtre ni. Na ngoi so fini mbele akomanse ti sara kua, Israël ti yingo aga mbeni mara ti aprêtre, na Jésus Christ ayeke Kota Prêtre ni.—Ex 28:41; aHb 9:24; Apc 5:10.

  • Prêtre-mokonzi.

    Na yâ ti mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu, a lingbi ti mû tënë so ti changé na tënë “kota prêtre.” Ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, tënë ni aye ti sara tënë ti ala so kamba ti ala ahon amba ti ala na yâ ti kua ti prêtre ni, peut-être akota prêtre so a zi ala na kua ni awe nga na ala so ayeke na li ti mbeni bungbi ti aprêtre 24.—2Ch 26:20; Esd 7:5; Mt 2:4; Mc 8:31.

  • Proconsul.

    Kota gouverneur ti mbeni kodro-komanda so badahalezo ti Rome ayeke bâ ndo na ndö ni. A mû ngangu na lo ti fâ ngbanga, nga lo yeke mbeni kota turugu. Atâa so lo yeke na tënë ti kiri na ni na badahalezo ni na ndö ti aye so lo yeke sara, lo yeke na komandema na ndö ti aye kue na yâ ti kodro-komanda ni.—Kus 13:7; 18:12.

  • Prophète.

    Zo so, na lege ti lo, Nzapa ayeke fa aye so lo leke na bê ti lo ti sara. Aprophète asara tënë na iri ti Nzapa, na lege so ala yeke fa gï pëpe aye so ayeke si ande me nga ala yeke fa afango ye ti Jéhovah, acommandement ti lo nga na angbanga so lo fâ.—Am 3:7; 2Pi 1:21.

  • Prophétie.

    Mbeni tënë so alondo na Nzapa, atâa a yeke tënë ti ye so bê ti Nzapa aye so lo fa ni na gigi wala fango tënë ti ye ni so na azo. Prophétie alingbi ti duti mbeni ye so Nzapa afa so andu nzoni sarango ye, mbeni yanga so Nzapa amû wala ngbanga so lo fâ wala tënë ti mbeni ye so ayeke si ande.—Éz 37:9, 10; Dan 9:24; Mt 13:14; 2Pi 1:20, 21.

  • Prosélyte.

    Zo so achangé nzapa so lo sara kozo. Na yâ ti Bible, tënë so aye ti sara tënë ti zo so aga na yâ ti vorongo Nzapa ti aJuif. Tongana a yeke koli, a lingbi lo fâ ganza.—Mt 23:15; Kus 13:43.

  • Proverbe.

    Mbeni tënë ti ndara wala nduru mbaï so afa mbeni ye ti manda wala afa gï na nduru tënë mbeni tâ tënë so alï. Mbeni proverbe ti Bible alingbi ti duti mbeni tënë so a hunda ti tene zo agbu li si lo mä yâ ni wala mbeni parabole. Na yâ ti mbeni proverbe, mo yeke wara mbeni tâ tënë so a tene ni na kode, mingi ni, na lege ti mbeni hakango ye. Ambeni tënë aga atënë so agbu yanga ti azo mingi, na a yeke tene ni ti he ambeni zo wala ti bi nengo ti ala na sese.—Zo 12:9; 2Pi 2:22.

  • Psaume.

    Bia ti sepelango Nzapa. Awakua ti Nzapa ayeke leke yâ ti atënë ti apsaume ti tene ala he ni na lege ti mozoko, même na ngoi so ala bungbi ti voro Jéhovah Nzapa na temple ti lo na Jérusalem.—Lc 20:42; Kus 13:33; Jac 5:13.

  • Purim.

    Matanga so a sara ni ngu oko oko na lango 14 na 15 ti nze ti Adar. A yeke ti dabe ti aJuif na ngoi so ala sö kuâ tongana a ye ti futi ala kue na ngoi ti Gbia-wali Esther. Tënë purim, so ayeke tënë ti Hébreu pëpe, aye ti tene “ye so a bi ni ti hinga ye so a doit ti sara.” A yeke ndali ti ye so Haman asara lani, lo bi Pur ti hinga lango ni so lo doit ti fâ aJuif kue, si a di iri ti matanga so, Matanga ti Purim, wala Matanga ti ye so a bi ni ti hinga ye so a doit ti sara.—Est 3:7; 9:26.

R

  • Rahab.

    Mbeni tënë so a sara kua na ni na mbeti ti Job, ti Psaume nga na ti Ésaïe ti sara tënë ti mbeni ye. (A yeke pëpe wali so iri ti lo ayeke Rahab, so mbeti ti Josué asara tënë ti lo.) Na mbeti ti Job, atënë so angoro versê so asara tënë ti Rahab afa so a ye ti sara tënë ti mbeni kota nyama ti ngu-ingo; na yâ ti ambeni mbeti ti Bible nde, a sara kua na tënë “Rahab” ti sara tënë ti Égypte.—Job 9:13; Ps 87:4; És 30:7; 51:9, 10.

  • Rideau.

    A yeke pendere bongo so a kpo ni kpongo so a sara dessin ti achérubin na terê ni si a zia ni lani ti kangbi popo ti Ndo so ayeke nzoni-kue na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue na yâ ti tabernacle nga na yâ ti temple (Ex 26:31; 2Ch 3:14; Mt 27:51; aHb 9:3).—Bâ na B5.

  • Rouleau.

    Mbeni yongoro ye tongana papier so a sara mbeti na ndö ni so a leke ni na poro ti nyama wala na papyrus. A sû mbeti dä na mbage oko, na mingi ni, a roulé ni na terê ti mbeni kete keke. A sû Mbeti ti Nzapa ândö na ndö ti arouleau nga a sara acopie ni na ndö ti arouleau. A yeke lege so a yeke sara ka na abuku na ngoi so a yeke sû Bible.—Jér 36:4, 18, 23; Lc 4:17-20; 2Tm 4:13.

  • Rouleau so a sara ni na poro ti nyama.

    A sara ni na poro ti taba, ti ngasa wala ti kete bagara. Mara ti rouleau ni so akpengba mingi ahon papyrus, na a sara kua na ni ti sara arouleau ti Bible. Arouleau so Paul ahunda lani na Timothée ti ga na ni na lo ayeke peut-être ati so asû dä ambeni mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu. Ambeni rouleau ti Mer Morte ayeke arouleau so a sara ni na poro ti nyama.—2Tm 4:13.

  • Royaume ti Nzapa.

    A ye mbilimbili ti sara tënë ti droit ti Nzapa ti komande dunia, droit so lo fa ni na lege ti gouvernement so molenge ti lo, Christ Jésus ayeke gbia ni.—Mt 12:28; Lc 4:43; 1aC 15:50.

S

  • Sabbat.

    A londo na mbeni tënë ti Hébreu so aye ti tene “ti wu terê; ti zia ti sara mbeni ye.” A yeke lango mbasambala ni ti yenga ti aJuif (a londo na vendredi na lindango ti lâ ti si na samedi na lindango ti lâ). A iri nga sabbat ambeni lango ti matanga na yâ ti ngu, ngu 7 ni nga na ngu 50 ni. Na lâ ti Sabbat, zo oko ayeke sara kua pëpe, gï aprêtre la ayeke sara kua na da ti Nzapa. Na angu ti Sabbat, a yeke fâ yaka pëpe nga aHébreu ayeke hunda pëpe na amba ti ala ti futa na ala abon ti ala. Na yâ ti Ndia ti Moïse, aye so a hunda ti tene a sara pëpe na lâ ti Sabbat ahon ndö ni pëpe, me yeke na yeke akota zo ti Nzapa ti aJuif azia ambeni ndia na ndö ni, a sara si na ngoi ti Jésus a yeke ngangu na azo ti sara ye alingbi na andia ni so.—Ex 20:8; Lé 25:4; Lc 13:14-16; aCl 2:16.

  • Sadducéen.

    Mbeni secte so iri ni awu mingi ti bungbi ti Nzapa ti aJuif, so na yâ ni a yeke wara akota zo ti kodro so ayeke azo ti mosoro nga na aprêtre so ayeke na kota komandema na ndö ti aye so ayeke tambela na temple. Ala ke gbâ ti angobo ti aJuif so aFarizien ayeke bata nga na ambeni ye so aFarizien amä na bê na ni. Ala mä na bê pëpe na zingongo ti akuâ nga ti ala, a-ange ayeke dä ape. Ala ke Jésus.—Mt 16:1; Kus 23:8.

  • Samarie.

    Li-kodro ti royaume ti amara bale-oko ti Israël teti ngu 200 tongaso, nga iri ti ndo ni kue so azo ni ayeke dä. A leke gbata ni lani na ndö ti hoto so iri ni ayeke Samarie. Na ngoi ti Jésus, Samarie ayeke iri ti mbeni kodro-komanda so ayeke na popo ti Galilée so ayeke na nord nga na Judée so ayeke na sud. Mingi ni, Jésus aye pëpe ti fa tënë na ndo ni so na ngoi ti atambela ti lo, me na mbeni ngoi, lo hon na yâ ni na lo fa tënë na azo ti ndo ni. Pierre asara kua na use clé ti Royaume na ngoi so azo ti Samarie awara yingo vulu. (1aG 16:24; Jn 4:7; Kus 8:14).—Bâ na B10.

  • Sandaga.

    Mbeni ye so zo amû na Nzapa ti kiri singila na lo, wala ti yeda so tënë ayeke na li ti ni wala ti kiri ti duti na nzoni songo na lo. Ngbene ye na ngoi ti Abel, azo ayeke mû asandaga nde nde so bê ti ala apusu ala ti mû ni, so na popo ni a yeke wara anyama. Ala sara ni juska na ngoi so Ndia ti Moïse ahunda ti tene zo asara ni. Na peko ti so Jésus amû fini ti lo wani tongana sandaga so alingbi kue, a yeke na bezoin ti asandaga ti anyama encore ape, me aChrétien angbâ ti mû asandaga na Nzapa na lege ti yingo.—Ge 4:4; aHb 13:15, 16; 1Jn 4:10.

  • Sandaga ndali ti siokpari.

    Mbeni sandaga so zo amû ndali ti siokpari so wokongo ti lo ti zo la apusu lo ti sara, me so lo sara ni na mbana pëpe. A yeke mû na sandaga anyama nde nde, ti londo na bagara ti si na pigeon, a lingbi na dutingo nga na moyen ti zo so aye ti tene a pardonné siokpari ti lo.—Lé 4:27, 29; aHb 10:8.

  • Sandaga so a yengi ni.

    Mbeni sandaga so wani so aga na ni agbu na yâ ti maboko ti lo na so, na bango ni, mbeni prêtre azia maboko ti lo na gbe ti maboko ti wa ti sandaga ni ti yengi ni mbage na mbage na gbele Nzapa; wala prêtre ni wani la ayengi ni. Yengingo ni tongaso aye ti fa so a yeke yâa asandaga ni na Jéhovah.—Lé 7:30.

  • Sandaga so a zö ni a gbi kue.

    Mbeni nyama so a zö ni juska agbi kue na sandaga na ndö ti gbalaka na Nzapa; zo ni abata mbeni mbage ti nyama ni pëpe, atâa ayeke bagara, koli-taba, koli-ngasa, kolokoto, wala kete pigeon.—Ex 29:18; Lé 6:9.

  • Sandaga ti beoko.

    A ye ti sara tënë ti sandaga so a yâa na Jéhovah ti hunda ti duti na siriri na lo. Zo ti mungo sandaga ni na azo ti da ti lo, prêtre so angbâ na kua ti lo, nga na ala so ayeke sara kua ti yango sandaga ni na lango ni so ayeke te ni. Guru ti mafuta ti nyama ni so a zö ni so afun nzoni na hôn ti Jéhovah. Mênë ni so aye ti sara tënë ti fini, a mû ni nga na lo. A yeke mo bâ mo tene aprêtre ni, na azo ti mungo sandaga ni legeoko na Jéhovah ate ye place oko, so aye ti fa so mbeni songo ti siriri ayeke na popo ti ala.—Lé 7:29, 32; De 27:7.

  • Sandaga ti kiringo singila.

    Mbeni sandaga ti beoko so zo ayeke mû ni ti sepela Nzapa ndali ti aye so lo mû na zo ni nga na tâ ndoye ti lo na mbage ti zo ni. A yeke te kasa ti nyama ni so a mû na sandaga, mapa so a sara na levure nga na ti so a sara na levure pëpe. A lingbi a te kasa ti nyama ni na même lango ni.—2Ch 29:31.

  • Sandaga ti sämba.

    A ye ti sara tënë ti sandaga ti vin so a yeke tuku ni na ndö ti gbalaka na a yeke yâa ka ni legeoko na mingi ti asandaga. Paul atene a tuku ni tongana sandaga ti sämba, ti fa so lo mû terê ti lo kue ti sara kua ndali ti amba ti lo Chrétien.—Nb 15:5, 7; aPh 2:17.

  • Sandaga ti sarango ye alingbi na zendo.

    Mbeni sandaga so bê ti zo apusu lo ti mû ni na peko ti zendo so lo mû na Nzapa.—Lé 23:38; 1Sa 1:21.

  • Sandaga ti zingo tënë na li ti zo.

    Sandaga so zo ayeke mû ni ndali ti asiokpari ti lo wani. A yeke nde kete na ambeni sandaga ndali ti siokpari na lege so a yeke mû ni ti kiri ti leke adroit ti mbele so zo ni asara ye alingbi na ni pëpe so, wala ti sara si zo ni akiri awara ambeni droit ni so. A yeke sara nga si bê ti zo ni adë ndali ti punition so lo wara na peko ti sioni so lo sara.—Lé 7:37; 19:22; És 53:10.

  • Sanduku ti mbele.

    Mbeni caisse so a sara ni na akeke ti acasia so a kpaka lor na terê ni kue. A bata ni na yâ ti tabernacle na yâ ti ndo so ayeke nzoni kue kue kue, na pekoni a zia ni na yâ ti ndo so ayeke nzoni kue kue kue ti temple so Salomon aleke. Yanga ni ayeke na lor na achérubin use so abâ ndo lê na lê ayeke na ndö ni. A yeke wara na yâ ni akete tableau ti tênë use so a sû acommandement bale-oko na lê ni (De 31:26; 1aG 6:19; aHb 9:4).—Bâ na B5 nga na B8.

  • Sanhédrin.

    Kota da-ngbanga ti aJuif so ayeke na Jérusalem. Na ngoi ti Jésus, amembre ni ayeke 71, so na popo ni a yeke wara kota prêtre nga na ambeni zo so asara kua ti kota prêtre ândö, amembre ti fami ti akota prêtre, a-ancien, amokonzi ti amara na ti asewa nga na ascribe.—Mc 15:1; Kus 5:34; 23:1, 6.

  • Sarango sioni ye sân kamene.

    A londo na tënë ti yanga ti Grec asélgéïa, so a ye ti sara tënë ti mbeni zo so ake ndia ti Nzapa na mbana nga sarango ye ti lo afa so lo yeke na kamene kete ape nga mbeto asara lo oko ape; bibe ti zo ni afa so lo bâ komandema nga na andia ti Nzapa na nene ni pëpe wala lo bâ ni tongana senge ye na lê ti lo. Tënë ni so aye pëpe ti sara tënë ti mbeni kete faute.—aGl 5:19; 2Pi 2:7.

  • Sarango yorö.

    Sarango ye so aluti na ndö ti tënë so atene tongana azo akui, yingo ti ala ayeke sigi na alingbi ti sara tënë na azo so angbâ na fini nga ala yeke sara tënë na ala mbilimbili na lege ti mbeni zo (zo ti nganga) so amä na bê so ayingo ayeke sara kua na lege ti lo. Tënë ti Grec so a kiri peko ni na “sarango yorö” ayeke pharmakia, so ndani aye ti tene “nyongo yorö wara mbangi.” A si na mbeni ngoi, a sara kua na tënë ni so ti sara tënë ti sarango yorö ndali ti so giriri azo ayeke nyon yorö na ngoi so ala yeke hunda ngangu ti adémon ti sara na ye ti yorö.—aGl 5:20; Apc 21:8.

  • Satan.

    Mbeni tënë ti Hébreu so aye ti tene “Zo ti lutingo na.” Na yâ ti Bible, mingi ni, a ye ti sara tënë ti Satan Zabolo, Kota wato ti Nzapa.—Job 1:6; Mt 4:10; Apc 12:9.

  • Satrape.

    Adjoint ti gbia, wala gouverneur ti mbeni kodro-komanda na yâ ti kodro-togbia ti Babylone nga na ti Perse. Gbia la ayeke zia mbeni zo satrape ti komande tongana kota mokonzi.—Esd 8:36; Dan 6:1.

  • Saworo.

    Mbeni yongoro keke so wen so yanga ni aza ayeke na li ni. Azo ti batango anyama ayeke fa na lege na anyama ti ala. A haka tënë ti yanga ti mbeni zo ti ndara so apusu zo ti mä wango na saworo. Ti “sara ngangu-li na saworo” a ye ti sara tënë ti mbeni bagara so ayeke sara ngangu na saworo na lege so lo yeke kpo terê ti lo na ni, a sara si lo wani lo wara kä.—Kus 26:14; aJu 3:31.

  • Scribe.

    Zo so ayeke sara acopie ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu. Ti si na ngoi so Jésus aga na sese, a ye ti sara tënë ti mbeni groupe ti akoli so ahinga ye nzoni mingi na ndö ti Ndia. Ala ke Jésus.—Kete tënë ti Esdras 7:6; Mc 12:38, 39; 14:1.

  • Séa.

    Kungba ti hakango na ye. Na ndö ti ye so e hinga na ndö ti konongo ti bath, so ayeke ye ti hakango na aye so ayeke ngu ngu, tongana a mû mbeni ye so ayeke ngu asi bath si a tuku ni na yâ ti séa, a yeke si yâ ni. Tongaso, séa oko ayeke litre 7,33 (2aG 7:1).—Bâ na B14.

  • Secte.

    Mbeni groupe ti azo so ayeda na mbeni fango ye wala amû peko ti mbeni mokonzi, nga ala yeke na atënë ti ala wani so ala mä na bê dä. A sara kua na tënë so ti sara tënë ti akota mbage use ti bungbi ti Nzapa ti aJuif: aFarizien na aSadducéen. Azo so asara nzapa ti aChrétien pëpe abâ nga nzapa ti aChrétien tongana mbeni “secte” wala “secte ti azo ti Nazareth,” ndali ti so peut-être ala bâ ala tongana azo so asigi na yâ ti bungbi ti Nzapa ti aJuif. Yeke na yeke, asecte abâ gigi na yâ ti congrégation ti aChrétien; a sara tënë ti “secte ti Nicolas” na yâ ti mbeti ti Apocalypse.—Kus 5:17; 15:5; 24:5; 28:22; Apc 2:6; 2Pi 2:1.

  • Sélah.

    Mbeni tënë so andu mozoko wala tenengo na li peko ti atënë so ayeke na yâ ti mbeti ti Psaume nga na Habakuk. A ye peut-être ti sara tënë ti wungo terê kete na ngoi so a yeke he bia wala a yeke pika mozoko, wala aye ni use kue, ti mû lege na azo ti gbu li na ngoi so aye ayeke kpô, wala ti sara si azo amû ngoi ti pensé na ndö ti ye so ala londo ti mä. Mbeti ti Nzapa ti Septante akiri peko ni na tënë diapsalma, so ndani aye ti tene “nduru mozoko so atoto na popo ti acouplet ti bia wala abia use.”—Ps 3:4; Hab 3:3.

  • Séraphin.

    Acréature ti yingo so aluti angoro trône ti Jéhovah na yayu. Tënë ti Hébreu seraphim aye ti tene “azo so ayeke gbi tongana wâ.”—És 6:2, 6.

  • Shébat.

    Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, a yeke iri ti nze 11 ni ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga iri ti nze 5 ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti janvier ti si na milieu ti nze ti février (Zac 1:7).—Bâ na B15.

  • Shéminith.

    Mbeni tënë ti mozoko so aye ti tene “miombe ni,” so aye peut-être ti sara tënë ti go ti mozoko so ane mingi. Ti aye ti pikango mozoko, âmanke tënë so andu aye ti pikango mozoko so go ni ane nengo. Ti abia, âmanke a ye ti sara tënë ti mozoko so a yeke pika ni ti tene azo ahe bia alingbi na ni; go ti mozoko ni ane nengo, na azo ayeke he bia alingbi na ni.—1Ch 15:21; kete li ti tënë ti Psaume 6 nga na ti Psaume 12.

  • Shéol.

    Tënë ti Hébreu so ague oko na tënë ti Grec “Hadès.” A kiri peko ni na tënë “Dû ti kuâ,” (so a sû gere ti “d” ni kota) ti fa so a yeke dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä, me pëpe dû ti kuâ ti zo oko oko.—Ge 37:35; Ps 16:10; Kus 2:31. (Bâ kete tënë ti aversê so kue.)

  • Sicle.

    Na popo ti aye ti mungo na nengo ti aye nga na ti so a sara kua na ni ti vo na aye, sicle la ayeke kota ye mingi. A ne gramme 11,4. Peut-être a sara kua lani na tënë “sicle so a yeke sara kua na ni na ndo so ayeke nzoni-kue” ti fa so a lingbi a fa tâ mbilimbili nengo ti mbeni ye wala ti fa so a lingbi nengo ti ye ni alingbi na ti sicle so a yeke bata ni na tabernacle. Peut-être a yeke wara nga sicle ti hakango na ye ti gbia (a yeke nde na sicle so azo ayeke haka na ye) wala ye ti hakango na ye so a yeke bata ni na yangbo ti gbia so nengo ti tanga ti asicle adoit ti lingbi na ni.—Ex 30:13.

  • Sinziri.

    Zo so abata azo wala aye si sioni asi na ala pëpe. Mingi ni, lo sara kua ni na bï, nga tongana mbeni kpale ayeke ga, lo yeke dekongo ti tene azo ahinga tënë ni. Mingi ni, asinziri ayeke duti na ndö ti agbagba ti gbata wala na li ti atour ti bâ azo so ayeke ga kozoni si ala si nduru. Mingi ni, na yâ ti kua ti turugu, a yeke iri sinziri ni garde. Na mbeni lege, aprophète asara kua lani tongana asinziri ndali ti mara ti Israël, ala gboto mê ti azo ni na ndö ti futingo so ayeke hara ala.—2aG 9:20; Éz 3:17.

  • Sion; Hoto ti Sion.

    Iri ti gbata ti Jébus, so ayeke ti azo ti mara ti Jébus, so ayeke na yâ ti ngangu gbagba na so ayeke na ndö ti mbeni kete hoto na Jérusalem na mbage ti sud-est. Na peko ti so David amû gbata ni, lo leke yangbo ti lo ti gbia dä, nga a si na mbeni ngoi, a iri ni “Gbata ti David.” (2Sa 5:7, 9). Sion aga mbeni hoto so ayeke nzoni-kue na lê ti Jéhovah na ngoi so David amû Sanduku ti mbele ague na ni kâ. Ambeni ngoi na pekoni, iri “Sion” andu nga ndo so ayeke na ndö ti Hoto ti Moria so temple ayeke dä, nga na ambeni ngoi, a ye ti sara tënë ti gbata ti Jérusalem kue. Mingi ni, na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a sara kua na tënë so ti sara tënë ti ambeni ye nde.—Ps 2:6; 1Pi 2:6; Apc 14:1.

  • Sivan.

    Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, a yeke iri ti nze ota ni ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga iri ti nze gumbaya ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti mai ti si na milieu ti nze ti juin (Est 8:9).—Bâ na B15.

  • Sosongo.

    A sara kua na tënë so ti sara tënë ti akete keke nde nde so mingi ni ayeke sigi na ando so ngu ayeke dä. Mara ti sosongo so a sara tënë ni mingi na yâ ti Bible ayeke Arundo donax (Job 8:11; És 42:3; Mt 27:29; Apc 11:1).—Bâ tënë “KEKE TI SOSONGO TI MUNGO NA MESURE TI AYE.”

  • Soufre.

    Mbeni tênë wala mbeni ye so ayeke fuku fuku nga jaune jaune na so wâ ayeke mû ni hio. A fun ngangu mingi. Bible asara kua na tënë so ti sara tënë ti futingo.

  • Stoïcien.

    Groupe ti awandara ti Grèce so amä na bê so ngia ti zo aluti na ndö ti nzoni gbungo li nga na aye ti dunia so angoro e. Ti ala, zo so ayeke biani zo ti ndara ayeke sara sanka ti aye so ayeke son yâ ti terê ti zo wala ti aye so asara si terê ti zo anzere.—Kus 17:18.

  • Synagogue.

    Mbeni tënë so aye ti tene “bungbingo azo ndo oko; bungbi,” me na yâ ti mingi ti aversê, a ye ti sara tënë ti ada wala ando so aJuif ayeke bungbi dä ti diko Mbeti ti Nzapa, ti tene a fa ye na ala, ti fa tënë wala ti sambela. Na ngoi ti Jésus, a yeke wara mbeni synagogue na yâ ti kete kodro oko oko ti Israël so akono, nga akota gbata ni alingbi ti duti na ni use wala ahon ni.—Lc 4:16; Kus 13:14, 15.

  • Syrie; azo ti Syrie.

    Bâ tënë “ARAM; A-ARAMÉEN.”

  • Syrte.

    Ambeni mbage ti ngu-ingo so alï na yâ ti sese ti Libye, so ayeke na nord ti Afrika. Ando ni so ayeke use, nga ngu ni alï mingi pëpe. Giriri, azo ti kpengo na bateau asara mbeto ni mingi ndali ti so gbâ ti mbutu so ayeke na ndo ni so ayeke handa zo, ndali ti so amapo ti ngu so ayeke ga na ayeke hon asara si mbutu ni ayeke changé place lakue (Kus 27:17).—Bâ na B13.

T

  • Tâ ndoye.

    Mingi ni, a kiri peko ti tene ti Hébreu chesedh na “tâ ndoye.” Aye so ayeke pusu zo ti fa ndoye ni so ayeke aye tongana mungo terê ti mo kue na zo, sarango ye mbilimbili nga na dutingo be-ta-zo. Na yâ ti Bible, mingi ni a sara tënë ti “tâ ndoye” ti sara tënë ti ndoye so Nzapa afa na mbage ti azo me a ye ti sara nga tënë ti ndoye na popo ti azo.Ex 34:6; Ru 3:10.

  • Tâ Nzapa.

    Mbeni fason nde ti kiri peko ti tënë ti Hébreu so a kiri peko ni na tënë “Nzapa ni.” Fani mingi na yâ ti Bible, a sara kua na tënë ti Hébreu so ti fa so Jéhovah ayeke oko tâ Nzapa, nde na anzapa ti wataka. Tënë “tâ Nzapa” asigi na nda ti tënë ti Hébreu ni kue na yâ ti aversê so tënë ni asigi dä.—Ge 5:22, 24; 46:3; De 4:39.

  • Tabernacle.

    Mbeni tente so azo ti Israël ayeke voro Nzapa dä na peko ti sigingo ti ala na Égypte. A yeke yô ni yongo ti gue na ni na ando nde nde. Na yâ ni, a bata sanduku ti mbele ti Jéhovah so afa so Nzapa ayeke na popo ti azo ni. A yeke mû asandaga dä nga a yeke voro Nzapa dä. Na ambeni ngoi, a iri ni nga “tente ti bungbi.” A leke ni na keke nga a bi na ndö ni mbeni bongo ti lin so a kpo adessin ti achérubin na terê ni. A kangbi yâ ni na akubu use: kozo ni ayeke Ndo so ayeke nzoni-kue; use ni ayeke Ndo so ayeke nzoni kue kue kue (Jos 18:1; Ex 25:9).—Bâ na B5.

  • Talent.

    Na popo ti aye ti mungo na nengo ti aye, talent la ane ahon atanga ni kue. Nga lo la ngere ti lo ahon tanga ti aye kue so a sara kua na ni ti vo na aye. A ne kilo 34,2. Talent ti aGrec ayeke ti lo kete, a ne kilo 20,4 tongaso (1Ch 22:14; Mt 18:24).—Bâ na B14.

  • Tammuz.

    (1) Iri ti nzapa so awali-Juif so ake Nzapa na so ayeke na Jérusalem atoto ndali ti lo. Ambeni zo atene so na tongo nda ni, Tammuz ayeke mbeni gbia so na peko ti kuâ ti lo, azo avoro lo tongana nzapa. Na yâ ti ambeti so a sû na yanga ti Sumérien, a iri Tammuz Doumouzi nga a tene lo yeke kamarade ti nzapa-wali Inanna, nzapa ti dungo (so azo ti Babylone airi lo Ishtar), wala lo na Inanna ayeke bungbi koli na wali (Éz 8:14). (2) Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, a yeke iri ti nze osio ni ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga iri ti nze bale-oko ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti juin ti si na milieu ti nze ti juillet.—Bâ na B15.

  • Tartare.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a ye ti sara tënë ti dutingo so ayeke na gbe ni mingi ti a-ange so ake yanga lani na ngoi ti Noé, so mo bâ mo tene a bi ala na yâ ti da ti kanga. Tënë tartaroô (“ti bi na yâ ti Tartare”) so a sara kua na ni na 2 Pierre 2:4 aye pëpe ti tene so “a-ange so asara lani siokpari,” a bi ala na yâ ti Tartare ti apaïen, so ayeke mbeni tënë ti pande (so ti tene, mbeni da ti kanga so ayeke na gbe ti sese nga mbeni ndo so avuko pitipiti so a bi dä anzapa so ayeke angangu nzapa pëpe). Me a ye ti fa so Nzapa azi ala na kozo ndo so ala yeke dä na yayu, nga lo zi na maboko ti ala anzoni kua so ala yeke sara kâ na lo kiri na ala na gbe ni. Lo zia ala na yâ ti mbeni dutingo so asara si hingango ndo ti ala ayeke na yâ ti bingo si ala lingbi pëpe ti hinga ye na ndö ti apendere ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara. Bingo ni afa nga so mbeni sioni ye angbâ ti ku ala: Mbeti ti Nzapa afa so futingo ti lakue lakue la ayeke ku ala nga na mokonzi ti ala, Satan Zabolo. Tongaso, tënë Tartare aye ti sara tënë ti dutingo so ayeke tâ na gbe ni mingi so a-ange so ake yanga ayeke na yâ ni. A yeke nde na “kota dû so alï mingi” so a sara tënë ni na Apocalypse 20:1-3.

  • Tébeth.

    Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, a yeke iri ti nze bale-oko ni ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga iri ti nze osio ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti décembre ti si na milieu ti nze ti janvier. Mingi ni, a iri ni gï “nze bale-oko ni”. (Es 2:16).—Bâ na B15.

  • Témoin ni.

    Mingi ni, tënë “Témoin ni” aye ti sara tënë ti aCommandement bale-oko so a sû na ndö ti atableau ti tênë si a mû na Moïse.—Ex 31:18.

  • Temple.

    Da so a leke na Jérusalem so azo ti Israël ayeke voro Nzapa dä. A mû place ti tabernacle so a yeke yô ni yongo ti gue na ni na ando nde nde. Salomon aleke kozo temple, me na pekoni azo ti Babylone afuti ni. Na peko ti so aJuif alondo na ngbâa na Babylone akiri, Zorobabel aleke use temple ni nga a si na mbeni ngoi, Hérode ti Kota akiri aleke ni. Mingi ni, Mbeti ti Nzapa airi temple ni “da ti Jéhovah”. (Esd 1:3; 6:14, 15; 1Ch 29:1; 2Ch 2:4; Mt 24:1).—Bâ na B8 nga na B11

  • Tënë so Nzapa ahonde ndani.

    Mbeni mbage ti ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara so alondo na lo, so lo fa ni na gigi pëpe juska na ngoi so lo ye, nga so lo fa ni gï na azo so lo soro ti fa ni na ala.—Mc 4:11; aCl 1:26.

  • Tênë ti coin ti da.

    A ye ti sara tënë ti tênë so a zia na coin ti ndo so amur use atingbi terê dä ti tene agbu terê. Kota tênë ti coin ayeke ti so ayeke na coin ti fondation ti da. A yeke soro gï tâ ngangu tênë si ayeke zia ni na coin ti akota da nga na ti agbagba ti agbata. A sara kua na tënë ni so na mbeni fason ti sara tënë ti ziango gere ti sese, na Jésus asara tënë ti “tênë ti coin ti fondation” ti congrégation ti aChrétien, so na lege ti yingo a kpa mbeni da.—aÉp 2:20; Job 38:6.

  • Tente ti bungbi.

    Iri ti tente ti Moïse nga na ti tabernacle so ayeke nzoni-kue so a leke ni ândö na yâ ti benyama.—Ex 33:7; 39:32.

  • Téraphim.

    Anzapa wala ayanda ti yâ ti sewa so ngoi na ngoi azo ayeke sara kua na ni ti bâ mbadi (Éz 21:21). Ambeni ayeke na forme ti zo nga akono tongana zo, me ambeni ayeke ti ala kete (Ge 31:34; 1Sa 19:13, 16). Aye so awandara ti gingo aye na gbe ti sese awara na Mésopotamie afa so, na yâ ti sewa, zo so ayeke na astatue ti téraphim, lo la lo lingbi ti wara héritage ti sewa ni. (Peut-être a yeke ndani la si Rachel amû téraphim ti babâ ti lo.) A pensé pëpe so azo asara lani tongaso na kodro ti Israël, atâa so azo ayeke sara kua na téraphim na yâ ti vorongo yanda na ngoi ti ajuge nga na ti agbia. Astatue so ayeke nga na popo ti aye so Gbia Josias, so ayeke be-ta-zo, afuti ni.—aJu 17:5; 2aG 23:24; Os 3:4.

  • Ti ro alê ti kobe.

    Ti bungbi ambeni lê ti kobe so azo ti kongo lê ti kobe ni azia ni na bê ti ala wani wala ati so angbâ na peko ti ala me ala bâ ni ape. Ndia ti Moïse ahunda na azo ti Israël ti ko akobe ti yaka kue kue kue pëpe, wala ti ro alê ti olive wala ti vigne ti ala kue kue kue pëpe. Nzapa la amû ndia so ndali ti awayere, azo ti mawa, awande, amolenge so babâ ti ala ayeke dä pëpe nga na awali-mua si ala ro alê ti kobe so angbâ na yâ ti yaka na peko ti so a ko ni.—Ru 2:7.

  • Tishri.​—

    Bâ tënë “ÉTHANIM” nga bâ B15.

  • Ti tuku mafuta na li ti.

    Nda ti tënë ti Hébreu so aye mbilimbili ti tene “ti tuku mbeni ye so ayeke tongana ngu.” A tuku mafuta na li ti mbeni zo wala na li ti mbeni ye ti fa so a soro zo ni wala ye ni ndali ti mbeni kua so a zia ni nde ndali ti Nzapa. Na yâ ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a sara kua nga na tënë so ti sara tënë ti yingo vulu so atuku na ndö ti azo so a soro ala ti gue na yayu.—Ex 28:41; 1Sa 16:13; 2aC 1:21.

  • Ti zia maboko na li ti zo.

    A zia maboko na li ti mbeni zo ti fa so a soro lo ti sara mbeni kua so a zia ni nde wala ti fa so a iri tufa na ndö ti lo, ti sava lo wala ti mû na lo matabisi ti yingo vulu. Ngoi na ngoi a yeke zia maboko na li ti anyama kozoni si amû ala na sandaga.—Ex 29:15; Nb 27:18; Kus 19:6; 1Tm 5:22.

  • Tongoro ti Ndapre.

    A yeke ndangba tongoro so ayeke sigi na mbage ti est kozo na sigingo ti lâ. A yeke fa gango ti mbeni fini lango.—Apc 22:16; 2Pi 1:19.

  • Trompette.

    Mbeni ye so a leke ni na wen na so a hûru ni si atoto. A yeke hûru ni ti fa mbeni ye wala ti sara na mozoko. Na Nombre 10:2, Jéhovah amû yanga ti tene a leke atrompette use ti argent so a yeke hûru ni na afason nde nde ndali ti ambeni ye: ti bungbi azo, ti sara si azo azia ndo so ala sara camp dä ti gue na mbeni nde wala ti fa tënë ti bira. Âmanke atrompette ayeke lani droit droit, nde na “adidi” so aba bango so a mû didi ti nyama si a leke na ni. A sara nga kua na ambeni trompette so ayeke na popo ti agbakuru ti mozoko ti temple, me a hinga tâ forme ni pëpe. Fani mingi, a yeke sara tënë ti totongo ti atrompette na ngoi so a yeke fa tënë ti angbanga so Jéhovah afâ wala na ngoi so a yeke sara tënë ti akpengba ye so alondo na Nzapa.—2Ch 29:26; Esd 3:10; 1aC 15:52; Apc 8:7–11:15.

  • Turban.

    Mbeni bongo so zo akanga na terê ti li ti lo tongana ye ti pendere na li ti lo. Kota prêtre ayeke kanga lani na terê ti li ti lo turban so a sara ni na pendere lin na so a kanga mbeni plaque ti lor na devant ni na kamba ti bleu. Gbia ayeke kanga lani turban na li ti lo si lo yü couronne ti lo na ndö ni. Job asara kua na tënë “turban” na mbeni lege nde tongana lo tene so mbilimbili ti lo ayeke tongana turban.—Ex 28:36, 37; Job 29:14; Éz 21:26.

U

  • Urim na Thummim.

    Ambeni ye so kota prêtre asara kua na ni, tongana ti so a yeke bi lani ambeni ye ti hinga ye ti sarango ni. Lo yeke sara kua na Urim na Thummim ti hinga ye so bê ti Nzapa aye, tongana a hunda ti tene Jéhovah akiri tënë na ahunda so abâ kodro ni kue. A zia Urim na Thummim na yâ ti pectoral ti kota prêtre na ngoi so lo yeke lï lani na yâ ti tabernacle. Peut-être a zia ti sara kua na ni na peko ti so azo ti Babylone aga afuti Jérusalem.—Ex 28:30; Né 7:65.

V

  • Véranda ti Salomon.

    Na temple na ngoi ti Jésus, a yeke wara na mbage ti est ti lacour ti gigi mbeni yongoro couloir so mbeni ye akanga li ni. Azo mingi apensé so a yeke tanga ti ye ti temple ti Salomon so angbâ la. Jésus atambela kâ na “ngoi ti dê,” nga akozo Chrétien awara terê kâ ti voro Nzapa (Jn 10:22, 23; Kus 5:12).—Bâ na B11.

  • Vorongo Nzapa na bê kue.

    A ye ti tene, ti ne Jéhovah Nzapa, ti voro lo, ti sara kua gï na lo na yengo dä na droit ti lo ti komande dunia.—1Tm 4:8; 2Tm 3:12.

  • Vundu.

    A ye ti sara tënë ti mawa so mbeni zo asara ndali ti kuâ ti mbeni zo wala ndali ti mbeni ye ti ngangu so asi. Na ngoi ti sungo Bible, azo ayeke sara vundu ndali ti mbeni ngoi. Azo ni ayeke toto na kota go, nga ala yeke yü bongo so ayeke nde, ala yeke tuku mburu ti wâ na li ti ala, ala yeke suru bongo na terê ti ala nga ala yeke pika ndö ti kate ti ala. Ngoi na ngoi a tisa ambeni zo so kua ti ala ayeke ti toto kuâ ti ga na aplace ti kuâ.—Ge 23:2; Est 4:3; Apc 21:4.

  • Vuru dukane.

    Hulengo ngu ti ambeni keke nga ti kugbe ti ambeni keke tongana Boswellie. Tongana a zö ni afun pendere. A mû ni nga ti sara na dukane so ayeke nzoni-kue so a yeke zö ni na tabernacle nga na temple. A zia ni nga na terê ti asandaga ti lê ti kobe nga na terê ti molongo oko oko ti amapa ti ziango na gbele Nzapa na Ndo so ayeke nzoni-kue.—Ex 30:34-36; Lé 2:1; 24:7; Mt 2:11.

W

  • Wakua ti mungo maboko.

    Mingi ni a kiri na peko ti tënë ti Grec diakonos na “wakua.” “Wakua ti mungo maboko” aye ti sara tënë ti zo so ayeke mû maboko na bungbi ti a-ancien ti congrégation. Ti wara pasa ti sara kua ni so, a lingbi zo ni asara ye alingbi na ye so Bible ahunda na lo.—1Tm 3:8-10, 12.

  • Walekengo-songo.

    Zo so ayeke voro yanga na popo ti azo use ti tene ala kiri asara songo na popo ti ala. Na yâ ti Bible, Moïse ayeke walekengo-songo ti mbele ti Ndia na Jésus ayeke walekengo-songo ti fini mbele.—aGl 3:19; 1Tm 2:5.

  • Wali ti use ndo.

    Mingi ni ayeke wali so ayeke ngbâa.—Ex 21:8; 2Sa 5:13; 1aG 11:3.

  • Wato-ti-Christ.

    Nda ti tënë ti yanga ti Grec so ayeke use. A ye ti sara tënë ti zo so ake Christ. A ye nga ti sara tënë ti Christ ti wataka, wala mbeni zo so amû place ti Christ. Azo, abungbi wala agroupe ti azo kue so atene ala la ayeke sara kua na iri ti Christ wala so a tene ala yeke Messie wala ala so ake Christ na adisciple ti lo, a yeke na lege ni ti iri ala awato-ti-Christ.—1Jn 2:22.

Y

  • Yanda; vorongo ayanda.

    Mbeni statue, mbeni ye so akpa mbeni ye, atâa ye ni ayeke tâ ye wala tâ ye pëpe, so azo ayeke voro ni. Ti mû nengo na mbeni yanda, ti ndoye ni, ti voro ni wala ti sambela ni ayeke vorongo yanda.—Ps 115:4; Kus 17:16; 1aC 10:14.

  • Yanga ti Araméen.

    A yeke mbeni yanga ti kodro so ayeke tongana Hébreu, a yeke na a-oko gere-mbeti ti Hébreu. A-Araméen la ayeke tene yanga ti kodro ni so, me na pekoni aga yanga ti akodro-togbia ti Assyrie na ti Babylone nga azo ayeke tene ni ti dë na buze. A yeke tene ni nga lani na yâ ti andokua na yâ ti kodro-togbia ti Perse (Esd 4:7). A sû ambeni mbage ti mbeti ti Esdras, ti Jérémie na ti Daniel na yanga ti Araméen.—Esd 4:8–6:18; 7:12-26; Jér 10:11; Dan 2:4b–7:28.

  • Yingo vulu.

    Ngangu ti Nzapa so lê ti zo alingbi ti bâ ni pëpe so lo yeke sara na kua ti sara na ye so bê ti lo aye. A yeke nzoni-kue ndali ti so a londo na Jéhovah, lo so lo yeke na sioni oko pëpe nga so lo yeke mbilimbili na mbeni lege so ayeke kota mingi. A yeke nga nzoni-kue ndali ti so a yeke ye so Nzapa ayeke mû ti sara na ye kue so ayeke nzoni-kue.—Lc 1:35; Kus 1:8.

  • Yanda ti tênë.

    Mbeni pilier so a kpo ni na nduzu, mingi ni a sara ni na tênë, nga na bango ni, a kpa terê ti zo ti koli, na a yeke bâ ni tongana statue ti Baal wala ti ambeni nzapa ti wataka nde.—Ex 23:24.

  • Ye ti futa ti zi zo.

    Ye so a futa ti zi zo so a gbu lo na ngbâa, wala ti zi zo si a punir lo ape, ti zi zo na yâ ti pasi, na gbe ti siokpari wala même ti zi zo na ye so lo doit ti sara. Ye so a futa ayeke lakue nginza pëpe (És 43:3). A yeke na yâ ti aye nde nde la a hunda ti futa ye ti zi zo. Na tapande, akozo molenge-koli kue ti zo nga na ti nyama ayeke lani ti Jéhovah, nga a hunda ti tene a futa mbeni ye ti zi ala, wala ti vo ala vongo, si a zi ala na yâ ti kua ti Jéhovah so a doit ti mû gï ala ti sara ni (Nb 3:45, 46; 18:15, 16). Tongana mbeni sioni koli-bagara so a bâ lege ti lo nzoni pëpe afâ mbeni zo, a hunda ti tene wa ti bagara ni afuta mbeni ye ti sö na fini ti lo si lo wara pëpe kuâ so lo doit fade ti wara (Ex 21:29, 30). Me a yeke yeda pëpe ti tene a futa mbeni ye ti bata na fini mbeni zo so afâ zo na mbana (Nb 35:31). Bible aluti mingi na ndö ti ye so Christ afuta na lege ti kuâ ti lo ti zi na gbe ti siokpari nga na kuâ azo so amä yanga.—Ps 49:7, 8; Mt 20:28; aÉp 1:7.

  • Ye ti kangango na yanga ti sanduku ti mbele.

    Ni la kota prêtre ayeke luti na gbele ni ti fi mênë ti anyama so a mû ni na sandaga ndali ti siokpari na Lango ti zingo siokpari. Tënë ti Hébreu ni alondo na mbeni tënë so aye ti tene “ti kango ndö ti (siokpari)” wala peut-être “ti mbô (siokpari).” A sara ni na lor so akpengba, na a sara achérubin use a zia na ndö ni, oko na mbage ti yanga ni ge, oko na mbage ti yanga ni kâ. Na ambeni ngoi, a iri ni “yanga ti sanduku ni.” (Ex 25:17-22; 1Ch 28:11; aHb 9:5).—Bâ na B5.

  • Ye ti kpongo na nzoroko.

    Mbeni ye so a sara kua na ni ti kpo nzoroko na terê ti mbeni ye (mingi ni, na ndö ti popoto ti sarango na ta wala cire) ti fa so ye ni ayeke ti mbeni zo, wala ti fa so mbeni ye ayeke tâ ye wala ti fa mango terê. A leke aye ti kpongo na nzoroko ti giriri na ye so akpengba kpengbango (na tapande, tênë, pembe ti doli wala keke); a dë agere-mbeti wala adessin dä na mbeni fason so a tourné yâ ti agere-mbeti wala adessin ni. Na yâ ti Bible, na ambeni ngoi, tongana a tene so a kpo nzoroko na ndö ti mbeni ye, a ye gï ti fa so mbeni ye ayeke tâ ye, wala ti fa so mbeni ye ayeke ti mbeni zo wala ti fa so a honde nda ti mbeni ye wala so ye ni ayeke ye ti secret.—Ex 28:11; Né 9:38; Apc 5:1; 9:4.

  • Ye ti mingongo na wâ.

    Gbakuru so a sara ni na lor, so a yeke peut-être tongana pince. A yeke sara kua na ni na yâ ti tabernacle wala temple ti mingo na wâ ti alampe.—Ex 37:23.

  • Yingo.

    Mingi ni, a yeke kiri peko ti tënë ti Hébreu rouaḥ na ti Grec pneuma na tënë “yingo,” me ndani ayeke mingi. Anda ti tënë ni kue aye ti sara tënë ti aye so zo alingbi ti bâ pëpe nga a yeke mbeni ngangu so zo ayeke bâ ye ti peko ni. A sara kua na tënë ti Hébreu na ti Grec ni ti sara tënë ti (1) pupu, (2) ngangu so asara si azo na anyama angbâ na fini, (3) ngangu so alondo na bê ti zo na so apusu lo ti sara tënë nga ti sara ye na mbeni fason, (4) atënë so alondo na Nzapa wala ayingo, (5) Nzapa na acréature ti yingo, (6) ngangu ti Nzapa, so ti tene yingo vulu.—Ex 35:21; Ps 104:29; Mt 12:43; Lc 11:13.

  • Yongoro yanda.

    Tënë ti Hébreu (‘ashérah) aye ti sara tënë ti (1) mbeni yongoro yanda so a bâ ni tongana Ashéra, mbeni nzapa-wali ti Canaan so ayeke nzapa ti dungo, wala (2) statue ti nzapa-wali Ashéra lo wani. Na bango ni, ayongoro yanda ni aluti droit na nduzu, na a leke kamême mbage ni na keke. A lingbi ti duti lani asenge poteau wala même akeke.—De 16:21; aJu 6:26; 1aG 15:13.

Z

  • Zabolo.

    Iri so a iri na Satan na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec ti fa sarango ye ti lo. Ndani aye ti tene “Zo so atene mvene na ndö ti mba ti lo ti buba iri ti lo.” A iri lo Zabolo ndali ti so lo yeke kota zo ti mvene nga zo ti bingo tënë na li ti Jéhovah. Lo buba iri ti Jéhovah so ayeke nzoni-kue nga na nzoni tënë so alondo na lo.—Mt 4:1; Jn 8:44; Apc 12:9.

  • Zendo (so zo amû ni na Nzapa).

    Zo ayeke mû zendo na Nzapa ti sara mbeni ye, ti mû mbeni sandaga wala matabisi, ti komanse ti sara mbeni kua wala ti ke ti sara ambeni ye so ndia ake ni pëpe. A yeke tongana mbeni debango yanga.—Nb 6:2; Zo 5:4; Mt 5:33.

  • Zeus.

    Nzapa so aGrec abâ lo kota ahon tanga ti anzapa kue so ala yeke voro. Na Lystre, azo ni apensé atene Barnabas ayeke Zeus. Ambeni ye ti giriri so a sû mbeti dä so a wara ni nduru na Lystre asara tënë ti “aprêtre ti Zeus” nga na “Zeus, nzapa lâ.” Bateau so Paul amû na zoa ti Malte ti voyagé na ni ayeke na marque na hôn ni so atene “Amolenge ti Zeus ti koli”, so ti tene Castor na Pollux so ayeke angbo.—Kus 14:12; 28:11.

  • Zingo siokpari.

    Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu, tënë so aye ti sara tënë ti asandaga so a yeke yâa ni lani ti mû lege na azo ti ga nduru na Nzapa nga ti voro lo. Na gbe ti Ndia ti Moïse, ngu oko oko, a yeke yâa asandaga mbilimbili na Lango ti zingo siokpari, ti mû lege na zo oko oko nga na mara ni kue ti kiri ti leke songo na Nzapa. Asandaga so ayeke tapande ti sandaga ti Jésus so lo mû ni fani oko ndali ti siokpari ti azo na amû lege na azo ti kiri ti leke songo na Jéhovah.—Lé 5:10; 23:28; aCl 1:20; aHb 9:12.

  • Zingongo ti akuâ.

    A ye ti tene londongo na popo ti akuâ. Tënë ti Grec anastasis aye ti tene “londongo na nduzu; lutingo na nduzu.” Bible asara tënë ti zingongo ti akuâ gumbaya, so na popo ni a yeke wara Jésus, so Jéhovah Nzapa azingo lo. Atâa so azo tongana Élie, Élisée, Jésus, Pierre na Paul azingo akuâ, aye afa polele so ngangu so ala sara na amiracle so alondo na Nzapa. Zingongo ti “azo ti mbilimbili na azo so ayeke mbilimbili pëpe” na kuâ na ndö ti sese ayeke mbeni kota ye na yâ ti ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara (Kus 24:15). Bible asara nga tënë ti azo so a yeke zingo ala ti gue na yayu; a iri ni “zingongo ti akuâ so ayeke si ti lo kozo” wala “kozo zingongo ti akuâ”. A ndu aita ti Jésus so a soro ala na lege ti yingo vulu.—aPh 3:11; Apc 20:5, 6; Jn 5:28, 29; 11:25.

  • Ziv.

    A yeke kozo iri ti nze use ni ti calendrier ti aJuif so Nzapa amû na ala, nga iri ti nze miombe ni ti senge calendrier ti aJuif. A londo na milieu ti nze ti avril ti si na milieu ti nze ti mai. Na yâ ti Talmud ti aJuif nga na yâ ti ambeni mbeti so a sû ni na peko ti so azo ti Israël alondo na ngbâa na Babylone akiri, a iri ni Iyyar (1aG 6:37).—Bâ na B15.

  • Zo ti bango ndo na ndö ti congrégation.

    Tënë so alondo na tënë ti Grec épiskopos so kozo ndani aye ti tene ti bâ ndo na ndö ti azo nga ti bata ala si ye ti sioni asi na ala pëpe. Tënë ni so nga na tënë “ancien” (présbutéros) aye ti sara tënë ti a-oko zo na yâ ti congrégation. Tënë “ancien” afa so zo ni so asara kua so akpengba awe. Tënë “zo ti bango ndo na ndö ti congrégation” aluti mingi na ndö ti akua so a soro lo ti sara ni.—Kus 20:28; 1Tm 3:2-7; 1Pi 5:2.

  • Zo ti bango ye.

    Zo so Nzapa amû lege na lo ti hinga ye so bê ti Nzapa aye, zo so Nzapa azi lê ti lo ti bâ mbeni ye wala ti mä yâ ti aye so tanga ti azo abâ wala amä yâ ni ape. Tënë ti Hébreu ni alondo na mbeni tënë so aye ti tene “ti bâ,” atâa ti bâ mbeni ye na lê wala na mbeni fason nde. Ândö, azo ayeke gue ti bâ zo ti bango ye ti wara wango ti ndara ti leke akpale so ala tingbi na ni.—1Sa 9:9.

  • Zo ti fango gigi ti kekereke.

    A ye ti sara tënë ti mbeni zo so atene ni yeke fa aye so ayeke si ande na zo. Aprêtre so ayeke sara magie, azo ti bango mbadi, azo ti gingo nda ti aye na lege ti atongoro nga na ambeni zo ni, Bible airi ala azo ti fango gigi ti kekereke.—Lé 19:31; De 18:11; Kus 16:16.

  • Zo ti gingo nda ti ye na lege ti atongoro.

    A ye ti sara tënë ti mbeni zo so ayeke gi ti bâ tambela ti lâ, ti nze nga na ti atorongo ti fa aye so ayeke si kekereke.—Dan 2:27; Mt 2:1.

  • Zo ti Nazareth.

    Mbeni iri so a iri na Jésus, ti fa so lo yeke zo ti kodro ti Nazareth. Âmanke a gue oko na tënë ti Hébreu so a kiri peko ni na “fini keke” na Ésaïe 11:1. Na pekoni, a sara nga kua na ni ti sara tënë ti adisciple ti Jésus.—Mt 2:23; Kus 24:5.

  • Zo ti sarango ndumba.

    Zo so abungbi na mbeni koli wala wali so lo na lo asara mariage pëpe, mingi ni ti wara nginza na pekoni. (Tënë ti Grec pornê so a kiri peko ni na “ndumba” alondo na mbeni tënë so ndani aye ti tene “ti kä.”) Mingi ni, tënë so aye ti sara tënë ti wali, atâa so a sara nga tënë ti akoli-ndumba na yâ ti Bible. Ndia ti Moïse ake ti tene zo asara ndumba, nga a yeda pëpe ti tene a mû nginza so zo awara na peko ti kua ti ndumba a mû na offrande na da ti Jéhovah. Me ti azo so ayeke voro ambeni nzapa nde, sarango ndumba na yâ ti temple ayeke mbeni ye ti gango na nginza na yâ ti kodro (De 23:17, 18; 1aG 14:24). Bible asara nga kua na tënë so ti sara tënë ti azo, amara wala abungbi so ayeke sara ambeni ye so ayeke tongana vorongo yanda, na oko ngoi ni ala tene ala yeke voro Nzapa. Na tapande, na yâ ti mbeti ti Apocalypse, a iri “Babylone, Ngangu gbata” wali-ndumba, ndali ti so, atâa so lo tene lo yeke voro Nzapa, lo lë kpengba songo na amokonzi ti dunia so ti wara komandema nga na amosoro.—Apc 17:1-5; 18:3; 1Ch 5:25.

  • Zo ti sarango ta.

    Zo so ayeke mû sese si ayeke sara na ata, asembe nga na ambeni kungba nde. Tënë ti Hébreu so a kiri peko ni na zo ti sarango ta aye ti tene “zo so ayeke mû forme na mbeni ye.” Mingi ni, a sara kua na komandema so zo ti sarango ta ayeke na ni na ndö ti sese ti sarango na ta ni ti sara tënë ti komandema ti Jéhovah na ndö ti azo nga na akodro.—És 64:8; aRm 9:21.

  • Zo ti sioni. Iri

    “Zo ti sioni” so a sû gere ti “z” ni kota aye ti sara tënë ti Satan Zabolo, so aluti ti ke Nzapa nga na andia ti lo so ayeke mbilimbili.—Mt 6:13; 1Jn 5:19.