Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 11

Nkene Omanyolo taga vulu oku ku nkondopaleka

Nkene Omanyolo taga vulu oku ku nkondopaleka

“Kalunga . . . oluthithiya lweidhidhimiko.” — ROM. 15:5.

EIMBILO 94 Pandula Kalunga omolwOohapu dhe

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Omaupyakadhi geni aapiya yaJehova tashi vulika yi iyadhe mugo?

MBELA owa taalela eshongo lyontumba? Otashi vulika gumwe megongalo e ku uvitha nayi. (Jak. 3:2) Nenge tashi vulika ho shekwa kaaniilonga pamwe nangoye nenge kaanasikola ooyakweni, sho ho longele Jehova. (1 Pet. 4:3, 4) Otashi vulika wo yaandjeni haya kambadhala oku ku keelela kuu ye kokugongala nenge okupopya nayalwe kombinga yeitaalo lyoye. (Mat. 10:35, 36) Ngele eshongo lyontumba edhigu unene kungoye, otashi vulika wu dhiladhile kutya oshi li hwepo wu ethe po okulongela Jehova. Ihe oto vulu okukala nuushili kutya Jehova ote ke ku pa uunongo wu vule okuungaunga neshongo kehe to ka taalela nosho wo oonkondo dhoku li idhidhimikila kutya nduno oli kale enene li thike peni.

2. Shi ikolelela kAaroma 15:4, okulesha Oohapu dhaKalunga otaku vulu oku tu kwathela ngiini?

2 Jehova mOohapu dhe okwa nyolitha mo iiholelwa mbyoka tayi ulike nkene aantu inaaya gwanenena ya li yi idhidhimikile omashongo ga kwata miiti. Omolwashike mbela? Opo tu vule okwiilonga sha kuyo. Shoka osho Jehova a li i inyengitha omuyapostoli Paulus a nyole mAaroma 15:4. (Lesha.) Okulesha omahokololo ngoka otaku vulu oku tu hekeleka noku tu pa etegameno. Ihe otwa pumbwa okuninga oshindji kaashi shi owala okulesha Ombiimbeli. Otu na okweetha Omanyolo ga zule okudhiladhila kwetu noga gume omitima dhetu. Oshike mbela tatu vulu okuninga ngele otwa hala okumona ewiliko lyankene tatu vulu okuungaunga neshongo lyontumba? Otatu vulu okuninga iinima ine tayi landula: (1Galikana, (2Itula moongaku dhaangoka to lesha kombinga ye, (3tedhatedha nosho wo (4tula miilonga. Natu kundathaneni shoka sha kwatelwa mokuninga iinima ayihe mbyoka. * Opo nduno otatu ka longitha iitsa mbyoka, tu ilonge sha kwaashoka sha li sha ningilwa omukwaniilwa David nosho wo omuyapostoli Paulus.

1. GALIKANA

Manga inoo tameka okulesha Ombiimbeli, pula Jehova e ku kwathele wu uve ko shoka to lesha (Tala okatendo 3)

3. Manga inoo tameka okulesha Ombiimbeli, oshike wu na okuninga, nomolwashike?

3 (1Galikana. Manga inoo tameka okulesha Ombiimbeli, pula ekwatho kuJehova wu mone nkene to vulu okumona mo uuwanawa mwaashoka to lesha. Pashiholelwa, ngele oto kongo omayele gankene wu na okuungaunga nuupyakadhi wontumba, pula Jehova e ku kwathele wu mone omakotampango mOohapu dhe ngoka taga vulu oku ku wilika. — Fil. 4:6, 7; Jak. 1:5.

2. ITULA MOONGAKU DHAANGOKA TO LESHA KOMBINGA YE

Dhiladhila andola ongoye omuntu ngoka ta popiwa mehokololo lyOmbiimbeli (Tala okatendo 4)

4. Oshike tashi vulu oku ku kwathela wu mwenyopaleke ehokololo lyOmbiimbeli ndyoka to lesha?

4 (2Itula moongaku dhaangoka to lesha kombinga ye. Jehova okwe tu shita hatu vulu okudhiladhila iinima muule. Opo wu uve ko ehokololo lyOmbiimbeli ndyoka to lesha, kambadhala okukala wa fa wu wete shoka tashi ningwa nokwiitula moongaku dhaangoka ta popiwa. Kambadhala okumona iinima mbyoka a li a mono nokukala wa fa wu uvite nkene tashi vulika a li u uvite pompito ndjoka.

3. TEDHATEDHA

Dhiladhila nawa kombinga yaashoka to lesha nankene to vulu okutula miilonga uuyelele mboka (Tala okatendo 5)

5. Okutedhatedha otashi ti shike, nongiini to vulu oku shi ninga?

5 (3Tedhatedha. Okutedhatedha otashi ti okudhiladhila muule kombinga yaashoka to lesha nosho nkene tashi vulu oku ku kwathela. Ohaku ku kwathele wu kwatakanithe omadhiladhilo nowu uve ko nawa oshikundathanwa shoka to lesha. Okulesha Ombiimbeli kaapu na okutedhatedha okwa fa owala omuntu a ka teka omeya kokule neyemele li na ombululu koshitako. Opo wu vule okutedhatedha nawa, oto vulu okupula nokuyamukula omapulo ngaka taga landula: ‘Ngoka ta popiwa mehokololo ndika okwa li a ningi shike, opo a vule okukandula po uupyakadhi we? Jehova okwa li e mu kwathele ngiini? Ongiini tandi vulu okulongitha shoka ndi ilongo mehokololo ndika shi kwathele ndje ndi idhidhimikile omashongo?’

4. TULA MIILONGA

Tula miilonga shoka wi ilonga, opo wu vule okuninga omatokolo omawanawa, wu kale nombili yashili nowu koleke eitaalo lyoye (Tala okatendo 6)

6. Omolwashike tu na okutula miilonga shoka tatu ilongo?

6 (4Tula miilonga. Jesus okwa ti kutya ngele ihatu tula miilonga shoka tatu ilongo, nena otwa fa owala omulumentu ta tungu egumbo lye pehekevi. Nonando okwa longa nuudhiginini, oonkambadhala dhe osima yowala. Omolwashike mbela? Omolwaashoka ngele oshikungulu nefundja lye ya, egumbo lye otali teka po. (Mat. 7:24-27) Sha faathana, ngele otwa kala hatu galikana, hatu itula moongaku dhaangoka tatu lesha kombinga ye nohatu tedhatedha, ihe itatu tula miilonga shoka tatu ilongo mo, nena oonkambadhala dhetu osima yowala. Ngele otwa adhika komaupyakadhi nenge komapataneko, eitaalo lyetu otali ka nkundipala. Ihe ngele otwa kala hatu konakona nokutula miilonga shoka tatu ilongo, otashi ke tu kwathela tu ninge omatokolo omawanawa, tu kale tu na ombili notatu ka kala tu na eitaalo lya kolelela. (Jes. 48:17, 18) Mokulongitha omikalo ne dhokukonakona ndhoka twa zi nokukundathana, natu ka taleni shoka tatu vulu okwiilonga kwaashoka sha li sha ningilwa omukwaniilwa David.

OSHIKE TO VULU OKWIILONGA KOMUKWANIILWA DAVID?

7. Ehokololo lyopaMbiimbeli lini tatu ka kundathana ngashingeyi?

7 Mbela owu uvithilwe nayi kukuume koye nenge komuntu gwaandjeni? Ngele osho, oto ka mona uuwanawa mokukonakona ehokololo lyomwanamati gwomukwaniilwa David, Absalom, ngoka a li a kengelele he, opo andola a ninge omukwaniilwa. — 2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.

8. Oshike to vulu okuninga, opo Jehova e ku kwathele?

8 (1Galikana. Wu na shoka wa ningilwa momadhiladhilo, lombwela Jehova nkene wu uvitile omukalo ngoka wu ungaungiwa nago. (Eps. 6:6-9) Lombwela Jehova kondandalunde nkene wu uvite. Opo nduno mu pula e ku kwathele wu mone omakotampango ngoka taga vulu oku ku wilika wu ungaunge neshongo ndyoka.

9. Oshike sha li sha ningwa pokati kaDavid naAbsalom?

9 (2Itula moongaku dhaangoka to lesha kombinga ye. Dhiladhila kiiningwanima yomehokololo lyomukwaniilwa David, e to dhiladhila kombinga yankene tashi vulika a li u uvite. Uule womimvo, omwanamati gwaDavid, Absalom, okwa kala ta ningitha oshigwana shi kale she mu tala ko kutya oku hole uuyuuki, opo shi kale she mu hokwa. (2 Sam. 15:7) Sho Absalom a mono ompito ombwanawa, okwa tumu oondaadhi muIsraeli ashihe dhi lombwele oshigwana shi kale shi ilongekidha oku mu taamba ko e li omukwaniilwa. Okwi itaalitha nokuli kuume kaDavid kopothingo, Ahitofel, ngoka a li wo gumwe gwomaagandjimayele ye, e mu wayimine muunashipotha. Absalom okwi iningi omukwaniilwa, e ta kambadhala okukwata po David opo e mu dhipage, ngoka nokuli pethimbo ndyoka tashi vulika a li te ehama noonkondo. (Eps. 41:1-9) David oku uvu shoka Absalom a hala okuninga, e ta yi ontuku okuza muJerusalem. Lwanima, etangakwiita lyaAbsalom olya kondjitha etangakwiita lyaDavid. Aakwiita aanashipotha oya sindika, nomwanamati gwaDavid, Absalom, okwa dhipagwa.

10. Omukwaniilwa David okwa li ta vulu okuninga shike sho a li a taalelwa komaupyakadhi?

10 Natango, kala andola wa fa wu wete nkene David tashi vulika a li u uvite sho ta ningilwa iinima ayihe mbyono. Okwa li e hole Absalom nokwa li inekela Ahitofel. Ihe nando ongawo, ayehe kaya li ya kala aadhiginini kuye. Oya li ye mu uvitha nayi noonkondo noya li ya kambadhala nokuli oku mu dhipaga. David okwa li ta vulu okukala ini inekela we ookuume ke yalwe, ta dhiladhila kutya nayo otashi vulika ya wayimina Absalom. Okwa li wo ta vulu okudhiladhila owala kombinga ye mwene nokukambadhala a ye ontuku oye awike, nenge a kale a teka omukumo. Ihe David ka li nando a ningi iinima mbyono. Pehala lyaashono, oku ungaunga nomupondo nuupyakadhi mboka. Omolwashike mbela a li a vulu okupondola?

11. David okwa li a ningi po shike sho a li monkalo ndjoka ondhigu?

11 (3Tedhatedha. Omakotampango geni to vulu okwiilonga mehokololo ndyoka? Yamukula epulo ndika: “David okwa li a ningi po shike, opo a vule okuungaunga nonkalo ndjoka a li muyo?” David ka li a kwatwa kuumbanda, e ta ningi omatokolo meendelelo inaaga dhiladhilwa nawa. Ka li e etha uumbanda mboka wu mu ningithe a kale kee shi kutya na ninge shike. Pehala lyaashono, okwa pula ekwatho kuJehova megalikano. Okwa li wo a pula ekwatho kookuume ke nokwa li e endelele okutula miilonga shoka a tokola okuninga. Nonando okwa li a yemata noonkondo, ine etha po okukala i inekela yalwe nenge okukala e ya tonde. Okwa tsikile okukala i inekela muJehova nosho wo ookuume ke.

12. Jehovah okwa li a ningi po shike a kwathele David?

12 Jehovah okwa li a kwathele David ngiini? Ngele owa ningi omapekapeko, oto ka mona kutya Jehova okwa li a pe David oonkondo ndhoka a pumbwa, opo a vule okwiidhidhimikila eshongo ndyoka. (Eps. 3:1-8; enyolo lyopombanda) Jehovah okwa yambeke omatokolo ngoka David a li a ningi. Okwa li wo a ambidhidha ookuume kaDavid aainekelwa uuna taya kondjo ya gamene omukwaniilwa gwawo.

13. Ongiini to vulu okuholela David uuna gumwe e ku uvitha nayi momukalo gwontumba? (Mateus 18:15-17)

13 (4Tula miilonga. Ipula ngeyi: ‘Ongiini tandi vulu okuholela David?’ Omokukala ho katuka oonkatu nziya wu kandule po uupyakadhi. Shi ikolelela konkalo, oto vulu okutula miilonga omayele gaJesus ngoka taga adhika muMateus ontopolwa 18. (Lesha Mateus 18:15-17.) Ihe ino ninga omatokolo meendelelo uuna wa geya. Owa pumbwa okugalikana Jehova a ngungumaneke omutima gwoye noku ku pe uunongo mboka wa pumbwa, opo wu vule okuungaunga nuupyakadhi mboka. Ino etha po okukala wi inekela ookuume koye. Pehala lyaashono, kala wu na ehalo okutaamba ko ekwatho ndyoka taye ku pe. (Omayel. 17:17) Shoka sha simanenena, iyutha komayele ngoka to pewa kuJehova mOohapu dhe. — Omayel. 3:5, 6.

OSHIKE TO VULU OKWIILONGA KUPAULUS?

14. Omoonkalo dhini tashi vulika wu tsuwe omukumo koohapu ndhoka dhi li muTimoteus omutiyali 1:12-16; 4:6-11, 17-22?

14 Mbela oto patanekwa kuyaandjeni? Nenge owu li moshilongo moka iilonga yOonzapo dhaJehova ya ngambekwa nenge nokuli yi indikwa? Ngele osho, oto vulu okutsuwa omukumo mokulesha Timoteus omutiyali 1:12-16 nosho wo 4:6-11, 17-22. * Oohapu ndhoka Paulus okwe dhi nyola sho a li mondholongo.

15. Oshike to vulu okupula Jehova?

15 (1Galikana. Manga inoo tameka okulesha oovelise ndhoka, lombwela Jehova uupyakadhi woye nankene wu uvite. Wu popya kondandalunde. Opo nduno pula Jehova e ku kwathele wu mone omakotampango momahokololo gOmbiimbeli ngoka taga popi kombinga yomashongo ngoka Paulus a li a taalele, ngoka tage ke ku kwathela wu mone nkene wu na okuungaunga neshongo ndyoka wa taalela.

16. Oshike sha li sha ningilwa Paulus?

16 (2Itula moongaku dhaangoka to lesha kombinga ye. Natu tye nee andola ongoye wa li monkalo yaPaulus. Okwa mangwa nomalyenge mondholongo muRoma. Mondholongo omo a li nale, ihe oshikando shika oku wete lela kutya ota ka dhipagwa. Yamwe yomookuume ke oye mu thiga po nokwa vulwa noonkondo. — 2 Tim. 1:15.

17. Paulus okwa li ta vulu okuninga shike?

17 Paulus okwa li ta vulu okukala ta gandja eitulomo konakuziwa ye, nokudhiladhila kutya ando okwa kalele kee shi Omukriste omudhiginini, ando otashi vulika inaa tulwa mondholongo. Okwa li ta vulu okukala a geela aalumentu yomoshitopolwa shaAsia mboka ye mu thigi po, nokwa li ta vulu okukala ini inekela we ookuume ke yalwe. Ihe Paulus ka li e shi ningi. Omolwashike mbela a li a vulu okukala e na einekelo nosho wo etegameno?

18. Paulus okwa li a ningi po shike sho a li a taalela onkalo ondhigu?

18 (3Tedhatedha. Yamukula epulo ndika: “Paulus okwa li ningi po shike, opo u ungaunge nomashongo ngoka a li a taalela?” Nonando okwa li e shi kutya ota ka dhipagwa, ka li nando a dhimbwa kutya okusimanekitha Jehova okwo kwa simanenena. Okwa tsikile wo okukala ta dhiladhila kombinga yankene ta vulu okutsa yalwe omukumo. Okwa kala i inekela muJehova mokugalikana nuudhiginini. (2 Tim. 1:3) Pehala lyokugandja unene eitulomo kwaamboka ye mu thigi po, Paulus okwa li a popi kutya okwa pandula noonkondo ookuume ke kopothingo mboka ye mu kwathele pahole momikalo dhi ili nodhi ili. Shimwe ishewe, Paulus okwa li a tsikile okukonakona Oohapu dhaKalunga. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Shoka sha simanenena, okwa kala i inekela thiluthilu kutya Jehova naJesus oye mu hole. Kaya li ye mu thigi po, nonokutya otaye ke mu pa ondjambi, omolwiilonga ye yuudhiginini.

19. Jehova okwa li a kwathele Paulus ngiini?

19 Jehova okwa li a londodha Paulus kutya ota ka hepekwa molwaashoka e li Omukriste. (Iil. 21:11-13) Jehova okwa li a kwathele ngiini Paulus? Okwa li a yamukula omagalikano ge, nomokweendela ko kwethimbo okwe mu nkondopaleke. (2 Tim. 4:17) Paulus okwa li a shilipalekwa kutya ota ka mona ondjambi ndjoka i ilongela. Jehova okwi inyengitha wo ookuume kaPaulus aainekelwa ye mu kwathele momikalo dhi ili nodhi ili.

20. Wu na Aaroma 8:38, 39 momadhiladhilo, ongiini to vulu okuholela eitaalo lyaPaulus?

20 (4Tula miilonga. Ipula to ti: ‘Ongiini tandi vulu okuholela Paulus?’ Ngaashi Paulus, otu na okukala tu shi kutya natse otashi vulika tu ka hepekwe omolweitaalo lyetu. (Mark. 10:29, 30) Opo tu kale twa kakatela uudhiginini wetu nonando otatu hepekwa, otwa pumbwa okukala twi inekela muJehova okupitila mokugalikana nomokukonakona aluhe Oohapu dhe. Otu na aluhe okudhimbulukwa kutya oshinima shimwe sha simanenena tatu vulu okuninga osho okusimanekitha Jehova. Otatu vulu okukala nuushili kutya kapu na siku Jehova e tu thige po nonokutya kapu nonando ogumwe ta vulu okuninga sha, shi tu topole ko kohole ye yoku tu hola. — Lesha Aaroma 8:38, 39; Heb. 13:5, 6.

ILONGA KOSHIHOLELWA SHAANTU YALWE MBOKA YA POPIWA MOMBIIMBELI

21. Oshike sha kwathele Aya naHector yi idhidhimikile omashongo ngoka ya li ya taalela?

21 Kutya nduno otu li monkalo ya fa peni, iiholelwa yaamboka ya popiwa mOmbiimbeli otayi vulu oku tu nkondopaleka. Pashiholelwa, Aya, omukokolindjila gwomoJapani, okwa ti kutya ehokololo lyaJona olye mu kwathela a sinde uumbanda wokuuvitha montaneho. Hector, omugundjuka gwokoIndonesia ngoka aavali ye ihaaya longele Jehova, oha tsuwa omukumo koshiholelwa shaRut, shoka hashi mu kwathele ilonge kombinga yaJehova noku mu longele.

22. Ongiini to vulu oku mona uuwanawa miinyandwa yOmbiimbeli nenge membo “Natu holeleni eitaalo lyawo”?

22 Openi mbela to vulu okwaadha iiholelwa yopaMbiimbeli mbyoka tayi vulu oku ku nkondopaleka? Uuvidio wetu, iinyandwa nosho wo omahokololo membo “Natu holeleni eitaalo lyawo” ohayi mwenyopaleke omahokololo gomoMbiimbeli. * Manga inoo tala okavidio, inoo pulakena sha, nenge inoo lesha ehokololo lyontumba, pula Jehova e ku kwathele wu mone mo iiyilongomwa yokondandalunde mbyoka to vulu okutula miilonga. Itula moongaku dhaangoka ta popiwa. Tedhatedha kwaashoka aapiya yaJehova mboka ya li ya ningi, nonkene Jehova a li e ya kwathele yi idhidhimikile omashongo ngoka ya li ya taalela. Opo nduno tula miilonga shoka wi ilonga kombinga yawo. Pandula Jehova omolwekwatho ndyoka a kala te ku pe. Ulika kutya owa pandula ekwatho ndyoka, mokukonga ethimbo wu tse omukumo yalwe noku ya ambidhidha.

23. Shi ikolelela kuJesaja 41:10, 13, oshike Jehova u uvaneka oku tu ningila?

23 Onkalamwenyo muuyuni mbuka tawu pangelwa kuSatana ondhigu okuungaungiwa nayo, unene tuu uuna twa taalelwa komashongo. (2 Tim. 3:1) Ihe katu na okukala tatu ipula unene nenge twa tila. Jehova oku shi omaupyakadhi ngoka hatu iyadha mugo. Uuna twa pumbwa ekwatho, oku uvaneka kutya ote ke tu kwathela noshikaha she shokolulyo shi na oonkondo. (Lesha Jesaja 41:10, 13.) Otu na einekelo kutya ote ke tu kwathela, nOmanyolo otaga vulu wo oku tu nkondopaleka tu idhidhimikile eshongo kehe tatu taalele.

EIMBILO 96 Ombiimbeli embo lyaKalunga

^ okat. 5 Omahokololo ogendji mOmbiimbeli otagu ulike kutya Jehova oku hole aapiya ye, note ke ya kwathela yi idhidhimikile emakelo kehe. Oshitopolwa shika otashi ka kundathana kombinga yankene to vulu okuninga ekonakonombiimbeli lyopaumwene, ndyoka tali ke ku kwathela wu mone uuwanawa owundji momahokololo ngoka to lesha mOmbiimbeli.

^ okat. 2 Omukalo gwokukonakona ngoka tagu popiwa mpaka hagwo owala to vulu okulongitha. Omaetopo galwe gokukonakona Ombiimbeli otaga adhika mEmbo lyokukonga uuyelele lyOonzapo dhaJehova, kohi yoshipalanyolo “Ombiimbeli” nosho wo okapalanyolo “Okulesha nokuuva ko Ombiimbeli.”

^ okat. 14 Enyolo ndyoka ino li lesha pekonakono lyOshungolangelo.

^ okat. 22 Tala embo “Natu holeleni eitaalo lyawo — Aalumentu naakiintu yomOmbiimbelikepandja lyetu jw.org. (Inda mpoka pwa nyolwa BIBLE TEACHINGS > FAITH IN GOD.)