Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nɔ ko ni Hi Kwraa Fe Mizraim Jwetrii Lɛ

Nɔ ko ni Hi Kwraa Fe Mizraim Jwetrii Lɛ

Nɔ ko ni Hi Kwraa Fe Mizraim Jwetrii Lɛ

MOSE fata yinɔsane mli gbɔmɛi kpelei ni fe fɛɛ lɛ ahe. Biblia woji ejwɛ lɛ—kɛjɛ 2 Mose lɛ kɛyashi 5 Mose lɛ—titri wie bɔ ni Nyɔŋmɔ kɛ Israel ye eha yɛ Mose hiɛnyiɛmɔ shishi lɛ he sane. Etsɔɔ amɛ gbɛ kɛjɛ Amɛjiemɔ kɛmiijɛ Mizraim, atsɔ enɔ akɛ Mla kpaŋmɔ lɛ hã, ni ekudɔ Israel kɛtee Shiwoo Shikpɔŋ lɛ husu lɛ naa. Atsɔse Mose yɛ Farao shiabii lɛ ateŋ, shi ebatsɔ Nyɔŋmɔ webii lɛ ahiɛnyiɛlɔ ni aha lɛ hegbɛ, kɛ gbalɔ, kojolɔ, kɛ woloŋmalɔ ni akɛ mumɔ tsirɛ lɛ. Ni kɛlɛ, “ehe jɔ fe gbɔmɛi fɛɛ” hu.—4 Mose 12:3.

Nibii ni Biblia lɛ gba yɛ Mose he lɛ ateŋ babaoo kɔɔ enaagbee afii 40 lɛ he, kɛjɛ Israel jiemɔ kɛmiijɛ nyɔŋyeli mli kɛyashi egbele mli beni eye afii 120. Kɛjɛ beni eye afii 40 kɛyashi afii 80 lɛ, no mli lɛ eji tookwɛlɔ yɛ Midian. Shi, wolo ko kɛɛ akɛ, “ekolɛ ewala shihilɛ fã ko ni yɔɔ miishɛɛ fe fɛɛ, ni kɛlɛ eji nɔ ni bɛ faŋŋ kwraa” lɛ ji nɔ ni bafee eklɛŋklɛŋ afii 40 lɛ, kɛjɛ efɔmɔ mli kɛyashi efoijee kɛmiijɛ Mizraim lɛ nɔ. Mɛni kwraa wɔbaanyɛ wɔyoo yɛ nɛkɛ be nɛɛ he? Te aaafee tɛŋŋ ni shihilɛi amli ni atsɔse Mose yɛ lɛ aaanyɛ aná hewalɛ yɛ nuu ni ebatsɔ lɛ nɔ lɛ? Mɛɛ hewalɛi nɛkɛ ashishi eyaje? Mɛɛ shihilɛi ni mli wawai nɛkɛ ehe bahia ni edamɔ naa? Ni mɛni ji nɔ ni enɛɛmɛi fɛɛ baanyɛ atsɔɔ wɔ?

Nyɔŋyeli yɛ Mizraim

Mose Wolo ni Ji Enyɔ lɛ gba akɛ Farao ko bɔi Israelbii ni yatsɔmɔ gbɔi yɛ Mizraim lɛ agbeyeishemɔ yɛ amɛyi ni faa oyayaayai lɛ hewɔ. Akɛni eheɔ eyeɔ akɛ ekɛ amɛ miiye yɛ “ŋaa mli” hewɔ lɛ, eka akɛ ebaatse amɛyibɔ lɛ nɔ kɛtsɔ nyɔji adeŋmegbomɔ yiwalɛ nitsumɔ shishi ni ekɛ amɛ baawo kɛtsɔ yii ni nitsumɔ nɔkwɛlɔi ni yi wa baayi amɛ lɛ nɔ—nitsumɔi ni wa atsumɔ, su kɛ ŋtayaa feemɔ, kɛ blɔkii ni abiɔ ni afo daa gbi lɛ he nitsumɔ.—2 Mose 1:8-14; 5:6-18.

Nɛkɛ Mizraim shihilɛ ni átsɔ̃ɔ mli ní afɔ Mose awo mli nɛɛ kɛ yinɔsane mli odaseyeli lɛ yeɔ hegbɔ jogbaŋŋ. Blema adaa kɛ agbɛnɛ kɛ́ hoo lɛ gbonyobu ko nɔ niŋmaa tsɔɔ akɛ mɛi ni fee blɔkii lɛ ji nyɔji ni hi shi yɛ afii akpei enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli loo mra be mli kɛtsɔ hiɛ. Onukpai ni sɔ kã amɛnɔ akɛ amɛkɛ blɔkii abaha lɛ toɔ nyɔji akui ohai abɔ he gbɛjianɔ amɛwoɔ kui ni feɔ mɛi 6 kɛyashi 18 yɛ nɔkwɛlɔ ko loo nitsulɔi lɛ ahiɛnyiɛlɔ ko shishi. Esa akɛ atsa sũ ni akɛfeɔ blɔkii lɛ koni akɛ jwɛi lɛ hu aya he ni afeɔ blɔkii lɛ yɛ lɛ. Nitsulɔi ni jɛ maji srɔtoi amli lɛ yayɛɔ nu, ni amɛkɛ kɔii tsuɔ nii kɛfutuɔ sũ kɛ jwɛi lɛ. Afeɔ blɔkii ni ato naa srɛnɛɛ lɛ kɛjɛɔ nishɔ̃ɔ adeka ni hiɛ koji ejwɛ mli. Kɛkɛ lɛ apaafoi lɛ kɛ apaawa lɛ etere blɔkii ni egbi lɛ kɛtee tsumaahe lɛ, he ni bei pii lɛ akwɔɔ kpoku ko dani ashɛɔ jɛmɛ lɛ. Nitsumɔ nɔkwɛlɔi ni amɛji Mizraimbii ni hiɛ kpoti lɛ táa shi loo amɛnyiɛɔ blɛoo yɛ nitsulɔi lɛ amasɛi yɛ be mli ni amɛkwɛɔ nitsumɔ lɛ nɔ lɛ.

Blema akɔntaabuu he amaniɛbɔɔ wolo ko wie blɔkii 39,118 ni apaafoi 602 fee lɛ he, nɔ ni kɛji akɛ aja mli lɛ mɔ kome fee blɔkii 65 yɛ nitsumɔ be kome mli lɛ. Ni wolo ko ni aŋma yɛ afii ohai 13 D.Ŋ.B. lɛ kɛɛ akɛ: “Hii lɛ miifee . . . blɔkii abɔ ni abiɔ yɛ amɛdɛŋ lɛ daa gbi.” Enɛɛmɛi fɛɛ feɔ tamɔ nitsumɔ dɛŋdɛŋ ni akpaa gbɛ akɛ Israelbii lɛ atsu lɛ pɛpɛɛpɛ taakɛ atsɔɔ mli yɛ 2 Mose lɛ mli lɛ.

Nɔnyɛɛ shihilɛ lɛ nyɛɛɛ aha Hebribii lɛ ayifalɛ lɛ aba shi. Yɛ no najiaŋ lɛ, ‘babaoo ní Mizraimbii lɛ waa amɛyi lɛ, babaoo ní amɛyi fáa ni amɛtsui suɔ Israelbii lɛ anɔ ji no.’ (2 Mose 1:10, 12) No hewɔ lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ Farao fã Hebri yei ni fɔ́ɔ mɛi lɛ kɛ no sɛɛ lɛ ewebii lɛ akɛ amɛgbe Israel binuu abifao fɛɛ abifao ni abaafɔ lɛ. Shihilɛ ni yɔɔ gbeyei nɛɛ shishi Yokebed kɛ Amram fɔ binuu abifao fɛfɛo ko ni ji Mose yɛ.—2 Mose 1:15-22; 6:20; Bɔfoi lɛ Asaji 7:20.

Akɛ Lɛ To, Ayana Lɛ, ni Aŋɔ Lɛ ákɛ Bi

Mose fɔlɔi tse Farao gbɔmɔgbee famɔ lɛ hiɛ atua ni amɛkɛ amɛbinuu abifao lɛ to. Ani amɛfee nakai yɛ nibii ashikpálɔi kɛ nibii amlikwɛlɔi ni bɔleɔ shi kɛtaoɔ abifabii lɛ fɛɛ sɛɛ? Wɔnyɛŋ wɔma nɔ mi. Bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, yɛ nyɔji etɛ sɛɛ lɛ Mose fɔlɔi lɛ nyɛɛɛ amɛkɛ lɛ ato dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, enyɛ ni ehao lɛ kɛ adaa lò kɛntɛŋ, ni ekɛ amã kpa he koni nu akanyɛ ebote mli, ni ekɛ ebi lɛ fɔ̃ mli. Yɛ shishinumɔ ko naa lɛ, Yokebed bo famɔ ni Farao kɛha akɛ ashɛ́ Hebri binuu abifao fɛɛ abifao ni afɔ lɛ afɔ̃ Nilo mli lɛ toi, kɛji efee nii eshi shishinumɔ ni yɔɔ sɛɛ lɛ tete po. Nakai beaŋ lɛ Miriam, ni ji Mose nyɛmi yoo onukpa lɛ damɔ he ko ni bɛŋkɛ koni ekwɛ nɔ ni baaya nɔ.—2 Mose 1:22–2:4.

Kɛji Yokebed miitao ni Farao biyoo lɛ ana Mose beni eba faa lɛ naa koni ebaju ehe lɛ jiŋŋ, wɔleee, shi nakai ji bɔ ni eba lɛ. Maŋtsɛ biyoo lɛ yɔse akɛ Hebribii lɛ abi nɛ. Mɛni ebaafee? Ani ebaabo etsɛ toi ni efã koni agbe lɛ? Dabi, efee nii taakɛ yɛ adebɔɔ naa lɛ yei babaoo baafee lɛ. Ekɛ musuŋtsɔlɛ tsu nii.

Amrɔ nɔŋŋ ni Miriam banina lɛ. Ebi lɛ akɛ: ‘Ani míyatsɛ Hebriyoo ko kɛba koni ebaha gbekɛ lɛ fufɔ eha bo?’ Mɛi komɛi naa nibii ni kɛ amɛhe kpãaa gbee yɛ sane nɛɛ mli. Mose nyɛmi yoo lɛ tamɔɔɔ Farao ni ekɛ eŋaawolɔi lɛ tsɔ ŋaa koni amɛkɛ Hebribii lɛ aye yɛ “ŋaa mli” lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ama Mose hilɛ-kɛhamɔ nɔ mi be mli ni maŋtsɛ biyoo lɛ kpɛlɛ enyɛmi yoo lɛ yiŋtoo lɛ nɔ pɛ. Farao biyoo lɛ ha hetoo akɛ “yaa,” kɛkɛ ni amrɔ lɛ nɔŋŋ Miriam yatsɛ́ enyɛ kɛba. Yɛ yelikɛfuamɔ ko ni sa kadimɔ naa lɛ, abɔ Yokebed apaa koni elɛ lɛ diɛŋtsɛ ebi lɛ, ni odehei baabu ehe.—2 Mose 2:5-9.

Eka shi faŋŋ akɛ mɔbɔnalɛ ni maŋtsɛ biyoo lɛ jie lɛ kpo lɛ yɛ srɔto kwraa kɛ́ akɛmiito etsɛ yiwalɛ nifeemɔ lɛ he. Ejeee mɔ ni leee gbekɛ lɛ he nɔ ko aloo mɔ ni alaka lɛ. Mlihilɛ ni musuŋtsɔlɛ yɔɔ mli tsirɛ lɛ koni eŋɔ abifao lɛ, ni kpɛlɛmɔ ni ekpɛlɛ Hebri yoofɔyoo lɛ nɔ lɛ tsɔɔ akɛ ekpɛlɛɛɛ jwɛŋmɔ fɔŋ ni etsɛ yɔɔ lɛ nɔ.

Tsɔsemɔ kɛ Wolokasemɔ

Yokebed “ŋɔ gbekɛ lɛ ni eyahã lɛ fufɔ. Ni gbekɛ lɛ bada, ni ekɛ lɛ yahã Farao biyoo lɛ, ni etsɔ ebi.” (2 Mose 2:9, 10) Biblia lɛ etsɔɔɔ bei abɔ ni Mose kɛ lɛ diɛŋtsɛ efɔlɔi hi shi lɛ. Mɛi komɛi susuɔ akɛ ekolɛ kɛyashi be mli ni etse lɛ fufɔ—afii 2 loo 3—shi ekolɛ eji be kpalaŋŋ. Mose Wolo ni Ji Enyɔ lɛ wie he kuku akɛ ‘eda’ yɛ efɔlɔi aŋɔɔ, ní baanyɛ atsɔɔ akɛ eye afii ni aleee. Bɔ fɛɛ bɔ ni sane lɛ ji lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ Amram kɛ Yokebed kɛ be lɛ tsu nii koni amɛha amɛbi lɛ ale akɛ eji Hebrinyo, ni agbɛnɛ koni amɛtsɔɔ lɛ nibii ni kɔɔ Yehowa he. Yɛ nɔ ni kɔɔ gbɛ ni amɛaatsɔ nɔ amɛye omanye yɛ hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ kɛha jalɛ nifeemɔ ni amɛkɛaawo Mose tsui mli lɛ he lɛ, ajie no kpo yɛ sɛɛ mli.

Beni akɛ Mose ku sɛɛ kɛyaha Farao biyoo lɛ, ená wolokasemɔ ‘yɛ Mizraim nilee fɛɛ mli.’ (Bɔfoi lɛ Asaji 7:22) Nɔ ni no tsɔɔ ji tsɔsemɔ ni ato he gbɛjianɔ ni baaha Mose aná hesaa kɛha nɔyeli nitsumɔ. Nɔ ni fata nilee babaoo ni yɔɔ Mizraim lɛ he ji akɔntaabuu, nibii asusumɔ, tsumaa he gbɛjianɔtoo, tsumaa, kɛ adesai ashihilɛ he nikasemɔi krokomɛi kɛ jeŋ nilee. Ekolɛ, odehei aweku lɛ baasumɔ koni enine ashɛ Mizraim jamɔ mli tsɔsemɔ nɔ.

Ekolɛ, Mose fata odehei abii krokomɛi ní ná nɛkɛ wolokasemɔ hegbɛ nɛɛ mli gbɛfaŋnɔ lɛ ahe. Mɛi ni fata he kɛná nɛkɛ wolokasemɔ ni nɔ kwɔ nɛɛ he sɛɛ ji “maŋsɛɛ nɔyelɔi abii ni akɛ amɛ emaje loo amɔ amɛ ekãa naa kɛtee Mizraim koni ‘ayagbele amɛhiŋmɛi’ ní amɛku amɛsɛɛ amɛyaye nɔ akɛ nyɔji” ni baaye Farao anɔkwa. (The Reign of Thutmose IV, ni Betsy M. Bryan ŋma lɛ) Etamɔ nɔ ni gbekɛbii akwɛmɔhei ni atsɔseɔ amɛ yɛ jɛmɛ lɛ ni akɛtsa maŋtsɛmɛi awei lɛ esaa oblahii kɛ oblayei koni amɛsɔmɔ akɛ piafoi. * Niŋmaai ni jɛ Mizraim Teŋgbɛ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ Maŋtsɛyeli Hee lɛ beaŋ lɛ jie lɛ kpo akɛ mɛi ni kwɛɔ Farao nibii fɛɛ anɔ lɛ kɛ onukpai ni hiɛ gbɛhei ni nɔ kwɔlɔ waa yɛ nɔyeli lɛ mli lɛ ateŋ mɛi babaoo hiɛ sabala ni woo yɔɔ he ni ji “Gbekɛbii Akwɛmɔhe lɛ Bi” kɛji amɛji onukpai tete po.

Shihilɛ ni yaa nɔ yɛ kojomɔhe lɛ baaka Mose akwɛ. Ehaa mɔ náa nii, ogbɔjɔ shihilɛ, kɛ hewalɛ. Ehaa akɛ he woɔ jeŋba shara mli hu. Te Mose baafee enii eha tɛŋŋ? Nɛgbɛ ebaanyɛ eye anɔkwa kɛyashi? Ani eji Yehowa jálɔ diɛŋtsɛ, Hebribii ni anyɛɔ amɛnɔ lɛ awekunyo, aloo esumɔɔ nibii fɛɛ ni Mizraim wɔŋjalɔi lɛ baanyɛ amɛkɛha lɛ?

Yiŋkpɛɛ ko ni He Hiaa Waa

Beni Mose ye afii 40, ni ji be mli ni ebaanyɛ ebatsɔ Mizraimnyo lɛ, ‘eje kpo etee koni eyakwɛ nitsumɔ ni ahaa enyɛmimɛi lɛ tsuɔ lɛ.’ Nibii ni efee kɛnyiɛ sɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ enɛ jeee nii ni etaoɔ ele kɛkɛ; shi moŋ eshwe koni eye ebua amɛ. Beni ena Mizraimnyo ko miiyi Hebrinyo ko lɛ, ekɛ ehe wo sane lɛ mli, ni egbe yiwalɔ lɛ. Nakai nifeemɔ lɛ tsɔɔ akɛ Mose miisusu enyɛmimɛi lɛ ahe. Eka shi faŋŋ akɛ nuu ni egbo lɛ ji maŋ onukpa, ni agbe lɛ be mli ni etsuɔ enitsumɔi ahe nii lɛ. Yɛ Mizraimbii lɛ asusumɔ naa lɛ, yiŋtoo babaoo yɛ ni Mose aaadamɔ nɔ eye Farao anɔkwa. Ni kɛlɛ, nɔ ni tsirɛ Mose lɛ hu ji suɔmɔ kɛha jalɛsaneyeli, su ko ni etee nɔ ejie lɛ kpo beni yɛ enɔjetsɛremɔ lɛ ekɛ Hebrinyo ko ní miiyi ehefatalɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ susu sane he kɛ hiɛdɔɔ lɛ. Mose miisumɔ koni ejie Hebribii lɛ kɛjɛ nyɔŋyeli ni naa wa lɛ shishi, shi beni Farao ná ele akɛ Mose ekwa lɛ ní Farao bɔ mɔdɛŋ koni egbe lɛ lɛ, enɛ nyɛ enɔ koni ejo foi kɛya Midian.—2 Mose 2:11-15; Bɔfoi lɛ Asaji 7:23-29. *

Be ni Mose taoɔ ekɛjie Nyɔŋmɔ webii lɛ kɛ be ni Yehowa eto lɛ kpãaa gbee. Ni kɛlɛ, enifeemɔi lɛ jieɔ hemɔkɛyeli ni eyɔɔ lɛ kpo. Hebribii 11:24-26 lɛ kɛɔ akɛ: “Hemɔkɛyeli Mose diɛŋtsɛ kɛkpa yɛ enɔ, beni eda lɛ, akɛ akatsɛ lɛ Farao biyoo lɛ bi, eesumɔ moŋ akɛ ekɛ Nyɔŋmɔ maŋ lɛ ana amanehulu, fe nɔ ni eeeye esha mli ŋɔɔmɔ be fioo ko lɛ.” Mɛni hewɔ? “Ebuɔ Kristo hewɔ ahorabɔɔ lɛ akɛ nii babaoo fe Mizraim jwetrii lɛ, ejaakɛ nyɔmɔwoo lɛ ekwɛɔ.” Bɔ ni akɛ wiemɔ ni ji ‘Kristo lɛ’ tsu nii lɛ yɛ srɔto kwraa, nɔ ni shishinumɔ ji “mɔ ni afɔ lɛ mu” lɛ, ni esa Mose yɛ shishinumɔ naa akɛ sɛɛ mli lɛ enine shɛ nitsumɔ krɛdɛɛ nɔ tɛ̃ɛ kɛjɛ Yehowa dɛŋ.

Bo lɛ susumɔ he okwɛ! Mose ná tsɔsemɔ ko ni Mizraim abladei pɛ nine baanyɛ ashɛ nɔ. Hegbɛ ni eyɔɔ lɛ ha ená nitsumɔ ko ni nɔ bɛ kɛ miishɛɛnamɔ fɛɛ miishɛɛnamɔ ni abaanyɛ asusu he, kɛlɛ ekpoo fɛɛ. Enyɛŋ eha gbeekpamɔ ahi shihilɛ mli ni eyɔɔ yɛ Farao ni ji yiwalɔ lɛ we lɛ kɛ suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha Yehowa kɛ jalɛsaneyeli lɛ mli. Nyɔŋmɔ he nilee ni Mose yɔɔ kɛ eshiwoi kɛha eblematsɛmɛi Abraham, Isak, kɛ Yakob lɛ anɔjwɛŋmɔ ji nɔ ni ha esumɔ Nyɔŋmɔ hiɛ duromɔ. Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, Yehowa nyɛ́ ekɛ Mose tsu nii yɛ he ni fe fɛɛ ni he hiaa koni ekɛtsu E-yiŋtoi lɛ ahe nii.

Wɔ fɛɛ wɔnáa nibii ni he hiaa fe fɛɛ ni esa akɛ wɔhala mli. Taakɛ Mose ji lɛ, ekolɛ ebafeɔ nɔ ni waa kɛhaa bo akɛ oookpɛ oyiŋ yɛ nɔ ko he. Ani esa akɛ oŋmɛɛ nifeemɔi loo nɔ ni tamɔ hegbɛi komɛi ni oná lɛ ahe, ni ekɔɔɔ he eko haomɔ ni baanyɛ aba onɔ? Kɛ́ no ji nihalamɔ ni kã ohiɛ lɛ, kaimɔ akɛ Mose susu Yehowa naanyobɔɔ lɛ he akɛ nɔ ni jara wa kwraa fe Mizraim jwetrii lɛ fɛɛ, ni eshwaaa ehe akɛ efee nakai.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 17 Ekolɛ wolokasemɔ nɛɛ tamɔ nɔ ni Daniel kɛ enanemɛi lɛ anine shɛ nɔ koni amɛsɔmɔ akɛ maŋ onukpai yɛ Babilon lɛ. (Daniel 1:3-7) Okɛto Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi!, yitso 3, ni Yehowa Odasefoi fee lɛ he okwɛ.

^ kk. 20 Atsɔɔ ekãa ni Mose yɔɔ kɛha jalɛsaneyeli lɛ mli lolo kɛtsɔ yei ni kwɛɔ tooi anɔ ni nyɛɛɛ nɔ ko nɔ ko amɛfee lɛ ahe ni efã kɛjɛ amanehulu ni yaa nɔ yɛ Midian lɛ mli lɛ nɔ, he ni ejo foi kɛtee lɛ.—2 Mose 2:16, 17.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 11]

Gbekɛbii Akwɛmɔ Jogbaŋŋ He Kpaŋmɔi

Bei pii lɛ yeifɔyei haa amɛ diɛŋtsɛ amɛ fufɔbii lɛ fufɔ. Shi kɛlɛ, woloŋlelɔ Brevard Childs kɛɛ yɛ Journal of Biblical Literature lɛ mli akɛ, “yɛ shihilɛi komɛi amli yɛ abladei awekui amli [kɛmiibɛŋkɛ Anaigbɛ] lɛ aheɔ yeifɔyei. Ale nɛkɛ nifeemɔ nɛɛ hu jogbaŋŋ yɛ he ni nyɛ lɛ nyɛɛɛ aha ebi fufɔ aloo he ni aleee abifao lɛ nyɛ lɛ. Gbɛnaa nii lɛ bakãa mɔ ni kwɛɔ gbekɛ lɛ nɔ lɛ nɔ akɛ etsɔse lɛ ni eha lɛ fufɔ yɛ be ni atsɔɔ lɛ mli.” Adaa srɔtoi ni kɔɔ kpaŋmɔi ni afee yɛ gbekɛbii akwɛmɔ he lɛ babaoo yɛ ni aná kɛjɛ Near Eastern blema woji lɛ amli. Woji nɛɛ yeɔ nɔ ni ji nifeemɔ ni egbɛ eshwã kɛjɛ Sumerbii abe lɛ mli kɛbashi Helabii abe lɛ naagbee beaŋ yɛ Mizraim lɛ he odase. Woji nɛɛ mli nibii ni je amɛhe lɛ ji saji ni kɔɔ aŋkroaŋkroi ni he yɔɔ mli lɛ, kpaŋmɔ be lɛ sɛɛkɛlɛ, bɔ ni nitsumɔ lɛ yɔɔ ha, nii amlitsɔɔmɔ fitsofitso ni kɔɔ niyeli he, toigbalamɔ ni baa kɛji aku kpaŋmɔ lɛ mli, nyɔmɔwoo, kɛ bɔ ni abaawo nyɔmɔ aha lɛ ahe. Childs tsɔɔ mli akɛ bei pii lɛ, “gbekɛbii akwɛmɔ lɛ yeɔ afii enyɔ kɛmiibote afii etɛ mli. Mɔ ni kwɛɔ gbekɛ lɛ tsɔseɔ gbekɛ lɛ yɛ eshia, shi bei komɛi lɛ abiɔ ni ekɛ gbekɛ lɛ aku sɛɛ kɛyaha efɔlɔ koni ekwɛ bɔ ni eyɔɔ ehã.”

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 9]

Taakɛ blema nitɛŋmɔ lɛ tsɔɔ lɛ, blɔkii afeemɔ yɛ Mizraim lɛ tamɔ bɔ ni eji yɛ Mose gbii lɛ amli lɛ pɛpɛɛpɛ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Yiteŋgbɛ: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; shishigbɛ: Erich Lessing/Art Resource, NY