Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Adesai Anaagbai Ani Ebaaba Naagbee Gbi Ko?

Adesai Anaagbai Ani Ebaaba Naagbee Gbi Ko?

Adesai Anaagbai Ani Ebaaba Naagbee Gbi Ko?

“GBƆMƐI ayifalɛ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ amlijaa ejwɛ mli ekome yɛ ohia shihilɛ mli, mɛi akpekpei toi akpe 1.3 yeɔ nɔ ni shɛɛɛ dɔla kome daa gbi, akpekpei toi akpe 1 ji mɛi ni léee woloŋ, akpekpei toi akpe 1.3 naaa nu kpakpa amɛnu ni hɔmɔ yeɔ mɛi akpekpei toi akpe 1 daa gbi.” Nakai ji bɔ ni amaniɛbɔɔ ko ni jɛ Ireland lɛ wie yɛ shihilɛ mli ni je lɛ yɔɔ mli lɛ he.

Kwɛ bɔ ni eji adesai anaafolɔmɔ ni yɔɔ mɔbɔ akɛni amɛnyɛɛɛ amɛná tsabaa ni baahi shi daa kɛha je lɛ mli naagbai lɛ hewɔ! Nakai naagbai lɛ yɛ awerɛho waa diɛŋtsɛ kɛji oná ole akɛ mɛi ni yɔɔ nɔnyɛɛ nɛɛ ashishi lɛ ateŋ mɛi babaoo ni atsɔɔ mli yɛ nakai amaniɛbɔɔ lɛ mli lɛ ji yei kɛ gbekɛbii ni bɛ hebuu. Ani ejeee nɔ ni yɔɔ nyaŋemɔ akɛ amrɔ nɛɛ po, yɛ afii ohai 21 lɛ mli lɛ, akã he “aaku hegbɛ ni adesai babaoo ni anyɛɛɛ akane lɛ yɔɔ lɛ mli daa gbi”?—The State of the World’s Children 2000.

“Jeŋ Hee ko ni Yɔɔ Yinɔ Kome Mli”

United Nations Children’s Fund lɛ ejie hekɛnɔfɔɔ kpo akɛ “abaanyɛ ajie shihilɛ ni hiɛnɔkamɔ ko bɛ mli ni nɛkɛ nifitemɔi nɛɛ . . . kɛba shihilɛi anɔ yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ kɛya.” Gbɛjianɔtoo nɛɛ kɛɔ akɛ shihilɛi gbohii ni ebiɔ ni mɛi akpekpei toi akpei ni he bɛ nii nɛɛ ato amɛtsui shi yɛ mli amrɔ nɛɛ “jeee nɔ ni anyɛɛɛ nɔ ko afee yɛ he aloo anyɛɛɛ atsake.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekɛ ninefɔɔ eha kɛha “gbɔmɛi fɛɛ koni amɛyɔse jeŋ hee ko ni yɔɔ yinɔ kome mli.” Ehiɛ kã nɔ akɛ enɛ baafee jeŋ ko ni adesai aweku lɛ fɛɛ “baaye amɛhe kɛjɛ ohia kɛ hiɛaŋkwɛmɔ mli lɛ he, amɛbaaye amɛhe kɛjɛ basabasafeemɔ kɛ hela he.”

Mɛi ni jieɔ henumɔi ni tamɔ nɛkɛ kpo lɛ náa hewalɛwoo kɛjɛɔ anɔkwale ni eji akɛ amrɔ nɛɛ po lɛ, gbɔmɛi ni susuɔ mɛi ahe lɛ tsuɔ nii dɛŋdɛŋ koni amɛkɛjie shihilɛ ni yɔɔ mɔbɔ ni jɛɔ nɔ ni “tamɔ béi kɛ naagbai babaoo ni baaa naagbee lɛ” amli kɛbaa lɛ kɛya. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ afii 15 ni eho lɛ amli lɛ, Chernobyl Children’s Project (Chernobyl Gbekɛbii Agbɛjianɔtoo) lɛ “eye ebua kɛba piŋmɔ ni gbekɛbii ohai abɔ epiŋ yɛ kansa ni nuklea fɛmɔ lɛ shi yɛ atatu lɛ mli lɛ shi.” (The Irish Examiner, April 4, 2000) Eka shi faŋŋ akɛ yelikɛbuamɔ nitsumɔhei wuji kɛ bibii fɛɛ náa hewalɛ kpele yɛ mɛi babaoo ni ta kɛ oshara ninaa amɛ lɛ ashihilɛ nɔ.

Ni kɛlɛ, mɛi ni náa gbɛfaŋnɔ yɛ yelikɛbuamɔ nitsumɔ he mɔdɛŋbɔɔ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ ji mɛi ni taoɔ naagbai anaa tsabaa. Amɛle akɛ naagbai ni akɛkpeɔ lɛ “egbɛ eshwã babaoo ni emli wa waa fe bɔ ni eji afii nyɔŋma ni eho lɛ.” David Begg, ni ji Irish charity Concern nitsumɔ nɔkwɛlɔ nukpa lɛ kɛɛ beni nu afua ni kpataa nii ahiɛ waa banina Mozambique lɛ akɛ: “Nitsulɔi, sɛɛfilɔi, kɛ nihalɔi kɛ yelikɛbuamɔ ha yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ.” “Shi,” ekɛ fata he akɛ, “wɔ kome too wɔnyɛŋ wɔkpee bɔ ni osharai ni tamɔ nɛkɛ etee hiɛ waa eha lɛ naa.” Ekpɛlɛ nɔ ni kɔɔ yelikɛbuamɔ nitsumɔ he mɔdɛŋ ni abɔɔ yɛ Afrika lɛ he lɛ nɔ yɛ faŋŋ mli akɛ: “Yiŋtoi fioo ni yɔɔ kɛha hiɛnɔkamɔ lɛ tamɔ kɛnɛrɛi ni baa shi wudɔɔ.” Mɛi babaoo baanu he akɛ ewiemɔ lɛ muɔ shihilɛ ni yaa nɔ yɛ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ naa yɛ gbɛ ni ja nɔ.

Ani wɔbaanyɛ wɔkɛ anɔkwale akpa gbɛ akɛ wɔɔná hiɛnɔkamɔ kɛha “jeŋ hee ko ni yɔɔ yinɔ kome mli”? Yɛ be mli ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yelikɛbuamɔ nitsumɔ he mɔdɛŋ ni abɔɔ lɛ sa yijiemɔ lɛ, nilee yɛ mli akɛ aaasusu gbɛkpamɔ kroko kɛha jeŋ hee ko ni jalɛ kɛ toiŋjɔlɛ yɔɔ mli lɛ he. Biblia lɛ wieɔ nakai gbɛkpamɔ lɛ he, taakɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ lɛ.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

Baafa 3, gbekɛbii: UN/DPI Photo by James Bu