Skip to content

Skip to table of contents

Oku lilongisa oku talavaya calua, ci kasi ndoku pindisa etimba okuti, ci ku kuatisa cilo kuenda kovaso yoloneke

KAMALẼHE

11: Oku Kala Onalavãyi

11: Oku Kala Onalavãyi

CI LOMBOLOKA NYE?

Omunu una okuti onalavãyi, ka yuvula upange. Pole, o sole oku talavaya calua oco a li tekule eye muẽle kuenda oku kuatisa omanu vakuavo. Ndaño muẽle ovopange ana a sulemo, eye o a linga.

MOMO LIE CI KUETELE ESILIVILO?

Ocili okuti, tu kuete ovikele vialua komuenyo. Voluali lulo okuti omanu valua ka va sole oku talavaya, oku kala onalavãyi, ocina cimue ci kuatisa calua.—Ukundi 3:13.

“Nda limbuka okuti, eci o likolisilako oku talavaya calua, o kuata esanju lialua leci o linga. Eci ca ñuatisa oku sola upange. Oku kala onalavãyi yiwa, ci ka ku kuatisavo oku sumbiwa.”—Reyon.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Kuli onima yiwa kovopange osi.”—Olosapo 14:23.

NYE O PONDOLA OKU LINGA?

Oco o kuate ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla kupange, kapako olonumbi vi kuãimo.

Lilongisa oku linga ciwa ovina kuenda kuata esanju lioku vi linga. Ci kaile okuti o linga ovopange o konjo, ale o kosikola, olonjanja viosi u linga ciwa. Eci o lilongisa oku linga ciwa upange umue, noke seteka oku u linga lonjanga ale lonjila ya velapo. Osimbu o loñoloha koku linga upange umue, o ka sola calua oku u linga.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Anga hẽ wa muile ale omunu umue wa loñoloha kupange waye? Eye o ka talama kovaso yolosoma; Eye ka ka talama kovaso yomanu vaño.”—Olosapo 22:29.

Sokolola ndomo upange wove u kuatisa vakuene. Nda o linga ciwa upange wove, omanu vakuavo va ka kuatisiwa. Ndeci, nda o linga ciwa ovopange o konjo, o kavuluisa ocilemo ca vakuene vepata.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.”—Ovilinga 20:35.

Lingavo ovopange akuavo. Ku ka sanjukile lika oku linga upange wa tambula. Kupange va ku ĩha, vokiyako. Nda o ci linga, o lekisa esunguluko kuenda o ka linga upange omo okuti o yongola oku u linga, pole, ku kisikiwa.—Mateo 5:41.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Elinga liove liwa ka li lingiwa locikukũi, te lutima wosi.”—Filemone 14.

Lekisa esunguluko. Olonalavãyi viwa ka vi lekisa owesi, pole, ka vi tiamisila lika utima kupange. Va lekisa esunguluko, va sanda otembo yoku talavaya kuenda yoku puyuka.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Epupu limosi liepuyuko lia velapo okuti, apupu avali wupange walua a sule kuenda oku lupukila konyima yofela.”—Ukundi 4:6.