LIVRU HAKLAKEN—ESTUDU NIAN

“Perigu iha tasi”

Tetun Dili
“Perigu iha tasi”
/assets/ct/28ada02fb0/images/syn_placeholder_sqr.png
w99 15/3
“Perigu iha tasi”

“Perigu iha tasi”

IHA kalan ida, ró neʼebé lori ema naʼin-276 hakbesik daudaun ba illa ida iha Tasi Mediterráneu. Serbisu-naʼin no pasajeiru hotu sente kole tanba laloran baku ró bá-mai durante loron 14 ona. Bainhira rai komesa naroman, sira haree tasi-ibun, tan neʼe sira koko atu lori ró ba tasi-ibun neʼe. Maibé ró nia parte oin kona rai iha tasi okos, no neʼe halo ró labele book an, no lakleur laloran baku rahun ró nia parte kotuk. Ema hotu husik ró no komesa nani ka kaer metin ba sasán ruma neʼebé namlele, ikusmai sira toʼo tasi-ibun iha illa Malta. Sira sente malirin no kole, maibé konsege salva sira-nia moris. Pasajeiru sira-neʼe ida mak apóstolu Paulo. Nia halo daudaun viajen nuʼudar dadur ba Roma atu hetan tesi-lia.​—Apóstolu 27:27-44.

Ba Paulo, neʼe laʼós dala primeiru neʼebé nia hasoru susar durante viajen ho ró. Tinan balu antes neʼe, nia hakerek ona: “Dala tolu ró neʼebé haʼu saʼe rahun, kalan ida no loron ida haʼu iha tasi klaran.” Nia hatete tan katak nia hasoru ona “perigu iha tasi”. (2 Korinto 11:25-27) Viajen liuhusi tasi ajuda Paulo atu kumpre ninia knaar nuʼudar “apóstolu ba nasaun sira”.​—Roma 11:13.

Iha apóstolu sira-nia tempu, viajen liuhusi ró mak buat baibain ka lae? Oinsá mak neʼe ajuda atu habelar hanorin Kristaun? Neʼe seguru, ka perigu? Ró neʼebé ema uza iha tempu neʼebá mak oinsá? No ema neʼebé saʼe ró nia situasaun mak oinsá?

Nasaun Roma presiza ró atu lori sasán

Ema Roma bolu Tasi Mediterráneu nuʼudar Mare Nostrum, neʼe katak “Ita-nia Tasi”. Importante ba nasaun Roma atu kontrola tasi laʼós deʼit tanba presiza proteje an husi nasaun seluk. Nasaun Roma nia sidade barak iha kedas ponte-kais, no sidade balu neʼebé la besik tasi mós iha sira rasik nia ponte-kais. Porezemplu, sidade Roma iha ninia ponte-kais iha Óstia neʼebé besik, no sidade Korinto iha ponte-kais Lekaion no Senkreia. Sidade Antiokia iha Síria iha ponte-kais Seleúsia. Tanba ró barak bá-mai entre ponte-kais sira-neʼe, neʼe ajuda ema iha sidade boot sira atu komunika ba malu ho lalais, no neʼe mós ajuda nasaun atu ukun provínsia sira.

Roma mós depende ba ró atu hetan ai-han. Roma nia populasaun mak maizumenus millaun ida, tan neʼe presiza ai-han hanesan trigu no sevada maizumenus tonelada 250.000 toʼo 400.000 kada tinan. Ai-han sira-neʼe mai husi neʼebé? Tuir Flávio Josefo, Liurai Herodes Agripa II hatete Áfrika Norte mak haruka ai-han ba Roma ba fulan ualu iha tinan ida nia laran, no Ejitu haruka ai-han neʼebé natoon ba ema iha sidade Roma durante fulan haat. Neʼe katak presiza ró rihun ba rihun atu lori ai-han sira-neʼe ba Roma.

Ema Roma moris diʼak no gosta sasán neʼebé karun, tan neʼe negósiu-naʼin sira haruka sasán oioin ba Roma hodi uza ró. Riti, besi, fatuk oioin inklui fatuk-mármore tama husi Xipre, Grésia, no Ejitu, no ai atu uza ba konstrusaun tama husi Líbanu. Ema Roma mós hetan tua-uvas husi Esmirna, kacang-kacangan husi Damasku, no ai-fuan maran husi Palestina. Mina kose isin no borraxa mai husi Silísia, buat oioin neʼebé halo husi bibi-fulun mai husi Mileto no Laodiseia, hena mai husi Síria no Líbanu, hena ho kór-violeta mai husi Tiro no Sidon. Tinta atu halo kór ba hena mai husi Tiatira, vidru husi Alexandria no Sidon. Hena husi seda, algodaun, marfín (elefante nia nehan), no buat oioin neʼebé morin ka temperus atu halo hahán gostu mai husi Xina no Índia.

Ró neʼebé Paulo saʼe no sai aat iha Malta mak ‘ró husi Alexandria atu bá Itália’, neʼebé lori ai-han hanesan trigu ka sevada. (Apóstolu 27:6) Ró sira neʼebé lori ai-han mak ró privadu. Ró nia naʼin mak ema Grésia, Fenísia, ka Síria, no sira mak halo administrasaun no prepara ekipamentu oioin, maibé ró sira-neʼe estadu mak aluga. Matenek-naʼin kona-ba istória naran William M. Ramsay hatete: “Hanesan ho serbisu atu halibur impostu, governu hanoin katak fasil liu atu kontratu ho ró privadu duké arranja rasik ema barak no ekipamentu sira atu kumpre serbisu boot neʼe.”

Atu bá Roma, Paulo saʼe fali ró neʼebé iha símbolu “Zeus nia Oan sira”. Neʼe mós ró husi Alexandria. Ró neʼe para iha ponte-kais Putéoli besik Napoli, neʼe mak ponte-kais neʼebé baibain hatún ai-han sira. (Apóstolu 28:11-13) Husi Putéoli, neʼebé agora ema bolu Pozzuoli, ema lori sasán sira liuhusi estrada, ka uza ró neʼebé kiʼik liu atu bá diresaun norte tuir tasi-ibun, tuirmai ró neʼe bá sidade Roma liuhusi Mota Tiber.

Pasajeiru saʼe ró neʼebé lori sasán

Tanbasá mak Paulo no soldadu sira saʼe ró neʼebé lori sasán? Atu hetan resposta ba pergunta neʼe, ita presiza hatene kona-ba viajen liuhusi tasi iha tempu neʼebá.

Iha apóstolu sira-nia tempu, la iha ró neʼebé lori deʼit pasajeiru. Ema neʼebé halo viajen presiza saʼe ró negósiu nian neʼebé lori sasán. Iha ró laran, iha ema oioin, inklui funsionáriu estadu, matenek-naʼin, haklaken-naʼin, matan-dook, artista, atleta, negósiu-naʼin, turista, ka ema neʼebé halo viajen atu bá fatin adorasaun.

Klaru katak iha mós ró kiʼik atu lori pasajeiru no sasán sira, no ró sira-neʼe liu besik tasi-ibun deʼit. Karik Paulo uza ró hanesan neʼe atu ‘hakat liu ba Masedónia’ husi Tróade. Karik nia mós saʼe ró kiʼik bainhira nia toʼo Atenas ka sai husi Atenas, no bainhira nia halo viajen husi Tróade toʼo Patara hodi liu illa barak besik Ázia Menór. (Apóstolu 16:8-11; 17:14, 15; 20:1-6, 13-15; 21:1) Ró kiʼik mak diʼak tanba la han tempu, maibé ró hanesan neʼe labele bá toʼo tasi klaran neʼebé dook husi tasi-ibun. Tan neʼe, ita bele fiar katak Paulo saʼe ró boot bainhira atu bá Xipre no tuirmai toʼo Pamfília no mós bainhira halo viajen husi Éfeso toʼo Sezareia no husi Patara toʼo Tiro. (Apóstolu 13:4, 13; 18:21, 22; 21:1-3) Ró neʼebé rahun besik illa Malta mós boot. Maibé ró hanesan neʼe mak boot oinsá?

Matenek-naʼin ida neʼebé estuda kona-ba neʼe hatete: “Husi ró neʼebé ema antigu sira uza, ró neʼebé kiʼik liu mak iha kapasidade atu lori sasán maizumenus tonelada 70 toʼo 80. Ró baibain iha tempu Grésia, ninia kapasidade mak tonelada 130. Ema mós haree beibeik ró ho tonelada 250, maibé ró sira-neʼe mak boot liu fali ró baibain. Iha Roma nia tempu, ró sira neʼebé estadu uza atu lori ai-han mak boot liután, maizumenus tonelada 340. Ró neʼebé boot liu mak tonelada 1300, ka karik boot liután.” Tuir dokumentu neʼebé hakerek durante tinan 100 toʼo 200 EC, ró ida naran Isis husi Alexandria neʼebé tula ai-han mak naruk maizumenus metru 55, luan maizumenus metru 14, no ró nia parte atu rai sasán mak aas maizumenus metru 13. Karik ró neʼe bele lori ai-han ho tonelada 1.000 liu hamutuk ho pasajeiru atus balu.

Entaun, pasajeiru sira-nia situasaun iha ró laran mak oinsá? Objetivu primeiru husi ró mak atu tula sasán, tan neʼe ró-naʼin sira ladún hanoin pasajeiru nia diʼak. Sira fó bee, maibé la fó hahán no la atende pasajeiru sira-nia presiza. Pasajeiru sira toba iha fatin naran deʼit, karik hodi monta buat ruma hanesan tenda iha kalan no sobu iha dadeer. Karik sira mós hetan lisensa atu uza fatin atu teʼin, maibé sira presiza lori buat hotu atu teʼin, han, hariis, no toba, inklui sanan, taxu, kolxaun no lensól sira.

Viajen ho ró mak seguru ka lae?

Ema iha tempu antigu la iha ekipamentu hanesan búsola. Tan neʼe, ró-naʼin sira presiza depende ba buat neʼebé sira-nia matan haree. Tempu neʼebé seguru liu atu lori ró mak fulan-Maiu nia rohan toʼo fulan-Setembru nia klaran, tanba neʼe mak tempu neʼebé bele haree tasi ho momoos. Husi fulan rua antes no depois tempu neʼe, karik negósiu-naʼin sira deside atu lori ró maski iha perigu balu. Maibé durante tempu malirin, kalohan no abuabu sei taka illa, fatuk sira, loro-matan no fitun sira. Tan neʼe, transporte ró nian sei taka (Latín, mare clausum) husi 11 Novembru toʼo 10 Marsu, só deʼit kuandu presiza duni ka mosu situasaun emerjénsia mak sira uza ró. Se ema halo viajen depois Novembru nia rohan, dala ruma sira presiza hein ba tempu kleur iha ponte-kais iha nasaun seluk toʼo tempu malirin remata.​—Apóstolu 27:12; 28:11.

Maski viajen ho ró lori perigu no presiza hili tempu neʼebé loos, maibé baibain viajen hodi saʼe ró mak diʼak liu se kompara ho laʼo ain ka saʼe kuda. Viajen ho ró ladún halo ema kole, baratu liu, no lalais liu. Se anin huu ho diʼak, ró bele bá dook maizumenus kilómetru 150 iha loron ida nia laran. Maibé se laʼo ain, sira bele laʼo deʼit kilómetru 25 toʼo 30 iha loron ida.

Ró nia velosidade depende ba anin. Sira neʼebé lori ró husi Ejitu atu bá Itália sempre hasoru anin neʼebé huu maski iha tempu neʼebé diʼak liu. Baibain dalan neʼebé lalais liu mak liuhusi Rodes ka Mira, ka liuhusi ponte-kais seluk iha área Lísia iha Ázia Menór. Porezemplu, ró Isis neʼebé sai husi Alexandria hasoru anin boot no lakon dalan, no ikusmai para iha Pireu durante loron 70. Maibé ró neʼebé sai husi Itália no fila ba Áfrika karik presiza deʼit loron 20 toʼo 25 tanba anin huu husi norueste. Maibé se ema ruma hakarak laʼo ain husi Itália toʼo Ejitu ka Ejitu toʼo Itália, karik sira presiza gasta loron 150 liu maski klima diʼak.

Lori liafuan diʼak ba fatin dook

Paulo hatene katak viajen ho ró iha tempu neʼebé la diʼak sei lori perigu boot. Maizumenus bainhira fulan-Setembru atu remata ka tama ba fulan-Outubru, Paulo fó avizu hodi hatete: “Maluk sira, se ita kontinua ita-nia viajen, haʼu haree katak ita sei hetan susar no lakon buat barak. Ita sei la lakon deʼit sasán no ró, maibé mós ita-nia moris rasik.” (Apóstolu 27:9, 10) Maibé xefe tropa nian la rona, no rezultadu mak ró rahun iha Malta.

Iha Paulo nia moris, nia iha esperiénsia kona-ba ró rahun ba dala haat ka liu. (Apóstolu 27:41-44; 2 Korinto 11:25) Maibé haklaken-naʼin sira la hanoin barak kona-ba neʼe no saʼe ró atu haklaken iha fatin dook. Sira aproveita buat naran deʼit neʼebé sira hetan atu habelar liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun. No hodi halo tuir Jesus nia mandamentu, sira fó sasin iha fatin neʼebé dook tebes. (Mateus 28:19, 20; Apóstolu 1:8) Sira haklaken ho laran-manas, no ema neʼebé simu mensajen mós halo tuir sira-nia ezemplu ho fiar metin, no sira halo tuir matadalan husi Jeová nia espíritu santu. Rezultadu mak liafuan diʼak toʼo ona ba fatin neʼebé dook liu iha mundu tomak.

[Picture Credit Line]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.