Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Nofoaga sa Feteena‘i ai le Tapua‘iga Moni ma Faiga Faapaupau

Le Nofoaga sa Feteena‘i ai le Tapua‘iga Moni ma Faiga Faapaupau

Le Nofoaga sa Feteenaʻi ai le Tapuaʻiga Moni ma Faiga Faapaupau

UA SILIA nei i le senituri o avea toēga o le aai anamua o Efeso i le talafatai i sisifo o Take, ma nofoaga o suʻesuʻega ma saʻiliʻiliga loloto a tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua e eliina aʻe mai le eleele. O nisi o fale ua toe fausia, ma e tele isi mea na maua ua suʻesuʻeina ma faamatalaina e le ʻausaienitisi. O na tulaga, ua avea ai Efeso ma nofoaga e tosina atu i ai tagata turisi i Take.

O ā ni mea ua maua e faatatau i Efeso? O ā ni foliga e faaata i le mafaufau o lenā aai mataʻina anamua? O le asiasi atu i toēga o mea anamua i Efeso ma le Fale Mataaga i Viena i Oseteria, o le a tatou malamalama ai i le itu na feteenaʻi ai le tapuaʻiga moni ma lotu faapaupau i Efeso. O le a seʻi o tatou iloiloina muamua le talaaga o Efeso.

Se Nofoaga e Manaʻonaʻo Uma i Ai

O feteenaʻiga ma femalagaaʻiga, o ni mea ia sa masani ai le Konitineta o Asia ma Europa i le senituri lona 11 T.L.M. O le taimi lenā na amata ai ona nofoia le talafatai i sisifo o Asia Itiiti, e tagata Ionia Eleni. Na iʻu ina feiloaʻi atu na tagata iā i latou sa lauiloa i lo latou tapuaʻia o se atua fafine, lea na lauiloa mulimuli ane o Tiana i Efeso.

I le taulotoaʻiga o le senituri lona fitu T.L.M., na ō ane ai tagata sa Komerī maumausolo mai le Sami Uliuli i le itu i mātū ina ia vetea Asia Itiiti. Mulimuli ane pe tusa o le 550 T.L.M., na tulaʻi mai ai le tupu Litia e suafa iā Kose, o se tupu malosi ma le taʻutaʻua ona o le tele o lona tamaoaiga. Ina ua faalautele atu le Emepaea o Peresia, na pulea ai loa e le tupu o Kuresa aai i Ionia, e aofia ai ma Efeso.

I le 334 T.L.M., na amata ai ona tau Alesana mai Maketonia faasaga iā Peresia, lea na avea ai o ia ma taʻitaʻi fou o Efeso. Ina ua mavae le maliu faafuaseʻi o Alesana i le 323 T.L.M. a o talavou lava, ona oo lea ina toe fetauaʻi ana lava taʻitaʻiʻau i Efeso. I le 133 T.L.M., na tuuina atu ai Efeso iā Roma e le tupu Perekamo e leai sana fanau o Atalo le III, ma pulea ai loa Efeso e Roma ma avea ai Efeso o se vaega o le itumalo Roma o Asia.

Feteenaʻi le Tapuaʻiga Moni ma Faiga Faapaupau

Ina ua oo atu Paulo i Efeso e lata i le iʻuga o lana malaga faamisionare lona lua i le uluaʻi senituri T.A., na ia mauaina ai se aai pe tusa e 300,000 tagata o loo nonofo ai. (Galuega 18:19-21) I le malaga faamisionare lona tolu a Paulo, na ia toe foʻi atu ai i Efeso ma lona loto tele ua toe faafouina ma tautala atu i le sunako e faatatau i le Malo o le Atua. Ae peitaʻi, ina ua mavae le tolu masina, na oo ina faatetele omiga mai tagata Iutaia, ma filifili ai loa Paulo e faia ana lauga i lea aso ma lea aso i le fale aʻoga o se tasi tagata e igoa iā Turano. (Galuega 19:1, 8, 9) E lua tausaga na faia ai lana galuega talaʻi, faatasi ai ma vavega e pei o faamālōlōga faavavega ma le tutulia o temoni. (Galuega 19:10-17) E lētioa ona toʻatele tagata na avea ma ē talitonu! Ioe, na manumalo le afioga a Ieova, lea na toʻatele ai tagata na faia togafiti faataulāitu na loto mālilie e susunu a latou tusi tāua sa iai.—Galuega 19:19, 20.

O le taulau manuia o le talaʻiga a Paulo sa lē gata ina uunaʻia ai le toʻatele e lafoaʻi le tapuaʻiga i le atua fafine o Tiana, ae na faapogaia ai foʻi le ita o tagata na latou faaauilumaina lea tapuaʻiga faapaupau. O le faia o malumalu ario o Tiana o se pisinisi e ola tele. Ina ua aliali mai ua afāina la latou pisinisi, na uunaʻia ai loa e Temetiu tagata fai mea ario e faatupuina se vevesi.—Galuega 19:23-32.

Na oo atu le feteenaʻiga i lona ooooga i le alalaga atu ma le ita tagata mo le lua itula e faapea: “Ua silisili Tiana o Efeso.” (Galuega 19:34) Ina ua mou atu le vavaō, ona toe apoapoaʻi atu lea o Paulo i ona uso Kerisiano ona faaauau ai lea o lana malaga. (Galuega 20:1) Ae peitaʻi, o lona malaga ese atu i Maketonia, e leʻi taofia ai le tetee o le vaega faalotu a Tiana lea ua toeitiiti mou atu.

Ua Lē Mautū le Malumalu o Tiana

Sa matuā mautū lelei le vaega faalotu a Tiana i Efeso. A o leʻi oo i le taimi o le tupu o Kose, sa matuā faatāua i olaga faalotu o tagata i lenā vaipanoa le atua fafine o Cybele. O le faia o se tala fatu e faapea e faiā Cybele i atua Eleni, na faamoemoe ai Kose e faatulaga se tagata faalotu e taliaina e lē gata i tagata Eleni, ae faapea foʻi ma tagata e lē o ni Eleni. O le lagolagosua a Kose i le taulotoaʻiga o le senituri lona ono T.L.M., na amata ai loa ona faia le malumalu o Tiana o lē na suia Cybele.

O lenei malumalu, o se fausaga matuā telē ua ausia i faugāfale a tagata Eleni. E leʻi vaaia muamua lava o faaaogā ni poloka tetelē o ni maamora e faia ai se ituaiga fale faapea, aemaise ai o lona telē. O lenā malumalu na faaumatia i le afi i le 356 T.L.M. Sa toe fausia se malumalu e tutusa lava lona matagofie ma lea na iai muamua, ma sa avea le malumalu fou e lē gata na maua ai galuega, ae sa avea foʻi o se mataaga mo tagata lotu na faimalaga atu i ai mo tulaga tau tapuaʻiga. Sa faatū le malumalu lea na toe fausia i luga o se faavae e tusa e 239 futu [73 mita] le lautele i le 418 futu [127 mita] le umi. O le malumalu lava ia, e tusa e 164 futu [50 mita] le lautele ae 343 futu [105 mita] le umi. Sa manatu i lenei malumalu o se tasi o mataaga ofoofogia e fitu sa iai i le lalolagi i na ona pō. Ae peitaʻi, e lē o tagata uma sa fiafia i ai. Sa faatusa e le faifilosofia Eleni o Heracleitus le pogisa o le ala e ulu atu i le fata faitaulaga, i le pogisa o le amioleaga, ma sa ia manatu i amioga sa faia i le malumalu e sili atu le leaga i lo amioga a manu. O le manatu o le toʻatele o tagata, o le malumalu o Tiana i Efeso sa foliga mai e lē mafai lava ona toe fāiifo lona tāua. Ae peitaʻi e lē o le tulaga lenā na iai e tusa ai ma talafaasolopito. Ua faapea mai se tusi: “E oo atu i le senituri lona lua, ua paʻū le tapuaʻiga iā Tiana faapea ma isi atua na iai o le malumalu.” Ephesos—Der neue Führer (Le Taʻiala Fou—i Efeso)

I le senituri lona tolu T.A., na lūlūina ai Efeso e se mafuiʻe mataʻutia. E lē gata i lea, o le tamaoaiga mataʻina na iai i le malumalu o Tiana na oo ina vetea e tagata Siamani e taʻua o Kofu e feoaʻi i le sami e ō mai mai le Sami Uliuli, ia na latou susunuina le malumalu. Ua faapea mai le tusi lea e taʻua i luga: “O le faatoʻilaloina, ma le lē mafai ona puipuia e Tiana le malumalu o loo afio ai, o le a faapefea nei la ona manatu iā Tiana o sē e puipuia le aai?”—Salamo 135:15-18.

Mulimuli ane, i le iʻuga o le senituri lona fā T.A., sa faamautūina ai loa e le Emeperoa o Teotosi e faapea: “O le Faa-Kerisiano” o le tapuaʻiga lea a le Atunuu. E leʻi umi ae avea le malumalu taʻutaʻua o Tiana lea na faia i maamora, ma nofoaga e eli mai ai mea e faaaogā mo faugāfale. Na matuā magoto ifo atoatoa le tapuaʻiga iā Tiana ua matuā leai lava. Na faamatalaina e se tagata e lē o taʻua lona suafa, e tusa ai o se solo na fatuina e viiviia ai le malumalu na avea o se mataaga o le lalolagi i aso anamua: “Ua avea nei ma nofoaga e aupito sili ona lafulafuā ma leaga.”

Suia le Tapuaʻiga iā Tiana i le Tapuaʻiga i le “Tinā o le Atua”

Sa lapataʻi e Paulo toeaina o le faapotopotoga i Efeso e faapea, a mavae lona alu ese o le a aliaʻi mai “luko sauā” mai lava iā i latou e “tautala mai i mea faapiʻopiʻo.” (Galuega 20:17, 29, 30) O le mea tonu lava lenā na tupu. O mea na tutupu na faaalia ai faapea na manumalo tapuaʻiga sesē i Efeso i se faiga Faa-Kerisiano lea e liliu ese mai le upu moni.

I le 431 T.A., na avea ai Efeso ma nofoaga mo le fonotaga lona tolu a ekalesia soofaatasi, lea na talanoaina ai le mataupu e faatatau i le tulaga o Keriso. Na faamatalaina e le tusi Ephesos—Der neue Führer e faapea: “Na atoatoa . . . le manumalo o tagata Alesania, lea na latou manatu faapea o Keriso e na o le tasi lava lona uiga faapea e tauatua.” E telē se aafiaga na oo i ai. “O le filifiliga lea na faia i Efeso, na siitia ai i luga le tulaga o Maria mai le taʻua o ia o lē na fanaua le Keriso i le taʻua o ia o lē na fanaua le Atua, sa lē gata ina fafau aʻe ai i inā le faavae o le tapuaʻi iā Maria ae na faatupu aʻe ai foʻi se fevaevaeaʻiga tele i le lotu. . . . O loo faaauau pea ona iai lenā felafolafoaʻiga o manatu e oo mai i aso nei.”

O lea la, na suia le tapuaʻiga iā Cybele ma Tiana i le tapuaʻiga iā Maria “lē na fanaua le Atua” po o le “tinā o le atua.” E pei ona taʻua e le tusi, “o le Tapuaʻiga iā Maria i Efeso . . . o loo iai pea lava e oo mai i aso nei e avea o se tū masani, lea e lē mafai ona faamatalaina e aunoa ma le faafesootaʻi atu i le Tapuaʻiga iā Tiana.”

Ua Mou Atu le Tapuaʻiga iā Tiana

Ina ua fāiifo le tapuaʻiga iā Tiana na oo atu ai loa ina paʻū Efeso. O mafuiʻe, malalia, ma le tanumia mālie o le taulaga i le ʻiliʻili, na oo ai ina matuā faigatā tele le olaga i Efeso.

E oo ane i le senituri lona fitu T.A., ua amata ona faatoʻateleina le lotu Isalama. E lē na o ituaiga o Arapi na tuufaatasia i talitonuga a le lotu Isalama. Na vetea e le fuāvaa a Arapi ia Efeso i le senituri lona fitu ma le senituri lona valu T.A. Ina ua tanumia atoatoa le taulaga ma avea le laumua ma faupuʻega o faatafunaga, na mautinoa atoatoa ai loa le mou atu o Efeso. I lenā aai matagofie sa iai, ua toe tasi nei le nofoaga e igoa iā Aya Soluk (ua igoa nei iā Selçuk) o loo totoe ai.

Se Savaliga i le Faatafunaga i Efeso

Ina ia iloa e se tasi le tulaga matagofie na iai muamua i Efeso, e mafai ona asiasi atu i ona faatafunaga. Afai e amata lau asiasiga mai luga i le faitotoʻa e ulufale atu ai, o le a vave lava ona faafiafiaina oe i se vaaiga mataʻina o le auala e taʻua The Street of the Curetes seʻia oo atu i lalo i le Faletusi o Celsus. I le itu taumatau o le auala, o loo iai se tamaʻi falematamata sa fausia i le senituri lona lua T.A., lea o le a tosina atu i ai lau vaai. O lenei falematamata e ofi ai tagata e 1,500 ma e foliga mai sa lē gata ina faaaogā e fai ai ni fono faalemalo, ae sa faaaogā foʻi mo faafiafiaga a tagata lautele. E faaitualalua fale i le Auala o le ʻau Curete e pei o maota o le Malo lea e talanoaina ai mataupu fai o le Malo, e iai le malumalu o Hadria, o ni vaipuna, faapea ma fale o loo i mea mautiʻetiʻe o le auala—o nofoaga ia o tagata lauiloa o Efeso.

O le senituri lona lua na fausia ai le Faletusi mataʻina o Celsus lea e te maofa ai i lona matagofie. O ona tusi tāʻai e tele e teu i ni avanoa ua faia faapitoa i se potu faitau tusi telē. O faatagata e fā o loo i luma o lenei faletusi mataʻina, ua faaataina mai ai uiga e masani ai e faatalitalia mai se tagata maualuga o Roma e pei o Celsus, ma o ia uiga o le: Sofia (atamai) Arete (amio lelei) Ennoia (tuutoina atu), ma le Episteme (poto po o le utaga loloto). O uluaʻi faatagata lava na iai e mafai ona maimoaina i le Falemataʻaga i Viena i Efeso. E iai se faitotoʻa mataʻina e latalata i le faletusi, e te ui atu ai agaʻi i le maketi i le Tetragonos, le nofoaga o fefaatauaʻiga. I lenei maketi telē lea e siʻo atoa e le faapaologa, e galulue ai lava tagata iā latou pisinisi masani.

E sosoo ai ma lou oo atu i le auala o Marble Road, lea e ui atu ai i le falematamata tele. O le sosooga mulimuli o le fale matamata na faia i le vaitaimi o le emepaea o Roma, e ofi ai tagata matamata tusa e 25,000. Sa soona teuteuina luma o le fale i pou, o mea teuteu e vaneina, faapea ma faatagata. E mafai ona e faaataina i lou mafaufau le vevesi tele na faagaee e Temetiu o le tagata fai mea ario, i tagata na potopoto ai i inā.

E matuā matagofie lava le auala mai le falematamata tele seʻia oo atu i le taulaga. Pe tusa e 1,700 futu [500 mita] le umi ae 36 futu [11 mita] le lautele, lea e teuteuina i pou i ituala uma e lua. Sa iai faletaalo i le mea e iai le falematamata ma le faletaalo i le taulaga, lea sa faapitoa mo le faia ai o toleniga. O le faitotoʻa mataʻina i le iʻuga o le auala i le taulaga, o le ala lea e toe foʻi atu ai i fafo i le lalolagi, ma o inei ua māeʻa ai la tatou maimoaga puupuu i toēga o faatafunaga o nisi o mea mataʻina o le lalolagi na iai anamua. O loo iai i le Falemataʻaga i Viena i Efeso se faatusa o le aai e faia i laau, faapea ma le tele o maa faamanatu.

O le maimoaina o le falemataʻaga ma le vaaia o le faatusa o Tiana i Efeso, e vave lava ona tomānatu ai se tasi i le tumau sa iai uluaʻi Kerisiano i Efeso. Sa manaʻomia ona latou ola i se aai e faatumulia i faiga faaagaga ma le faatauasoina i faiga faalotu manatu faapito na iai. Sa fesagaʻi le feʻau o le malo ma teteega mai tagata tapuaʻi o Tiana. (Galuega 19:19; Efeso 6:12; Faaaliga 2:1-3) I lenā vaipanoa sa leai se agalelei na faaalia ai, ae na mauaa ai lava le tapuaʻiga moni. O le a manumalo foʻi le tapuaʻiga i le Atua moni pe a oo mai le iʻuga o tapuaʻiga sesē i o tatou aso, e pei lava ona tupu i le tapuaʻiga iā Tiana i aso anamua.—Faaaliga 18:4-8

[Faafanua/Ata i le itulau 26]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

MAKETONIA

Sami Uliuli

ASIA ITIITI

Efeso

Sami Metitirani

AIKUPITO

[Ata i le itulau 27]

Toēga o le malumalu o Tiana

[Ata i le itulau 28, 29]

1. Faletusi o Celsus

2. Se vaaiga latalata o Arete

3. Le Auala o Marble Road, lea e ui atu ai i le falematamata tele