Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faatusatusaga o le Vaa o Noa ma Fausaga o Vaa

Faatusatusaga o le Vaa o Noa ma Fausaga o Vaa

Faatusatusaga o le Vaa o Noa ma Fausaga o Vaa

UA SILIA ma le 40 tausaga o oʻu galue o se tusiata, ma se inisinia i vaa. O se vaega o laʻu galuega le tusia o ata o vaa eseese, faapea auala e faagaoioi ai. I le 1963, a o ou nofo i British Columbia i Kanata, na faasino mai ai e se Molimau a Ieova le mau i le Kenese o loo taʻua ai le vaa o Noa, e pei o se pusa telē. Na ou fia malamalama atili i lea mea, ma na ou saʻiliʻili atili i ai.

Ua faamatalaina i le Kenese e faapea na filifili le Atua e faaoo mai le lolo ina ia aveesea ai le amioleaga mai le lalolagi. O lea na ia fetalai ai iā Noa ia fau se vaa ina ia faasaoina ai o ia ma lona aiga, faapea meaola eseese. Na fetalai le Atua iā Noa ia fau se vaa e 300 kupita le umi, 50 kupita le lautele, ae 30 kupita le maualuga. (Kenese 6:15) A fua i le fua e masani ai, e tusa ma le 438 futu (134 mita) le umi, 73 futu (22 mita) le lautele, ma e 44 futu (13 mita) le maualuga. * O le avanoa i totonu e pe tusa ma le 1,400,000 kupita futu (40,000 kupita mita).

Le Fausaga o le Vaa

E tolu fogāvaa o le vaa, e aogā e faamalosi atili ai, ma a tuufaatasi le lautele o fola o fogāvaa, e tusa ma le 96,000 futu faatafafā. O le laau o le kofa na faaaogā, ona e faigatā ona sao ai le vai, ma na faaaogā pulu e puluti ai totonu ma tua o le vaa. (Kenese 6:14-16) E lē o iloa pe na faapefea ona faamaumau laau e Noa. Ae, a o leʻi taitai oo i le Lolo, o loo taʻua i le Tusi Paia tagata tufuga o ʻapa memea ma uʻamea. (Kenese 4:22) Po o le ā lava na faaaogā, e oo mai lava i aso nei o loo faaaogā fao e fai i laau auā le fauina o vaa.

Na iai potu o le vaa, ma se faitotoʻa i autafa, faapea se vaega i le taualuga (tsoʹhar) e kupita le maualuga, e avanoa e sao atu ai le ea ma le malamalama. E lē o taʻu maia i le Kenese se vaega autū tutotonu i lalo o le vaa, ma se taumua, ma ni la, ma foe, ma se foeuli. Ae o le upu Eperu o le “vaa,” ua tutusa ma le upu mo le ato lea na faaaogā e le tinā o Mose, a puluti i pulu, e faaopeopea ai Mose i le Naila.—Esoto 2:3, 10.

E Lelei i le Folau

E tusa e faaonoina le lautele o le vaa ae faasefulu lona maualuga ona maua lea o lona umi. E tai faapena le fua o le tetelē o vaa o loo iai nei, ae ua masani ona fua le tetelē o vaa ia tusa ma le malolosi o afi e faaaogāina e feoaʻi ai. Ae e leʻi manaʻomia se afi e le vaa o Noa auā e na ona faaopeopea lava. Pe na lava saunia le vaa o Noa mo lana faaopeopea lea o le a fai?

E lē tutusa vaa i lo latou mafaia ona tatalia o matagi ma peau, ma e iai le sootaga o lea tulaga ma le fausaga o vaa. O loo taʻua i le Tusi Paia le malolosi tele o uaga i le taimi o le Lolo, ma se matagi na faaagi e le Atua. (Kenese 7:11, 12, 17-20; 8:1) E lē o taʻu maia i le Tusi Paia pe faapeʻī le malolosi o galu ma matagi, ae e mautinoa, e matuā malolosi lava ma fesuisuiaʻi, e pei foʻi o nei aso. Afai e malosi le matagi ma umi ona agi, ua faapena foʻi ona siisii ma tetelē au ma galu. Afai ae iai ma se mafuiʻe, o le a maualuluga lava galu.

O se tasi o vala na ala ai ona lē saʻe le vaa, ona o le fua o lona umi ma le lautele. Na fuafuaina foʻi le vaa ia aua le taumālue tele agaʻi i le taumua ma le taumuli, ona e afāina tele ai tagata ma manu o loo i le vaa, ma e afāina ai foʻi le vaa. E ao ona malosi le fausaga o le vaa ina ia lē gaulua pe a sii e galu tetele le taumua ma le taumuli. Ae afai e lē faamalosi le taumua ma le taumuli o le vaa, e gau foʻi le vaa pe a sii faaogatotonu e se galu malosi. Na fetalai le Atua iā Noa o le fua o le vaa, ia tusa lona maualuga ma le tasi vaesefulu o lona umi. Ma o mea ua tutupu ua iloa ai e i latou e fauina vaa, o le fua tonu lea e fetaui ma tulaga faigatā o le vasa.

Saogalemu ma Lagomalū

E paleni le opeopea o vaega uma o le vaa ona e tai pei o se pusa lona foliga mai. E faapena foʻi ona paleni lelei le mamafa o le vaa atoa. E mautinoa lava na uta e Noa le vaa ia paleni le mamafa i vaega eseese, i meaola ma meaʻai na uta mo le tausaga. O lea tulaga, o le a lē soona felafoaʻiina ai le vaa e peau o le sami. O lea la, e lua vala tāua na ala ai ona saogalemu i latou na iai i le vaa i le taimi o le Lolo. E lē gata o Ieova na fuaina lona fausaga, ae o Ia foʻi na puipui iā i latou. E mautinoa lava, o Ia foʻi na mafai ai ona tuta le vaa i se nofoaga saogalemu.

O laʻu vaʻiliʻiliga i lenei mataupu na ou iloa ai, o le mea o loo fai mai ai le Tusi Paia e tusa o le vaa o Noa, e moni ma talafeagai ma tulaga o fausaga o vaa i aso nei. O le mea moni e lē o taʻua uma mai i le Kenese le tele o isi vala e faatatau i le vaa ma le Lolo. Ae ou te faamoemoe o le a sau se aso e ma te feiloaʻi ai ma Noa i lenei lalolagi, a o faatasi ma aiga ma meaola o loo mafai ona iai nei, ona o le vaa lea sa umi lava se taimi o ia galue mamafa e fau. (Galuega 24:15; Eperu 11:7) Ou te faafetai muamua iā te ia ma lona aiga, ona ou fesili loa lea i ai i le mau fesili lea ou te fia iloaina.—Ua tusia mai e se tasi.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 O le kupita o se fua faaanamua e tusa ma le umi o le tulilima agaʻi i tumutumu o tamatamaʻilima. I taimi o Isaraelu, o le umi o le kupita, e tusa ma le 17.5 inisi (44.5 senitimita).

[Pusa/Ata i le itulau 22]

FUA FAALAʻITIITI O LE VAA

Fai sau vaa ma fua e tusa ma le ata lea o loo faaali atu. (Faatelē le ata pe afai e te manaʻo i se vaa telē.) Vali pepa i le gaʻo po o vali gaʻo ia aua ai le susū gofie i le vai. Gaugau le pepa ma faamau tulimanu i se kelū po o se mea faapipii. Faaaogā le kelū po o se mea faapipii e faapipii ai ni tupe siliva i le fola o le vaa, faapaleni lelei le va o tupe, ia magoto teisi le vaa i le vai e tusa ma le tasi vaetolu po o le ʻafa o lona maualuga.

Ina ia vaai pe folau lelei lau vaa, tuu i se tapu po o se pesini telē ua iai ni vai, faalava lona umi i le umi o le tapu po o le pesini. Tuu se mea e laumiumi ma mafolafola ma lē magoto gofie i le vai, tuu faalava i luma o le vaa, ma oomi lemū i lalo e faagalugalu ai le vai.

[Siata]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

GAGAU I TOTONU GAGAU I TOTONU

 

GAGAU I TOTONU GAGAU I TOTONU

[Ata]

E tai tutusa le telē o le vaa ma vaa tetele mo femalagaaʻiga

[Siata/Ata i le itulau 20, 21]

Luma

Autafa

Luga

Luma

Autafa

Luga

[Ata]

O le vaa o Noa e tusa e 438 futu le umī, e tai tutusa ma le ʻafa o le umī o le vaa o le “Titanic”

[Ē Ana le Ata]

Ata tusi o le fausaga o le Titanic: Courtesy Dr. Robert Hahn/www.titanic-plan.com; ata puʻe: Courtesy of The Mariners’ Museum, Newport News, VA