Alu i mataupu o loo iai

Pe e Tatau i Kerisiano Ona Tausia le Sapati?

Pe e Tatau i Kerisiano Ona Tausia le Sapati?

Tali a le Tusi Paia

 E lē manaʻomia ona tausia e Kerisiano le Sapati i vaiaso taʻitasi. O loo ola Kerisiano i lalo o “le tulafono a le Keriso,” lea e lē aofia ai le tausia o le Sapati. (Kalatia 6:2; Kolose 2:16, 17) Aiseā e tatou te mautinoa ai i lenā mea? Muamua, seʻi iloilo le amataga mai o le Sapati.

O le ā le Sapati?

 O le upu “sapati” e sau mai i le upu Eperu o lona uiga o le “mālōlō; taofia.” O le taimi muamua na aliaʻe mai ai lenā upu i le Tusi Paia, o poloaʻiga na tuuina atu i le nuu o Isaraelu anamua. (Esoto 16:23) O se faataʻitaʻiga, ua faapea mai le tulafono lona fā o Tulafono e Sefulu: “Ia manatua ma tausia le aso sapati ma faapaiaina, ia e galue ma faia au galuega uma i aso e ono. Ae o le aso lona fitu, o le sapati lea iā Ieova lou Atua. Aua e te faia ai se galuega.” (Esoto 20:8-10) Na amata le aso Sapati mai i le goto o le lā i le Aso Faraile seʻia oo i le goto o le lā i le Aso Toonaʻi. I lenā taimi atoa e leʻi mafai e tagata Isaraelu ona ō ese mai i mea o loo latou nonofo ai, tutu se afi, fai fafie, pe ave foʻi se avega. (Esoto 16:29; 35:3; Numera 15:32-36; Ieremia 17:21) O le solia o le Sapati na iʻu atu ai i le faasalaina i le oti.—Esoto 31:15.

 Sa taʻua foʻi isi aso i le kalena faa-Iutaia faapea le tausaga lona 7 ma le tausaga lona 50, o sapati. I na tausaga ia sa faia ai le Sapati, sa tatau ona tuu ai pea le fanua e lē galueaʻiina ma e lē tatau ona faamalosia tagata Isaraelu e totogi a latou aitalafu.—Levitiko 16:29-31; 23:6, 7, 32; 25:4, 11-14; Teuteronome 15:1-3.

Na faalēaogāina e le taulaga a Iesu le tulafono o le Sapati

Aiseā e lē faatatau atu ai le tulafono o le Sapati i Kerisiano?

 Na patino le tulafono o le Sapati i tagata na ola i lalo o le Tulafono na tuuina atu iā Mose. (Teuteronome 5:2, 3; Esekielu 20:10-12) E leʻi faatalitalia e le Atua isi tagata e tausia le mālōlōga o le sapati. Na tuusaʻoloto foʻi tagata Iutaia mai i le Tulafono a Mose lea e aofia ai Tulafono e Sefulu, e ala i le taulaga a Iesu Keriso. (Roma 7:6, 7; 10:4; Kalatia 3:24, 25; Efeso 2:15) Nai lo o le tausisi pea i le Tulafono a Mose, ae ua mulimuli Kerisiano i le tulafono silisili o le alofa.—Roma 13:9, 10; Eperu 8:13.

Faamatalaga sesē e uiga i le Sapati

 Faamatalaga sesē: Na faavaeina e le Atua le Sapati ina ua ia mālōlō i le aso lona fitu.

 Mea moni: Ua faapea mai le Tusi Paia: “Na faamanuia e le Atua le aso lona fitu, ma na faapaiaina ai: auā na malolo ai o ia mai i ana galuega uma lava na faia e le Atua ma na saunia.” (Kenese 2:3, King James Version) O loo faamatalaina i lea fuaiupu mea sa faia e le Atua i le aso lona fitu o le foafoaga, ae e lē o se tulafono na tuuina mai i tagata. E lē o taʻua i le Tusi Paia se tasi na tausia le mālōlōga o le sapati, a o leʻi oo i aso o Mose.

 Faamatalaga sesē: Sa ola tagata Isaraelu i lalo o le tulafono o le Sapati a o latou leʻi mauaina le Tulafono a Mose.

 Mea moni: Na faapea atu Mose i tagata Isaraelu: “Na osia e Ieova lo tatou Atua se feagaiga ma i tatou i Horepa,” o se vaega e siʻomia ai le mauga o Sinai. Na aofia ai i lea feagaiga le tulafono o le Sapati. (Teuteronome 5:2, 12) O le auala na ola ai tagata Isaraelu i lalo o le tulafono o le Sapati, na faaalia ai o se mea e fou iā i latou. Pe ana faapea na ola tagata Isaraelu i se tulafono o le Sapati i se taimi na muamua atu a o latou iai i Aikupito, na faapefea la i le Sapati ona faamanatu atu ai le laveaʻiina o i latou mai i Aikupito, e pei o le folafolaga a le Atua? (Teuteronome 5:15) Aiseā na tatau ai ona faatonuina i latou ina ia aua neʻi aoina le manai i le aso lona fitu? (Esoto 16:25-30) E lē gata i lea, aiseā e latou te leʻi iloa ai le auala e taulima ai le mataupu i le tagata muamua na solia le tulafono e faatatau i le Sapati?—Numera 15:32-36.

 Faamatalaga sesē: O le Sapati o se feagaiga e faaauau pea. O lea, e tatau pea ona tausia.

 Mea moni: E iai faaliliuga o le Tusi Paia e faaupu ai le Sapati o se “feagaiga e faaauau pea.” (Esoto 31:16, King James Version) Peitaʻi, o le upu Eperu ua faaliliuina “faaauau pea” e mafai foʻi ona uiga atu i se “taimi umi lava,” ae e lē uiga atu i le faavavau. O se faataʻitaʻiga, o loo faaaogā i le Tusi Paia le upu lava lea e tasi e faamatala ai le faiva faaositaulaga i Isaraelu, lea na faamuta e le Atua i le pe ā ma le 2,000 tausaga ua mavae.—Esoto 40:15; Eperu 7:11, 12.

 Faamatalaga sesē: E tatau i Kerisiano ona tausia le Sapati auā na faia foʻi faapea e Iesu.

 Mea moni: Na tausia e Iesu le Sapati ona o ia o se Iutaia; sa tatau ona ia usitaʻia le Tulafono a Mose mai lava i le taimi na fanau mai ai. (Kalatia 4:4) Ina ua maliu Iesu, na soloia ai le feagaiga o le Tulafono lea e aofia ai le Sapati.—Kolose 2:13, 14.

 Faamatalaga sesē: I le avea ai o se Kerisiano, na tausia e le aposetolo o Paulo le Sapati.

 Mea moni: Na alu atu Paulo i sunako i le Sapati, ae e lē ina ia aufaatasi ma tagata Iutaia i le faamanatuina o le Sapati. (Galuega 13:14; 17:1-3; 18:4) Nai lo o lea na ia mulimuli i tū masani o na taimi, o le talaʻi lea o le tala lelei i sunako, e pei ona valaaulia failauga asiasi e lauga atu i tagata e faapotopoto mo le tapuaʻiga. (Galuega 13:15, 32) Na talaʻi Paulo i “aso uma,” ae e lē na o Sapati.—Galuega 17:17.

 Faamatalaga sesē: O le Sapati faa-Kerisiano e faia i le Aso Sa.

 Mea moni: E lē o aumaia i le Tusi Paia se faatonuga mo Kerisiano ina ia faatulaga le Aso Sa, le aso muamua o le vaiaso, e mālōlō ma tapuaʻi ai. I uluaʻi Kerisiano, sa pei le Aso Sa o isi aso faigaluega uma o le vaiaso. Ua taʻua i le The International Standard Bible Encyclopedia: “Na faatoʻā amata i le senit[uri] lona 4 ona faamamaluina le Aso Sa o se aso sapati, ina ua faatonuina e [le emeperoa faapaupau o Roma] o Konesetatino e iai galuega e lē tatau ona faia i le Aso Sa.” a

 Ae e faapefea fuaiupu o le Tusi Paia ia e foliga mai ai o le Aso Sa o se aso faapitoa? O loo faamatalaina i le Tusi Paia na aai faatasi Paulo ma uso talitonu i “le aso muamua o le vaiaso,” o le Aso Sa. E talafeagai lea manatu, auā sa alu ese Paulo i le aso na sosoo ai. (Galuega 20:7) I se tulaga talitutusa, na fautuaina nisi o faapotopotoga ina ia tuu ese se vaegātupe i “aso muamua uma o le vaiaso” po o le Aso Sa, mo galuega fesoasoani. Peitaʻi ua na o se fautuaga aogā lea mo le auala e faasoasoaina ai tupe a le tagata lava ia. Na teuina i fale o aiga ia foaʻi tautupe, ae e leʻi aoina i nofoaga e faia ai sauniga.—1 Korinito 16:1, 2.

 Faamatalaga sesē: E sesē ona faatulaga se aso se tasi o vaiaso taʻitasi e mālōlō ma tapuaʻi ai.

 Mea moni: Ua tuu mai e le Tusi Paia lenā filifiliga i le Kerisiano lava ia.—Roma 14:5.

a Tagaʻi foʻi i le New Catholic Encyclopedia, Tusi lona Lua, Lomiga 13, itulau e 608.