Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Esiane Ɛnle Ɛkɛ Bieko!

Esiane Ɛnle Ɛkɛ Bieko!

SAA awie ka kile wɔ kɛ, “Ɔnrɛhyɛ esiane ɛnrɛzi bieko a,” duzu a ɛbayɛ a? Bie a ɛbabua kɛ, “Ɔzɔho kɛ ɛlɛka ɛlalɛ. Esiane boka asetɛnla nwo.” Anzɛɛ bie a ɛbabiza ɛ nwo kɛ, ‘Nwane a ɔsuzu kɛ ɔlɛbɛlɛbɛla ye a?’

Nɔhalɛ, ɔle kɛ asɛɛ esiane bo ɛnrɛpɛ ɛlɛ, noko ngyinlazo mɔɔ maa yɛnyia anyelazo kɛ nzenzaleɛ bara la wɔ ɛkɛ. Noko akee, tɛ menli a bava nzenzaleɛ ne ara a. Menli ɛnde kɛzi esiane si nee deɛmɔti ɔsi la abo kpalɛ, yɛɛ bɛnrɛhola bɛnrɛyɛ nwolɛ ɛhwee. Tete Yizilayɛ Belemgbunli Sɔlɔmɔn mɔɔ ɛnee ze nrɛlɛbɛ kpole na ɔyɛ ninyɛne nzonlɛ la hɛlɛle kɛ: “Sonla ɛnrɛde Nyamenle gyima mɔɔ ɛlɛdi wɔ ewiade la abo. Sonla babɔ mɔdenle kɛ duzu bɔbɔ ala a, ɔnrɛde ɔ bo ɛlɛ. Nrɛlɛbɛvolɛma baha kɛ bɛze, noko bɛnze.”—Nolobɔvo ne 8:17.

Saa menli ɛnrɛhola ɛnrɛyɛ esiane nwo ɛhwee a, ɛnee nwane a bahola ayɛ nwolɛ debie a? Baebolo ne ka kɛ yɛ Bɔvolɛ ne a bayɛ nzenzaleɛ ɛhye a. Ɔdaye a ɔbɔle azɛlɛ ye azo ninyɛne kɔsɔɔti mɔɔ ahyimango mɔɔ nzule di la boka nwo a. (Nolobɔvo ne 1:7) Nyamenle ɛnle kɛ sonla la, ɔlɛ tumi bedevinli. Gyɛlɛmaya lile Tumivolɛ Awulae Gyihova anwo daselɛ kɛ: “Wɔmɔ yɛɛ wɔva wɔ tumi kpole ne nee wɔ anwosesebɛ wɔbɔ anwuma nee aze a!” (Gyɛlɛmaya 32:17) Kɛmɔ Nyamenle a bɔle azɛlɛ ne nee nuhua ninyɛne kɔsɔɔti la ati, ndelebɛbo wɔ nu kɛ ɔze kɛzi ɔbali ninyɛne nwo gyima amaa menli ahola adɛnla zo wɔ anzondwolɛ nee banebɔlɛ nu la.—Edwɛndolɛ 37:11; 115:16.

Kɛzi Nyamenle bayɛ nzenzaleɛ ɛhye ɛ? Baebolo ne hanle ninyɛne “mɔɔ bazi ahile kɛ [Gyisɛse] ɛralɛ ne ɛdwu” na “ewiade ɛhye ɛlɛba awieleɛ la” anwo edwɛkɛ. Gyisɛse hanle kɛ: “Mekɛ mɔɔ bɛkɛnwu kɛ ninyɛne ɛhye mɔ ɛlɛsisi la, ɛnee bɛnwu ye kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ɛbikye.” (Mateyu 24:3; Luku 21:31) Nyamenle Belemgbunlililɛ ne, anwuma arane mɔɔ ɔvi Nyamenle la, bahakyi ninyɛne dɔɔnwo wɔ azɛlɛ ye azo, ɔbali abɔdeɛ nu ninyɛne bɔbɔ anwo gyima. Ɔwɔ nuhua kɛ Gyihova Nyamenle mumua ne lɛ tumi yɛ ɛhye ɛdeɛ, noko yeva gyima ne yewula ɔ Ra ne asa nu. Ngapezonli Daneɛle hanle ɔ nwo edwɛkɛ kɛ: “Bɛmanle ye ebialilɛ tumi, anyunlunyia, yɛɛ enililɛ, amaa aleɛabo maanle maanle mɔɔ ka aneɛ ngakyile la azonle ye.”—Daneɛle 7:14.

Nyamenle ɛmaa ɔ Ra Gyisɛse Kelaese tumi mɔɔ ɔbava yeayɛ nzenzaleɛ mɔɔ hyia la amaa azɛlɛ ye ayɛ ɛleka kɛnlɛma. Ɛvolɛ apenle nwiɔ mɔɔ ɛze ɛhɔ mɔɔ ɛnee Gyisɛse wɔ azɛlɛ ye azo la, ɔlale ye ali wɔ adenle ekyi zo kɛ ɔlɛ tumi wɔ abɔdeɛ nu ninyɛne zo. Mekɛ bie mɔɔ ɛnee ɔ nee ye ɛdoavolɛ ne mɔ de ɛlɛne nu wɔ Galeli Nyevile ne anye la, “ahumu kpole bie dwazole,” ye “azɛlɛkye bule guale ɛlɛne ne anu, mɔɔ ɛnee ɔkpondɛ yeazia a.” Ye ɛdoavolɛ ne mɔ ahonle dule. Ɛnee bɛsulo kɛ bɛkɛwu yemɔti bɛhɔle Gyisɛse anwo ɛkɛ. Duzu a Gyisɛse yɛle a? Ɔdeanle “ahumu ne nu na ɔzele azɛlɛkye ne mɔ kɛ, ‘Bɛgua diinyi!’ Ɛkɛ ne ala ahumu ne gyakyile ɛdulɛ na maanle nu gyinlanle diinyi.” Ɛzulolɛ kpole hanle bɛ manle bɛbizale kɛ: “Duzu sonla bɔbɔ a le ɛhye, mɔɔ anwoma nee nyevile tie ye a?”—Maake 4:37-41.

Ɔvi zɔhane mekɛ ne bɛvale Gyisɛse bɛhɔle anwuma na bɛmaa ye tumi nee nwolɛ adenle kpole bie. Kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne azo Belemgbunli la, ɔle ye gyima kɛ ɔbamaa nzenzaleɛ ara na menli anyia anzondwolɛ nee banebɔlɛ wɔ azɛlɛ ye azo.

Noko kɛmɔ yɛnwu ye la, ngyegyelɛ ne nee esiane ne dɔɔnwo vi sonla ɔlua bie mɔ angomedi nee anyebolo ti. Duzu a Belemgbunlililɛ ne bayɛ menli mɔɔ kɔ zo yɛ ninyɛne ɛhye mɔ na bɛngakyi bɛ subane la ɛ? Baebolo ne ka kɛ Awulae Gyisɛse “vi anwuma, ɔ nee ye soanvolɛma mɔɔ lɛ tumi la lua sendɔlɔra nu kɛra kɛ ɔbadua bɛdabɛ mɔɔ bɛnze Nyamenle, nee bɛdabɛ mɔɔ bɛnli Edwɛkpa ne mɔɔ fane yɛ Awulae Gyisɛse anwo la azo la kakɛ.” Ɛhɛe, ɔbazɛkye “bɛdabɛ mɔɔ bɛsɛkye azɛlɛ ye la.”—2 Tɛsalonaekama 1:7, 8; Yekile 11:18.

Kɛ “Arelemgbunli Belemgbunli” la, nzinlii, Gyisɛse Kelaese banyia debie biala mɔɔ wɔ azɛlɛ ne anu la azo tumi bɔkɔɔ. (Yekile 19:16) Ɔbanlea yeanwu ye kɛ esiane ɛnrɛdo Belemgbunlililɛ ne maanlema bieko. Ɔbava ye tumi ne yeali maanle nu ninyɛne nee ɛlobɔ mɔɔ bɛdi ahyimango la anwo gyima amaa alesama anyia zolɛ nvasoɛ. Ɔbamaa mɔɔ Gyihova Nyamenle vale bɔle ye menli ɛwɔkɛ wɔ mekɛ tendenle la ape zo: “Ɛlobɔ ne dwu a, mebamaa ezule adɔ na azɛlɛ ne aye aleɛ dɔɔnwo amaa bɛ, na kpɔkɛ nu mbaka amaa bɛ nzoleɛ.” (Sɛlɛvolɛma 26:4) Menli bɛasisi azua mɔɔ bɛnrɛzulo kɛ esiane bazi abubu ye a: “Bɛbasisi azua bɛadɛnla nu, bɛbayɛ vanye egyinli na bɛali nuhua ma ne bie.”—Ayezaya 65:21.

Duzu A Ɔwɔ Kɛ Ɛyɛ A?

Kpolerazulɛ biala ɛnle nwo kɛ, ɛ nye die kɛ ɛbadɛnla ewiade mɔɔ esiane ɛnle nu bieko la anu kɛmɔ menli dɔɔnwo anye die nwo la. Noko, duzu a ɔwɔ kɛ ɛyɛ na wɔahɔ ɛkɛ ne bie a? Kɛmɔ “menli mɔɔ ɛnze Nyamenle” nee “bɛdabɛ mɔɔ bɛndie edwɛkpa ne” la ɛnrɛhɔ ewiade mɔɔ esiane ɛnle nu mɔɔ ɔbara la anu bie la ati, ɔda ali kɛ ɔwɔ kɛ menli sukoa Nyamenle anwo debie kɛkala na bɛboa ye tumililɛ ne anwo ngyehyɛleɛ mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo la. Nyamenle kpondɛ kɛ yɛnwu ye na yɛtie Belemgbunlililɛ ne anwo edwɛkpa ne mɔɔ yelua ɔ Ra ne anwo zo yeva yezie ɛkɛ la.

Adenle mɔɔ tɛla biala mɔɔ yɛbalua zo yɛayɛ ɛhye la a le kɛ yɛbazukoa Baebolo ne kpalɛ. Adehilelɛ mɔɔ bamaa awie afɛta kɛ ɔbadɛnla Belemgbunlililɛ ne tumililɛ bo wɔ anzondwolɛ nu la wɔ nu. Ɛbahola wɔamaa Gyihova Alasevolɛ ahilehile wɔ mɔɔ Baebolo ne kilehile la. Bodane ɛhye ati a bɛwɔ ɛkɛ a. Nɔhalɛ nu, saa ɛbɔ mɔdenle ɛsukoa Nyamenle anwo debie na ɛdi edwɛkpa ne azo a Mrɛlɛbulɛ 1:33 ne bara nu wɔ ɛ nwo zo: “Mɔɔ tie me ne la badɛnla [anzondwolɛ] nu, ɔ nwo adɔ ye, mɔɔ ɔnrɛzulo munzule biala a.”