Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Aafee Gbɔmɛi ni Yɔɔ Je Lɛŋ Fɛɛ Ekome—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?

Aafee Gbɔmɛi ni Yɔɔ Je Lɛŋ Fɛɛ Ekome—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?

Aafee Gbɔmɛi ni Yɔɔ Je Lɛŋ Fɛɛ Ekome—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?

TE OBAATSƆƆ “ekomefeemɔ” shishi tɛŋŋ? Kɛha mɛi komɛi lɛ, nɔ ni wiemɔ nɛɛ tsɔɔ kɛkɛ ji naataamɔ loo béi ni bɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ maji enyɔ loo nɔ ni fe nakai fee toiŋjɔlɛ he kpaŋmɔ ko lɛ, abaanyɛ akɛɛ akɛ amɛfee ekome. Shi ani nakai eji lɛɛlɛŋ? Etsɔɔɔ nakai doo.

Susumɔ enɛ he okwɛ: Yɛ yinɔsane mli fɛɛ lɛ, afee toiŋjɔlɛ he kpaŋmɔi akpei abɔ, ni aku kpaŋmɔi nɛɛ amli. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ bei pii lɛ, je lɛŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ susuɔ bɔ ni amɛaafee amɛná nɔyeli hewalɛ he babaoo fe toiŋjɔlɛ loo ekomefeemɔ sɛɛ ni amɛaatiu. Agbɛnɛ hu, maji komɛi sheɔ gbeyei akɛ nɔ ko baanyɛ aba amɛnɔ kɛji amɛtawuu nibii lɛ shɛɛɛ maji krokomɛi anɔ.

No hewɔ lɛ, anɔkwale ni eji akɛ maji enyɔ komɛi kɛ amɛhe wuuu ta lɛ etsɔɔɔ akɛ amɛfee ekome ni toiŋjɔlɛ yɛ amɛteŋ. Te osusuɔ tɛŋŋ, ani abaanyɛ akɛɛ akɛ toiŋjɔlɛ yɛ mɛi enyɔ ni etá tu kɛmiitsɔɔ amɛhe lɛ teŋ akɛni amɛtswako tu lɛ hewɔ? Jwɛŋmɔ bɛ susumɔ ni tamɔ enɛ mli! Kɛlɛ, shihilɛ ni tamɔ nakai ji nɔ ni maji babaoo yɔɔ mli ŋmɛnɛ. Hekɛnɔfɔɔ ni abɛ ni miiya nɔ eefa lɛ eha mɛi miishe gbeyei akɛ gbi ko baaba ni abaatswia tawuu nibii. Mɛni afee koni akɛtsi oshara nɛɛ anaa?

Nuklea Tawuu Nibii Ahe Gbeyeishemɔ Haaa Ekomefeemɔ Ahi Shi

Mɛi babaoo kɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ kpaŋmɔ ko ni afee koni akwɛ ni nuklea tawuu nibii akagbɛ kɛmiishwã, ni ji Nuclear Non-Proliferation Treaty (ni afoɔ lɛ kuku akɛ NPT) lɛ nɔ. Akpɛlɛ kpaŋmɔ nɛɛ nɔ yɛ afi 1968 mli, ni eguɔ maji ni bɛ nuklea tawuu nibii lɛ eko lɛ akɛ amɛkafee eko, ni mɛi ni yɔɔ eko lɛ hu akafee ekroko kɛmiifata he. Oti ni ma NPT lɛ ni maji ni fa fe 180 efi sɛɛ lɛ hiɛ ji, ni akwɛ ni aba tawuu nibii ni akɛtsuɔ nii lɛ shi kwraa.

Eyɛ mli akɛ etamɔ nɔ ni yiŋtoo nɛɛ hi jogbaŋŋ moŋ, shi mɛi komɛi hu ewie eshi NPT lɛ akɛ eji mɔdɛŋ ni abɔɔ koni akɛtsi maji ni bɛ tawuu nibii lɛ anaa ni amɛkafee eko. No hewɔ lɛ, mɛi komɛi sheɔ gbeyei akɛ ekolɛ maji ni fee kpaŋmɔ nɛɛ ateŋ ekomɛi baatsake amɛjwɛŋmɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, maji komɛi nuɔ he akɛ eji shishiumɔ diɛŋtsɛ akɛ abaatsi amɛnaa ni amɛkafee tawuu nibii ni amɛsusuɔ akɛ ebaanyɛ ebu amɛhe lɛ.

Nɔ ni fiteɔ sane lɛ fe fɛɛ ni baanyɛ ekɛ oshara aba ji akɛ, atsiii maŋ ko maŋ ko naa akɛ ekɛ nuklea nibii akatsu nii kɛmiifee srawa hewalɛ. Enɛ eha maji komɛi miishe gbeyei akɛ, ekolɛ maji ni kɛ nuklea hewalɛ tsuɔ yiŋtoo kpakpai ahe nii lɛ miifee nuklea tawuu nibii hu yɛ teemɔŋ.

Ekolɛ maji po ni yɔɔ nuklea tawuu nibii nɛɛ eko lɛ kɛ NPT lɛ gbɛtsɔɔmɔi tsuŋ nii. Mɛi ni wieɔ shiɔ NPT lɛ etsɔɔ akɛ, eji gbekɛbii asane akɛ aaakpa gbɛ akɛ maji ni ebua tawuu nibii babaoo anaa amɛto lɛ baafite tawuu nibii nɛɛ loo amɛbaaha enɔ agbɔ. Amaniɛbɔɔ ko tsɔɔ mli akɛ “dani abaanyɛ afite tawuu nibii nɛɛ . . . ebaabi ni naanyobɔɔ gbagbalii kɛ hekɛnɔfɔɔ ni mli wa ahi maji ni amrɔ nɛɛ amɛkɛ amɛhe yeee lɛ ateŋ [ni enɛ ji nɔ ko ni feemɔ baawa] ni nyɛŋ aba mli.”

Mɔdɛŋ fɛɛ ni adesai ebɔ koni amɛkɛ ekomefeemɔ aba—ekɔɔɔ he eko bɔ ni amɛjɛ anɔkwayeli mli amɛtsu he nii amɛha—lɛ fɛɛ efee yaka. Enɛ efeee Biblia kaselɔi lɛ naakpɛɛ, ejaakɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Ni adesa ní nyiɛ nɛɛ, bɔ ni eeetsɔ ejaje enajifaamɔi eha lɛ, ebɛ edɛŋ.” (Yeremia 10:23) Biblia lɛ feɔ lɛ faŋŋ hu akɛ: “Gbɛ ko yɛ ni ja yɛ gbɔmɔ hiɛ, shi enaagbee lɛ, gbele gbɛ̀i ni.” (Abɛi 16:25) Mɔdɛŋ ni adesai anɔyelii lɛ bɔɔ koni amɛkɛ ekomefeemɔ aba lɛ nyɛŋ ashɛ he ko kwraa. Fɛɛ sɛɛ lɛ, hiɛnɔkamɔ ko yɛ kɛha wɔ.

Ekomefeemɔ Diɛŋtsɛ Jɛɛhe

Nyɔŋmɔ ewo shi yɛ Biblia lɛ mli akɛ je lɛ baafee ekome, shi jeee yɛ adesai amɔdɛŋbɔɔ naa. Bɔlɔ lɛ ni to eyiŋ akɛ adesai fɛɛ baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ baafee nɔ ni adesai nyɛŋ afee lɛ. Kɛha mɛi komɛi lɛ, etamɔ nɔ ni enɛ nyɛŋ aba mli. Kɛlɛ, Nyɔŋmɔ shishijee yiŋtoo ji akɛ adesai ahi shi yɛ toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ mli. * Ŋmalɛi babaoo yɛ Biblia lɛ mli ni maa nɔ mi akɛ eji Nyɔŋmɔ yiŋtoo akɛ efee adesai aweku lɛ ekome, ni yiŋtoo nɛɛ tsakeko. Susumɔ enɛ he nɔkwɛmɔnii fioo komɛi ahe okwɛ:

• “Nyɛbaa nyɛbakwɛa Yehowa nitsumɔi lɛ, nɔ̃ hiɛkpatamɔ ni eha eba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ! Ehãa tai asɛɛ foɔ kɛyaa shikpɔŋ lɛ naagbeehei lɛ, ekuɔ gãi mli, ni efoɔ akpɔlɔ mli, ta shwiilii lɛ hu eshãa kɛ la.”—LALA 46:9, 10.

• “Amɛfeŋ efɔŋ ni amɛfiteŋ nii yɛ migɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ fɛɛ; ejaakɛ shikpɔŋ lɛ nɔ aaayi obɔ kɛ Yehowa he nilee lɛ, tamɔ bɔ ni nu ha ŋshɔ shishi lɛ.”—YESAIA 11:9.

• “Eeemi gbele kɛaatee naanɔ; ni Nuŋtsɔ Yehowa aaatsumɔ hiɛaŋ fɛɛ yaafonui, ni eeejie emaŋ lɛ hiɛgbele lɛ yɛ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ; ejaakɛ Yehowa ekɛɛ.”—YESAIA 25:8.

• “Yɛ eshiwoo lɛ naa lɛ wɔmiikwɛ ŋwɛi hee kɛ shikpɔŋ hee ni jalɛ hiɔ mli lɛ gbɛ.”—2 PETRO 3:13.

• “Nyɔŋmɔ aaatsumɔ amɛhiɛaŋ yaafonui fɛɛ, ni gbele bɛ dɔŋŋ, ni ŋkɔmɔyeli ko kɛ bolɔmɔ ko kɛ nɔnaa ko hu bɛ dɔŋŋ; ejaakɛ tsutsu nii lɛ eho etee.”—KPOJIEMƆ 21:4.

Abaanyɛ akɛ he afɔ̃ shiwoi nɛɛ anɔ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ ákɛ Bɔlɔ lɛ, Yehowa Nyɔŋmɔ yɛ hewalɛ kɛ nyɛmɔ ni ekɛaafee adesai ekome. (Luka 18:27) Agbɛnɛ hu eesumɔ ni efee nakai. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia lɛ tsɔɔ akɛ eji Nyɔŋmɔ ‘suɔmɔnaa nii akɛ eŋɔ nibii fɛɛ eto yitso kome shishi yɛ Kristo mli, nii ni yɔɔ ŋwɛi kɛ nii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ fɛɛ, yɛ emli.’—Efesobii 1:8-10.

Shi ni Nyɔŋmɔ ewo akɛ ekɛ “shikpɔŋ hee” ni “jalɛ hiɔ mli” baaba lɛ jeee lamɔ ko kɛkɛ. (2 Petro 3:13) Yehowa Nyɔŋmɔ wie yɛ shi ni ewo lɛ he akɛ: “Ekuŋ esɛɛ kɛbaŋ miŋɔɔ efolo, shi moŋ eeefee nɔ ni sa mihiɛ lɛ, ni eeeha nɔ ni mitsu lɛ yɛ hewɔ lɛ aya nɔ!”—Yesaia 55:11.

Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Feɔ Mɛi Ekome

Taakɛ atsĩ tã yɛ sane ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, bei pii lɛ jamɔ gbalaa mɛi amli moŋ fe nɔ ni eeefee mɛi ekome. Enɛ ji nɔ ko ni ebiɔ ni asusu he jogbaŋŋ, ejaakɛ kɛji wɔkpɛlɛɔ nɔ akɛ Bɔlɔ ko yɛ lɛ, belɛ ani nilee bɛ mli akɛ wɔɔkpa gbɛ akɛ mɛi ni jáa lɛ lɛ kɛ amɛhe baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ mli? Ekã shi faŋŋ akɛ nakai esa akɛ ebalɛ!

Mligbalamɔi ni jamɔ kɛba adesai anɔ lɛ jɛɛɛ Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ e-Wiemɔ lɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, etsɔɔ bɔ ni jamɔi ni fiii Nyɔŋmɔ yiŋtoo lɛ sɛɛ, shi moŋ amɛwoɔ adesai agbɛjianɔtoi kɛha ekomefeemɔ he hewalɛ lɛ ekpɔtɔ kwraa eha. Yesu tsɛ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi ni hi shi yɛ ebeaŋ lɛ akɛ “osatofoi” ni ekɛɛ amɛ akɛ: “Gbɛ naa pɛ Yesaia gba yɛ nyɛhewɔ akɛ: ‘Maŋ nɛɛ kɛ amɛnaabu woɔ mi; shi amɛtsui etsi ehe kɛjɛ mihe kɛtee shɔŋŋ. Shi yakatswaa amɛjáa mi lɛ, ejaakɛ amɛtsɔ̃ɔ tsɔɔmɔi ni ji gbɔmɛi akitai.’”—Mateo 15:7-9.

Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, anɔkwa jamɔ haa mɛi feɔ ekome. Gbalɔ Yesaia gba akɛ: “Aaaba mli akɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ, Yehowa we lɛ gɔŋ lɛ aaama shi yɛ gɔji lɛ ayiteaŋ, ni aaawo enɔ fe gɔŋkpɔi lɛ; ni jeŋmaji fɛɛ aaaho kɛaaba he; Ni eeekojo jeŋmaji lɛ ateŋ, ni eeekã maji babaoo; ni amɛkɛ amɛklantei aaasɔ̃ kɔii ni amɛkɛ amɛkpɔlɔi hu aaasɔ̃ adedai. Jeŋmaŋ ko woŋ klante nɔ eshiŋ jeŋmaŋ ko, ni amɛkaseŋ tawuu dɔŋŋ!”—Yesaia 2:2, 4.

Ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa Odasefoi ni yɔɔ maji fe 230 nɔ lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔi ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛha ni kɔɔ ekomefeemɔ he lɛ miitsu nii. Mɛni eha amɛfee ekome lɛ? Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nyɛwoa suɔmɔ ni ji emuuyeli [loo ekomefeemɔ] kpãa lɛ.” (Kolosebii 3:14) Hela wiemɔ ni Paulo kɛtsu nii akɛ “kpãa” lɛ baanyɛ akɔ gbɔmɔtso lɛ fãji komɛi ni mɔmɔɔ wui lɛ kɛtsaraa lɛ he. Nɛkɛ fãji nɛɛ amli wa tamɔ kpãa, ni amɛtsuɔ nibii srɔtoi enyɔ ni he hiaa ahe nii. Amɛmɔmɔɔ gbɔmɔtso lɛ he nibii srɔtoi lɛ amɛkpɛtɛɔ shi, ni amɛtsara wui lɛ hu.

Nakai pɛpɛɛpɛ suɔmɔ feɔ. Suɔmɔ feɔ babaoo fe nɔ ni eeetsĩ gbɔmɛi anaa koni amɛkagbe amɛhe kɛkɛ. Suɔmɔ ni tamɔ nɔ ni Kristo jie lɛ kpo lɛ haa mɛi ni jɛ shihilɛi srɔtoi amli lɛ kɛ amɛhe hiɔ shi yɛ hekome yɛ toiŋjɔlɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ehaa mɛi kɛ jeŋba he mla ni mɛi babaoo tsɛɔ lɛ akɛ Mla Kpakpa lɛ tsuɔ nii. Taakɛ aŋma yɛ Mateo 7:12 lɛ, Yesu Kristo wie akɛ: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ; ejaakɛ enɛ ji mla lɛ kɛ gbalɔi lɛ.” Ŋaawoo nɛɛ kɛ nitsumɔ eye ebua mɛi babaoo ni amɛye hetsɛ̃ nɔ.

‘Nyɛsumɔa Nyɛhe’

Yehowa Odasefoi etswa amɛfai shi akɛ amɛbaahi shi akɛ Kristo kaselɔi kɛtsɔ Yesu wiemɔi nɛɛ ni amɛhiɔ shi yɛ naa lɛ nɔ, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Kɛji nyɛsumɔɔ nyɛhe lɛ, no mɛi fɛɛ kɛaale akɛ mikaselɔi ji nyɛ” lɛ. (Yohane 13:35) Ajie suɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ kpo atsɔɔ mɛi yɛ gbɛ ni sa kadimɔ waa nɔ yɛ wekui ateŋ kɛ maŋkwramɔŋ basabasafeemɔ beaŋ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni wekui ashishibulemɔ yaa nɔ yɛ Rwanda yɛ afi 1994 lɛ, Yehowa Odasefoi tsɔɔ akɛ amɛyɛ suɔmɔ kɛha amɛhe. Hutubii ni ji Odasefoi lɛ kɛ amɛwala tete wo oshara mli ni amɛkɛbaa amɛnyɛmimɛi Tutsibii lɛ ayi!

Yɛ anɔkwale mli lɛ, enyɛŋ eba mli kɔkɔɔkɔ akɛ je lɛŋ maji lɛ aaasumɔ amɛhe aahu akɛ amɛkɛ jeŋ ekomefeemɔ aaaba. Biblia lɛ haa wɔleɔ akɛ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ baatsu enɛ he nii yɛ ebe ni eto lɛ mli. Shi amrɔ nɛɛ po lɛ, aŋkroaŋkroi baanyɛ awo suɔmɔ, ni no aha ekomefeemɔ ahi amɛteŋ.

Yɛ afi ni ho lɛ mli lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ ŋmɛlɛtswai ni fa fe akpekpei toi akpe kome tsu nii kɛtee mɛi aŋɔɔ ni amɛkɛ amɛ yagba Biblia lɛ kɛ bɔ ni ehe yɔɔ sɛɛnamɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ he sane. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ he anɔkwa nilee eha mɛi akpekpei abɔ efee ekome, ni mɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi po ji mɛi ni be ko ni eho lɛ amɛhe tsɛ̃ɔ mɛi krokomɛi. Kɛ́ wɔɔtsĩ fioo pɛ tã lɛ, mɛi ni fata mɛi ni efee ekome nɛɛ ahe ji Arabiabii kɛ Yudafoi, Armeniabii kɛ Turkeybii, Germanybii kɛ Russiabii.

Ani obaasumɔ ni okase bɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ haa mɛi feɔ ekome lɛ he nii babaoo? Kɛ́ nakai ni lɛ, ofainɛ taomɔ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ maŋ nɛɛ mli lɛ asɛɛ gbɛ aloo ŋmaa kɛmaje adrɛs ni yɔɔ wolo nɛɛ baafa 2 lɛ ateŋ eko fɛɛ eko.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 12 Kɛji ootao ole saji babaoo ni kɔɔ Nyɔŋmɔ yiŋtoo kɛha adesai lɛ he lɛ, kwɛmɔ Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? wolo lɛ ní Yehowa Odasefoi fee lɛ yitso 3 lɛ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 4]

Afee toiŋjɔlɛ he kpaŋmɔi akpei abɔ, ni aku kpaŋmɔi nɛɛ amli

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 7]

Biblia mli shishitoo mlai ni ahiɔ shi yɛ naa lɛ etsu nibii ni adesai anɔyelii nyɛŋ amɛtsu

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsɔɔ he ni ekomefeemɔ diɛŋtsɛ Jɛɔ kɛbaa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Yehowa Odasefoi ni ji Hutubii kɛ Tutsibii lɛ efee ekome kɛmiima jamɔhe