Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Saulo Shiɛmɔ lɛ Tée Hetsɛ̃ Shi

Saulo Shiɛmɔ lɛ Tée Hetsɛ̃ Shi

Saulo Shiɛmɔ lɛ Tée Hetsɛ̃ Shi

YUDAFOI ni yɔɔ Damasko lɛ nuuu shishi. Te aaafee tɛŋŋ ni mɔ ko ni kɛ ekãa fãa amɛ blema saji ahe lɛ aaabatsɔ hemɔkɛyeli kwalɔ hu? Ale Saulo akɛ mɔ ko ní tsutsu ko lɛ ehaoɔ mɛi ni tsɛɔ Yesu gbɛi yɛ Yerusalem lɛ. Eba Damasko koni ebahao mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ hu. Shi amrɔ nɛɛ, lɛ diɛŋtsɛ eeshiɛ akɛ mɔ ni abu lɛ akɛ eji efɔŋfeelɔ ni asɛŋ lɛ yɛ musu ni akɛɛ ebɔ lɛ hewɔ lɛ nɔŋŋ ji Mesia lɛ! Ani Saulo miiye sɛkɛ?—Bɔfoi lɛ Asaji 9:1, 2, 20-22.

Ekolɛ, yiŋtoo ko hɔ enifeemɔ nɛɛ sɛɛ. Ekã shi faŋŋ akɛ mɛi krokomɛi ni kɛ Saulo fã gbɛ kɛjɛ Yerusalem yɛ shwiili kometoo lɛ nɔŋŋ mli lɛ wie nɔ tuuŋtu ni ba beni amɛnyiɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ he sane. Beni eshwɛ fioo ni amɛaashɛ Damasko lɛ, trukaa kɛkɛ ni la ko ni naa wa waa kpɛ́ kɛbɔle amɛ, ni amɛfɛɛ amɛgbeegbee shi. Amɛnu gbee ko hu. Saulo pɛ ji mɔ ni pila. Ekã shi yɛ gbɛ lɛ nɔ. Sɛɛ mli beni ete shi lɛ, ehe bahia ni gbɛfalɔi krokomɛi lɛ ahiɛ emli kɛya Damasko, ejaakɛ enaaa nii.—Bɔfoi lɛ Asaji 9:3-8; 26:13, 14.

Yesu Henyɛlɔ Batsɔ Esɛɛfilɔ

Mɛni ba Saulo nɔ beni enyiɛ gbɛ nɔ kɛyaa Damasko lɛ? Ani ekolɛ gbɛfãa kakadaŋŋ lɛ loo shwane fintii hulu lɛ naawalɛ lɛ ha etɔ biti? Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ ŋwanejelɔi ni etswa amɛfai shi akɛ amɛaale gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ he naagba ni ha Saulo yaje shihilɛ ni tamɔ nakai mli lɛ kɛɔ akɛ ekolɛ, no mli lɛ eeye atridii ko ni mli wa loo ehiŋmɛi anɔ ni fee lɛ tuutuu, loo ená jwɛŋmɔŋ naagba yɛ ehenilee ni haoɔ lɛ lɛ hewɔ, loo ákɛ ejɛ gbiligbili hela ko ni gbaa enaa lɛ hewɔ.

Nɔ diɛŋtsɛ ni ba lɛ ji akɛ Yesu Kristo jie ehe kpo etsɔɔ Saulo yɛ nakai la kpɛmɔ ni shwilaa mɔ lɛ mli, ni ekɛtsɔ̃ eyiŋ akɛ Lɛ ji Mesia lɛ. Yɛ mfonirii komɛi ni nitɛŋlɔi etɛ̃ŋ kɛmiitsɔɔ nɔ ni ba lɛ mli lɛ, anaa Saulo ni miigbee shi kɛmiijɛ okpɔŋɔ ko nɔ. Eyɛ mli akɛ enɛ baanyɛ afee anɔkwale moŋ, shi Biblia lɛ wie yɛ kukufoo mli akɛ ‘eflɛo egbee shi.’ (Bɔfoi lɛ Asaji 22:6-11) Gbɛ fɛɛ gbɛ nɔ ni Saulo tsɔ egbee shi eha lɛ he ehiaaa kwraa kɛ́ akɛto bɔ ni aba lɛ shi kwraa kɛjɛ etsutsu gbɛhe ni nɔ kwɔ lɛ he lɛ. Agbɛnɛ, ebayɔse akɛ nɔ ni Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ shiɛɔ lɛ ji anɔkwale. Nɔ pɛ ni shwɛɔ Saulo feemɔ ji ni eyafata amɛhe. Saulo, ni tsutsu ko lɛ eji Yesu shɛɛ sane lɛ he henyɛlɔ kpanaku lɛ batsɔ shɛɛ sane nɛɛ jajelɔi ni yɔɔ ekãa waa lɛ ateŋ mɔ kome. Beni agbele Saulo hiŋmɛii ní abaptisi lɛ sɛɛ lɛ, “ena hewalɛ babaoo, ni eha Yudafoi ni yɔɔ Damasko lɛ anaa tã, ejaakɛ etsɔɔ amɛ faŋŋ akɛ mɔ nɛ ji Kristo lɛ.”—Bɔfoi lɛ Asaji 9:22.

Ŋaa ni Atsɔ̃ Koni Agbe Lɛ lɛ Yeee Omanye

Nɛgbɛ Saulo, ní sɛɛ mli lɛ abale lɛ akɛ Paulo lɛ tee yɛ etsakemɔ lɛ sɛɛ? Beni eŋmaa Galatabii lɛ wolo lɛ, ewie akɛ: “Miyiŋ kɛtee Arabia, ni misaa miku misɛɛ kɛba Damasko ekoŋŋ.” (Galatabii 1:17) Gbɛi ni ji “Arabia” lɛ shishinumɔ baanyɛ afee gbɛ ni afãa kɛyaa Arabia Ŋshɔkpɔ lɛ fã ko nɔ. Woloŋlelɔi komɛi etsɔɔ akɛ ekolɛ Paulo tee Siria Ŋa lɛ nɔ loo etee Nabataea maŋtsɛyeli ni no mli lɛ Areta IV lɛ ji mɔ ni yeɔ nɔ lɛ mli maji lɛ eko mli. Eenyɛ afee akɛ Saulo tee he ko ni yɔɔ kpoo yɛ ebaptisimɔ lɛ sɛɛ koni eyasusu nii ahe yɛ jɛi, tamɔ bɔ ni Yesu hu tee ŋa lɛ nɔ yɛ ebaptisimɔ lɛ sɛɛ lɛ.—Luka 4:1.

Beni Saulo ku esɛɛ kɛtee Damasko lɛ, “Yudafoi lɛ tee eyinɔ apam akɛ amɛaagbe lɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 9:23) Lumɔ ni damɔ Maŋtsɛ Areta najiaŋ yɛ Damasko lɛ bu maŋ lɛ he koni enyɛ emɔ Saulo. (2 Korintobii 11:32) Shi kɛlɛ, beni henyɛlɔi lɛ tsɔ̃ɔ Saulo gbele he ŋaa lɛ, Yesu kaselɔi lɛ hu miisusu gbɛ nɔ ni amɛaatsɔ amɛha eye ehe.

Anania kɛ kaselɔi ni here Saulo hiɛmɛɛ yɛ etsakemɔ kɛmiiba Kristojamɔ mli sɛɛ nɔŋŋ lɛ fata mɛi ni ye amɛbua bɔfo lɛ ni eye ehe kɛjɛ ehenyɛlɔi lɛ adɛŋ lɛ ahe. * (Bɔfoi lɛ Asaji 9:17-19) Ekolɛ, mɛi ni Saulo shiɛmɔ yɛ Damasko lɛ ha amɛbatsɔmɔ heyelilɔi lɛ hu ye ebua, ejaakɛ Bɔfoi lɛ Asaji 9:25 lɛ kɛɔ akɛ: “Kaselɔi lɛ ŋɔ lɛ wo kafu mli nyɔɔŋ, ni amɛshĩ lɛ kɛtsɔ gbogbo lɛ nɔ kɛyayi shi.” Wiemɔ ni ji “kaselɔi lɛ” baanyɛ akɔ mɛi ni Saulo tsɔɔ amɛ nii lɛ ahe. Yɛ fɛɛ mli lɛ, etamɔ nɔ ni omanye ni eshiɛmɔ lɛ ye lɛ ji nɔ ni ha hetsɛ̃ ni ayɔɔ kɛha lɛ lɛ mli wo wu fe tsutsu lɛ.

Nɔ ni Wɔbaanyɛ Wɔkase Kɛjɛ Mli

Nibii komɛi ni tee nɔ yɛ Saulo tsakemɔ kɛ ebaptisimɔ be lɛ mli lɛ amlipɛimɔ haa wɔnaa faŋŋ akɛ, Saulo gbaaa ehe naa tuutu yɛ bɔ ni mɛi krokomɛi naa lɛ amɛhaa lɛ he; ni shitee-kɛ-woo ni naa wa lɛ hu haaa ekpa shiɛmɔ. Nɔ titri ni he hiaa Saulo waa ji shiɛmɔ nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ lɛ he nitsumɔ.—Bɔfoi lɛ Asaji 22:14, 15.

Ani nyɛsɛɛ nɛɛ obakpɛlɛ bɔ ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he hiaa ha lɛ nɔ? Kɛ́ nakai ni lɛ, belɛ ole akɛ esa akɛ anɔkwale Kristofoi fɛɛ afee Maŋtsɛyeli shiɛlɔi. Kaaha efee bo naakpɛɛ kɛji akɛ oshiɛmɔ nitsumɔ lɛ tée mɛi ahetsɛ̃ shi yɛ bei komɛi amli. (Mateo 24:9; Luka 21:12; 1 Petro 2:20) Saulo fee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa efɔ̃ shi eha wɔ yɛ gbɛ nɔ ni etsɔ edamɔ shitee-kɛ-woo naa lɛ mli. Kristofoi ni ŋmɛɔ amɛtsui shi yɛ kaai amli ní amɛnijiaŋ ejeee wui lɛ baaná Nyɔŋmɔ hiɛ duromɔ. Yesu kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Mɛi fɛɛ aaanyɛ̃ nyɛ yɛ migbɛi lɛ hewɔ.” Shi kɛlɛ, ema nɔ mi eha amɛ akɛ: “Tsuishiŋmɛɛ nyɛkɛaahere nyɛsusumai lɛ.”—Luka 21:17-19.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 10 Ekolɛ akɛ Kristojamɔ tee Damasko yɛ Yesu shiɛmɔ yɛ Galilea lɛ sɛɛ loo yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. sɛɛ.—Mateo 4:24; Bɔfoi lɛ Asaji 2:5.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Saulo ‘flɛo egbee shi’ beni Yesu jie ehe kpo etsɔɔ lɛ lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]

Saulo je ŋaa ni atsɔ̃ koni agbe lɛ yɛ Damasko lɛ mli