Metyu Bom 13:1-58
-
KINGDOM YU EKIN (1-52)
-
Wal mongom kem ye (1-9)
-
Nal ernge Jises yu ekin konganem erim (10-17)
-
Ye wal mongom kem pane yu ekin erim yu mem (18-23)
-
Wit na kul kes (24-30)
-
Ond masted mongom na yis (31-33)
-
Yu ekin konganem erim bar propet yune mokjup mongom tom (34, 35)
-
Wit na kul kes yu ekin erim yu mem (36-43)
-
Ku boks ende okul er pakjip na pel kawei (44-46)
-
Net (47-50)
-
Wal kaka kolnga na kombe wal (51, 52)
-
-
Jises kulu aiyem kol alamb olom kanka nakanjip (53-58)
13 Kunum ele ding kunum Jises gar sikele, se apnol jeknem a pu amine mom.
2 Ala alamb pulikes wo make tonjip, embe pile olom semin bout a pu amine mom, ala alamb pulikes e apnol jeknem a akil monjup.
3 Ala yu ekin wusngam a enjep wal puli yubol to ngo embe nim: “Piya! Ye ende wal mongom tara punom.
4 Olom wal mongom sikro kel pum kunum, wal mongom pende wusngam jeknem a mene pungo ka wo nonjup.
5 Ala pende mal puli namom ku mom bar mene punjup, wamnam kol wonjup nal erim mal puli namom.
6 Ba anj min wom kunum enjep anj do gonjup, nal erim enjep dumblom kenjip se mal mento napum.
7 Ala pende wal kanglem bol mom bar mene punjup, embe pile wal kanglem bol min wo enjep to binim.
8 Ala pende mal ka sem bar mene pu mongom tonjip, ende mongom 100 poro tom, ende mongom 60 tom, ala ende mongom 30 tom.
9 Komol panda ye yu e pisa.”
10 Embe pile disaipol ga wo olom ki embe ngonjup: “Nim alamb bol yu don kunum, nal ende yu ekin konganem enen?”
11 Olom yu pundom ngo embe nim: “Got kankelde enem epen Gapman* kuru paim yu okul kanpol tom, ba alamb e bol embe na enem.
12 Wal seim ye, wal pende sinde olom wal puli senda. Ba wal naseim ye, olom bol wal pende seim ende wo sinda.
13 Na alamb bol yu nind kunum yu ekin konganem erind, nal enem enjep wal kanim ba ei mal kanim, ala yu pisim ba ei mal pisim, enjep yu mem pilpol narom.
14 Aisaia yu propet ne pakim weieri enjep bol min wom, olom embe nim: ‘Enem komol aijep yu pisa, ba yu mem pil au naninam. Ala enem dungol aijep kanja, ba wal ende wei nakanam.
15 Nal enem, enjep kumbol aijep koll paim. Ala komol a yu pisim ba wal ende na esim. Enjep dungol kupul sikenjip, nal enem enjep dungol aijep wal kanje, komol aijep yu pilde, ala kumbol aijep yu mem si aune kumbol toakro seyem wonambe, na erkelne enjep wo ka pu ninam.’
16 “Enem ka pisam nal enem dungol aijep wal kanem, ala ka pisam nal enem komol aijep yu pisem.
17 Na yu weieri ne enem ngonal, propet puli na alamb dulto puli enem yipe kanim wal enjep kanam ka pinjip, ba enjep na kanjip. Ala enem yipe pisim yu enjep pisam ka pinjip ba enjep napinjip.
18 “Ye ende wal mongom kem pane yu ekin erind, enem komol se yu mem pisam.
19 Wal mongom wusngam jeknem a mene pum e, alamb ende Got Gapman yu pisem ba olom yu mem pil au nadom, ala Seten* wo ye wal mongom olom kumbol a tal paksem si sikerem.
20 Ala wal mongom ku mom bar mene pum e, alamb ende Got Gapman yu pisem kunum wamnam ka pisem.
21 Ba olom dumblom se mal mento wei napunom. Olom kunum apal pende moldo, Got Gapman yu pisem bar alamb opyem ere ombun ngom kunum, wamnam bo tonom.
22 Ala wal mongom pende wal kanglem bol mom bar mene pum e, alamb Got Gapman yu pisim ba yipe kunum* nomolpa esim bar bunuman puli kesim na ku puli sinam ne esim erkelde, yu pisim bi ninde mongom na tonom.
23 Ala wal mongom mal ka sem bar mene pum e, alamb ende Got Gapman yu si yu mem pil au dom. Ala mongom tom, ende 100 tonom, ende 60 tonom ala ende 30 tonom.”
24 Olom yu ekin ende enjep bol ere embe nim: “Epen Gapman e, ye ende wal mongom ka olom penegar a tarem bol ding mal paim.
25 Alamb wur pa monjup kunum, olom opyem ye ende wo wit tal pakim bar tuwal kul kes tal pakil sepim.
26 Wit bol min wo mongom tom kunum, kul kes pra bol min wonjup eri.
27 Embe pile kongan ga pu penegar dam nengo embe ninjip, ‘Ye Kerma, nim wal mongom ka pengar a tan ne pinjin, ba kul kes nalmal bol min wo meim?’
28 Olom enjep nengo embe nim, ‘Opyem ye ende wo embe erim.’ Kongan ga olom nengo embe ninjip, ‘Kin pu kul kes e pulu ersi keramen nim kaple ne pisen mo?’
29 Olom embe nim, ‘Ma, enem kul kes pulu enam ne ere wit pra pulu er sikel ninam.
30 Kankerambe tal ai bol min wo pu, mokun si make tonam kunum punda. Ala mokun si make tonam kunum, kongan e enam ga nengo embe ninal: Kul kes yero si korto moklo dop garam, ala bulto wit si, na mokun makero moksum gar kerma moksam.’”
31 Jises yu ekin ende enjep bol ere embe nim: “Epen Gapman e ond mastet mongom, ye ende si olom penegar a tarem bol ding mal paim.
32 Mastet mongom e kembis wei pa wal mongom pende ngonom, ba bol kerma enem kunum se kerma wei pu penegar a mokun porpor meim ngonom, ala min wo ond ende pande ka wo anglem a ambil meim.”
33 Olom yu ekin ende ere enjep ngo embe nim: “Epen Gapman e yis mal, amb ende si plawa pulikes baket talende poro si ding kel ambilde, bulto plawa pal wose kerma punom bol ding mal paim.”
34 Alamb pulikes monjup bar yu ekin wusngam a Jises yu embe mal ne enjep ngom. Weieri, yu ekin wusngam a mongse olom alamb bol yu nine erim.
35 Olom wal embe erim bar propet ende yune pakim mongom tom, e embe: “Na gup apse yu ekin puli enal, ala kombe kes okul pam wal neori keral.”
36 Olom alamb ne kelnge sepjip kunum olom se gara gal pum. Ala disaipol aiyem man wo embe ninjip: “Penegar a kul kes bom pane yu ekin erin, yu mem ne kin ngo.”
37 Olom yune yem kele embe nim: “Ye ende wal mongom ka tam e ye Ngalem.
38 Penegar e mal pal, ala wal mongom ka* e Kingdom* ngalem man, ala kul kes e Seten* ngalem man.
39 Ala opyem ye ende kul kes tam e Depol,* mokun si makeronam kunum e, yipe kunum* porninda kunum. Ala mokun si makeronam alamb e, enjol ga.
40 Kul kes si makero dop galgale enjip, embe pile yipe kunum* porninda kunum wal embe ding mal min wonda.
41 Ye Ngalem enjol aiyem man kelde pu olom Kingdom seim bar, wal porpor erkelde alamb borom na lo to kesim alamb to ori keram.
42 Ala enjep sikro dop kerma do paim bar tuwal keram, ele enjep kene gup mongom koksam.
43 Kunum ele alamb dulto enjep Danjep Kingdom senda bar, anj dondo au kerma dom mal embe ninam. Komol panda ye yu e pisa.
44 “Epen Gapman e, ku boks ende mala okul er paksim bol ding mal paim. Ye ende kansi ala okul enem. Olom kawei wei pile pu kannonom wal porpor ku bol si ala yem pu mal e topronom.
45 “Ala ende, epen Gapman e bisnis ye ende pel kur punom bol ding mal paim.
46 Olom pel kawei ende kane sinem kunum, pu kannonom wal porpor ku bol si, pel e topro sinem.
47 “Ala epen Gapman e, net ende apnol mene kele pis kanem kanem to sim bol ding mal paim.
48 Net pik tonom kunum ngunj si ori nol jeknem a kesim. Ala enjep amine molo pis kaka si dis meim bar tuwal kesim, ba pis kes porpor sikro sikesim.
49 Yipe kunum* porninda bar wal embe ding mal min wonda, enjol ga pu alamb kes, alamb ka meim bar tuwal meim si jel keram.
50 Ala enjep sikro dop kerma do paim bar tuwal keram. Ele enjep kene gup mongom koksam.”
51 Olom enjep ki ngo embe nim: “Wal e porpor enem mem pil au nim mo?” Disaipol ga olom nengo “pismen” paninjip.
52 Embe pile olom enjep nengo embe nim: “Embe ding mal, tisa porpor epen Gapman bol sukul sim, enjep ye ende garem kol ku kerma borom, kolnga na kombe wal ai si ori tunom mal embe.”
53 Jises yu ekin embe mal er pornim kunum, kulu ele sikele sepim.
54 Olom seyem kulu aiyem pu pulnom bolo, alamb sinagok aijep galto monjup bar yu nengom. Enjep malmal wei ere embe ninjip: “Ye e bunuman ka na sape nanja bar si, kongan omblombol embe enem?
55 Olom kapenta ngalem in kana? Mam kangem Maria, ala olom angam man Jems, Josep, Saimon na Juda kana?
56 Ala olom ambam man kenem bol meim, embe pile olom bunuman ka nanja bar sim?
57 Embe pile enjep olom bol pilgi ninam ka napinjip. Ba Jises enjep nengo embe nim: “Propet kulu porpor olom kangem paim, ba olom kulu aiyem kol na gar ding ga bol kangem napaim.”
58 Embe pile olom kongan omblombol puli kulu ele na erim, nal erim enjep pilgi naninjip.
Footnotes
^ Mo “Kingdom.”
^ Grik, “ye kes.”
^ Yu “Yipe kunum” Baibel Diksinari kane.
^ Mo “wit mongom.”
^ Mo “Gapman.”
^ Grik, “ye kes.”
^ “Depol” Baibel Diksinari kane.
^ Yu “Yipe kunum” Baibel Diksinari kane.
^ Yu “Yipe kunum” Baibel Diksinari kane.
^ Yu “Yipe kunum” Baibel Diksinari kane.

