Baibel Diksinari
A
Adaltri.
D
Depol.
Skripsa Grik a yu e Seten kangem, ala olom mambnem aiyem paim mal tadom, kangem e mem “Kangem Ka Tokes Moksom Ye.” Seten kangem Depol sim nal erim olom se ngimba pu Johova wal na erim mal yu gend ne, Johova yu ka nim na Olom kangem kuru pam tokes mokum.—Mt 4:1; Jon 8:44; Re 12:9.
E
Erkun Enjip Kunum.
E kunum ende Sabat kunum yero kangem aiyem, kunum ele Juda ga wal erkun ere ere enjip. Kunum e, anj semen pum kunum, por nine erim. Kunum e yipe kenem Praide panimen, ala kunum ele Sabat pulnom bol bolo erim. Anj semen pum kunum, Juda ga Sabat pulnombol pu tangdero anj semen pungo pornim.—Mk 15:42; Lu 23:54.
G
Gehena.
E Grik yu kulu Hinom tupam sem kangem, kulu e Jerusalem komna sem bar saut na Saut wes sem. (Jer 7:31) Kulu e Baibel yu propet ne kulu ende alamb na tukong gonjup, nganj aijep meim bar panim. (Jer 7:32; 19:6) Alamb mo tukong kol monjup, sikro Gehena kel dop gale nganj ngimbil ngonjip pane yu ende napaim. Embe pile kulu e spirit kulu ende sende alamb dop wei do nganj ngimbil kunum kunum sim nepil nadom. Jises na olom disaipol aiyem man bol Gehena yu ekin mal konganem ere, alamb mi bulto “ala golo” poro wei ninam e pil ninjip.—Re 20:14; Mt 5:22; 10:28.
H
Hades.
E Grik yu, Hibru yu “Sheol” bol mem ding mal paim. Yu akro si “Kipku” paninjip (leta ngimba kerma paim), e kipku alamb porpor punam bar pil paim.—KIPKU kane.
Herot.
E pemili kangem, Rom mak tongo kongan pengem ere Juda alamb kantawol enjip. Herot ngimba mom e Herot Kerma paninjip. Olom Jerusalem tempol ala tawum bar kangem pam, ala Jises togoral ne, ne kelnge ngal porpor to gonjup. (Mt 2:16; Lu 1:5) Herot Arkelaus na Herot Antipas e Herot Kerma ngangem tal, enjel danjel kulu pende kantawol erim bar, kantawol enambel ne Rom makrom. (Mt 2:22) Antipas distrik kantawol erim, ala alamb puli olom “king” paninjip. Olom Jises kongar 3 na hap yu neori kel wanim kunum kongan pengem er mol pu buk Aposol sapta 12 yubol tonom kunum pum. (Mk. 6:14-17; Lu 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Ap 4:27; 13:1) Kunum ele bulto, Herot Agripa namba 1, e Herot Kerma ngal kopam, kunum apal eri alamb tawol ernge bulto Got enjol ende olom togom. (Ap 12:1-6, 18-23) Olom ngalem, Herot Agripa namba 2, kongan pengem er mol pungo Juda alamb Rom bol opyem enjip kunum pum.—Ap 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.
J
Johova.
Baibel Nupela Taim Trenslesen Bilong ol Skripsa Holi kangem “Johova” kunum 237-poro Nupela Testamen a paim. Nal mem pange Got kangem e konganem enjip yu mento meim tadom:
1. Jises na olom aposol kunum Olpela Testamen konganem enjip bar yu Tetragramaton (e Hibru yu a leta 4-poro יהוה Got kangem suse pam) tuwal pam.
2. Jises na olom aposol kunum Skripsa Hibru, Grik yu a akronjip bar Tetragramaton pam eri.
3. Nupela Testamen taninde pilkane esmen, kunum puli Jises, Got kangem konganem ere alamb ne ngongo kanjip.—Jon 17:6, 11, 12, 26.
4. Got alamb bu ngongo Skripsa Grik na Skripsa Hibru bonjip, embe pile Johova kangem tuwal napanda bar kun napaim.
5. Nupela Testamen a Got kangem si tambem kel bonjip.—Repeleisen 19:1, 3, 4, 6.
6. Komna Juda Kristen yu bonjip bar taninde pilkane esmen Got kangem bolo konganem enjip eri.
7. Baibel sape pam ga pende, Got kangem Skripsa Hibru a pam, ala Skripsa Grik a pam eri paninjip.
8. Baibel Nupela Testamen alamb yujop jeljel 1-andret minto, akronjip bar Got kangem bol kenjip paim.
Embe pile mem ka pange Skripsa Grik bonjip bar Got kangem Johova bol yem kenjip. Baibel Nupela Taim Trenslesen akronjip ga, embe ding mal enjip. Enjep Got kangem wei pilngo, Got yuwom komna bonjip bar yu mom ding ende sinakenjip.—Repeleisen 22:18, 19.
K
Kipku.
Yu e leta ngimba kerei pam dal e alamb ding ding ne kipku aijep pildom, ala yu e leta ngimba kerma pam dal, e alamb porpor punam kipku e pildom. Hibru yu “Sheol” na Grik yu “Hades,” yu e bol mem ding mal paim. Yu e Baibel yu ekin mal ere kulu ende kongan porpor na bunuman to pisim wal porwei ne sikerem e pildom.—St 47:30; Ikl 9:10; Mt 27:61; Ap 2:31.
M
Mer.
E kanglem mom ond kerei kerei mo ond Komipora nolom kolo meim. Mer e si oil holi ere ere enjip eri. Wal e si konkongol a mo bet a kerambe murang ka toro erim, nganj ambjip bar konganem enjip ala kopong enjip eri. Wain bol si ding kele no spak kes wei ere ere enjip. Ala mer gonjup alamb nganj a kopong ere sip gul toro enjip.—Ki 30:23; Pr 7:17; Mk 15:23; Jon 19:39.
N
Nephesh; Psykhe.
Hibru yu neʹphesh na Grik yu psy·kheʹ mem talende paim, (1) alamb, (2) tukong, ala (3) alamb na tukong kol meim mem. (St 1:20; 2:7; Nam 31:28; 1Pi 3:20; putnot pra.) Lotu puli yu “kol mem” koganem jelmal esim, ba Baibel taninde pilkane esmen yu neʹphesh na psy·kheʹ, mala kol meim wal e pildom. E embe mal, mala meim kanmen wal, amble pilkane esmen wal, ala kunum kunum kol namoram wal pra. Embe pile Baibel Nupela Taim Trenslesen Bilong Ol Skripsa Holi akronjin bar, yu neʹphesh na psy·kheʹ panjil bar yu mand mom kin pakerongo yu ding ding ne kun pam mal akronjin. E embe “kol mem,” “kol meim wal,” “alamb,” “ende kol meim.” Kunum puli putnot a yu “kol mem” yu mem puli meim. Yu “kol mem” Baibel a na putnot a bosum kunum, yu minto paim erkelde yu mem penem paim. Alamb ende kol meim bar wal enem, e, kol mem, kumbol na bunuman pal ngo wal enem e pildom. (Lo 6:5; Mt 22:37) Yu pende komna bonjup bar, yu neʹphesh na psy·kheʹ kol meim wal e pil ninjip. Ala gonjup alamb mo gonjup wal nganj aijep pil ninjip eri.—Nam 6:6; Pr 23:2; Ai 56:11; Aga 2:13.
O
Ond kun.
E Grik yu stau·rosʹ paninjip bar sinjip, e ond pos ende bol kenjip kun pam e pil ninjip, Jises ond pos embe mal olom nel to, to gonjup. Grik yu stau·rosʹ e ond pere pane wal ende taninde pilkane na esmen, e aiden alamb Jises mala nawom kunum lotu enjip bar ond pere panine enjip. “Ond kun” panimen e Grik yu stau·rosʹ bol woding punom. Nal enem yu stau·rosʹ e Jises disaipol aiyem man alamb angel a nganj ngimbil sinam, ombun kaunam, ala enjep to erkes ere kisal ngonam e pildom eri.(Mt 16:24; Hi 12:2)—POS kane.
P
Pasdia Mem.
Yu e Grik yu a por·neiʹa paninjip, yu e Baibel a pasdia mem kanem kanem Got ka napisem mem esim e pildom. E adaltri, pasdia ere ku sim, bolnasim ga pasdia esim, ye kambaning mo amb kambaning bolsim, ala ye mo amb tu kong bol pasdia esim. Buk Repeleisen a yu porneia, yu ekin mal ere okanaiseisen ende amb pasdia mal meim padom, e “Babilon Kerma”. Embe ninjip bar, olom mala king porpor bol kongan ai ere dongal na ku sinem mal yubol tonjip. (Re 14:8; 17:2; 18:3; Mt 5:32; Ap 15:29; Ga 5:19)—AMB PASDIA na PASDIA YE kane.
Plang yem.
E plang yem alamb pandang a pakil pakle enjip e pildom, ala plang wulom a yem yem wal bono mokul moklo enjip. Mo plang yem e bulmakau tal mo wal pende numun a paksambe, pengar a kongan ere ere enjip, mo karis ngunj sip sipe enjip. Kongan nip ga plang yem konganem ere ombun erim wal kau sip sipe enjip. Embe pile yu plang yem e yu ekin mal ere alamb ende karpos pam mo alamb ende mento molo kongan erim e pil ninjip. Ala alamb ende, ende kambil mene kele ombun paksem e pildom eri. Plang yem to bukune si sikesim e, ye ende karpos pam pordom, olom kambil men kem ye bol mento nameim, mo ombun ngom pordom e pildom.—Wk 26:13; Mt 11:29, 30.
Porneia.—
PASDIA MEM kane.
Pos.
Ond kun wei ende bol pakle alamb to pakil pakle enjip. Kantri pende alamb togoram ne ond pos a to pakil pakle enjip, mo gonjup alamb nganj aijep min kel paksambe alamb kane kanpol tonam mo kisal goram ne enjip. Asaria alamb nganmal ere alamb to erkes wei erngonjup kangem pam. Enjep nganmal ere to sipjip alamb ond pos mul wei mom bar to paksambe pos se kumbol a tuwal pu se pepel a ori wowo erim. Juda alamb lo pam, alamb ende alla kerma embe mal, alamb ende yu kes ne ngonjup, mo ond ku si wal beu mokul lotu erngonjup, kombku si to gonjup mo mambnem pende karkar ere to gol golo enjip. Ala bulto nganj aijep ond pos mo ond a to paksambe, alamb kane kisal goram ne enjip. (Lo 21:22, 23; 2Sm 21:6, 9) Rom ga alamb ond pos a kanto paksambe kunum pende wo pundo nganj ngimbil si, numun kapil erde, kono golo, ala anj do pu gol golo enjip. Jises bol mambnem ere to gonjup mal, kunum pende ne alamb kes simb angel ond kun a nel toro enjip. (Lu 24:20; Jon 19:14-16; 20:25; Ap 2:23, 36)—OND KUN kane.
Prenkinsens.
E plaua na ond Boswelia nolom kolo meim. Prenkinsens gasim kunum murang kawei wei tonom. Wal e pra si oil holi ere lotu sel mo tempol a konganem ere ere enjip.Wit opa enjip bar pra ngongo enjip, ala Rum Holi wei Got dungol a bret ding ding ne sem bar min kel mokul moklo enjip eri.—Ki 30:34-36; Wk 2:1; 24:7; Mt 2:11.
S
Satu.
E ku kerei kerei, kipil kerei kerei, mo kombku konganem ere wal omuk toro enjip. Enjep wal e alap ekne se tuwal kenjip, mo ming a tuwal kele olup ere ere enjip. Nal satu ende ber neori wom mo si ori kenjip wal enjep mak tonjip. Kunum puli yane ne embe ere ere enjip.—Mt 27:35; Ap 1:26.
Seten.
Hibru yu a mem “Opyem.” Olom Got bol Opyem erse ngimba punom ye.—Jop 1:6; Mt 4:10; Re 12:9.
Sinagok.
Yu e mem “make ai tom,” ba Baibel a kunum puli Juda ga makero Baibel gere, duwom erngom yu si, yu neori kele, ala yane nim dumam mo gar e pildom. Jises kunum, taun ding ding ne sinagok sem, ala taun kerma sinagok puli sem.—Lu 4:16; Ap 13:14, 15.
W
Wo meim.
Skripsa Grik yu pende bonjip bar yu e Jises Krais, Mesaia mal wo mol kongan King si er wom yipe kunum pordom bar er meim, ala mi bulto erpunda e pil ninjip. Mala alamb olom king meim kanam kaple na enem. Yu Krais wom meim padom e, olom wo molo wamnam sepda e pil nadom, ma, olom wo mol pundo kunum pende wo punda.—Mt 24:3.
Y
Yipe kunum.
Grik yu ai·onʹ akro si “yipe kunum” paninjip. E “kunum ende wal kerma ende min wonom,” ala “kunum” ende pildom. Baibel “yipe kunum” padom e ya mala wal min wonom na alamb mambnem yipe esim e pildom. (2Ti 4:10) Ala Lo kontrak pam bar wusngam a, Got kunum ende simin kem, alamb pende e Israil mo Juda kunum paninam. Jises golo alamb topro siyem kem bar Got, Jises Krais wusngam a konganem ere kunum jelmal ende simin kem, e Got oiro sim ga tuwal meim. E kunum kolnga ende pulnom bom e pildom, Lo kontrak e piksa mal pam. Yu e kunum jeljel pil ninda, ala kunum ende yero min wom, mo akling min wonda e pil ninda eri.—Mt 24:3; Mk 4:19; Ro 12:2; 1Ko 10:11.

