Skip to content

Skip to table of contents

Tu Pandikisili Kumosi Kesulilo Lioluali Lulo Lua Vĩha

Tu Pandikisili Kumosi Kesulilo Lioluali Lulo Lua Vĩha

“Tuvimatamata vietimba limuamue.”VA EFESO 4:25.

1, 2. Yehova o yongola okuti afendeli vaye amalẽhe kuenda akulu vo fendela ndati?

OVE hẽ umalẽhe? Nda umalẽhe ivaluka okuti o kuete esilivilo vocisoko ca Yehova voluali luosi. Kolofeka vialua etendelo liomanu valua va siata oku papatisiwa amalẽhe. Tu kuata esanju poku mola ndomo amalẽhe valua va siata oku nõlapo oku vumba Yehova!

2 Omo okuti umalẽhe, wa siata hẽ oku pesila otembo yove koku kala kumue lamalẽhe va kuete anyamo amuamue love? Pamue wa siata oku ci linga. Momo vosi yetu tu sole oku kala lakamba va kuete anyamo amuamue letu. Ndaño tua siata oku ci linga, pole Yehova o yongola okuti tu u fendela kumue la vamanji vosi. Eye o yongola okuti afendeli vaye va likuata omunga ndaño va tunda kapata a litepa. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Yehova o yongola okuti omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wocili, oco va popeliwe.” (1 Timoteo 2:3,4) Elivulu Liesituluilo 7:9 li lombolola okuti omanu vana va kasi oku vumba Suku va tunda ‘kolofeka viosi kapata osi, kuenda kalimi osi.’

3, 4. (a) Ocituwa cipi amalẽhe valua va siata oku lekisa koloneke vilo? (b) Vukanda Paulu a sonehela Va Efeso 4:25, wa tukula ndati ekongelo?

3 Pokati kamalẽhe va kasi oku vumba Yehova la vana ka va kasi oku u vumba pali etepiso linene. Amalẽhe valua ka va kasi oku vumba Yehova omo lioku pitisa lika kovaso olonjongole viavo muẽle, kuenda va linga lika ovina va yongola. Omanu vamue vakuakukonomuisa ovolandu va popia vati, koloneke vilo amalẽhe va velisapo calua ovina va yongola oku linga okuti kosimbu ci sule. Ombangulo yavo kuenda ocituwa cavo coku wala vi eca uvangi wokuti, ka va sumbilile omanu vakuavo ca piãla enene akulu.

Oku likuata omunga la vamanjetu ci kuete esilivilo lia velapo osimbu tu panda kesulilo lioluali lulo lua Satana

4 Omo okuti ocituwa caco ca li sanduila kolonepa viosi violuali, tu sukila oku likolisilako oku ci yuvula oco tu sanjuise Yehova. Kocita catete Paulu wa lungulavo Akristão vocili oco va yuvule ocituwa caco. Ocituwa caco wa ci sokisa ‘lofela okuti ya siata komãla vesino.’ (Tanga Va Efeso 2:1-3.) Tu sanjuka calua poku mola ndomo amalẽhe va kasi vekongelo va siata oku yuvula oku kuama ovituwa viaco. Momo va yongola oku vumba Yehova kumue la vamanji. Ovo va kuete elomboloko liokuti, ekongelo li kasi ndetimba li kuete ovimatamata via litepa okuti vi talavayela kumuamue. Eli olio esunga lieci Paulu a popela hati, “tuvimatamata vietimba limuamue.” (Va Efeso 4:25) Osimbu tu panda kesulilo lioluali lulo lua Satana, tu sukila oku amamako oku likuata omunga la vamanjetu. Ovolandu a kuãimo a ka tu kuatisa oku limbuka esunga lieci tu sukilila oku kala kumosi la vamanji kuenda oku likuata omunga.

VA KASI KUMOSI

5, 6. Nye tu pondola oku lilongisa kulandu wa Lote kuenda wepata liaye?

5 Kosimbu afendeli va Yehova va lekisile epandi poku liyaka lovitangi. Yehova wa va teyuila omo lioku likuata omunga kuenda wa kuatisa omunu lomunu pokati kavo. Omo liaco, vosi yetu ci kale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, tu pondola oku lilongisa ovina vialua kovolandu Embimbiliya. Cilo tu konomuisi ulandu wa pita la Lote.

6 Lote kumue lepata liaye va kala kohele. Yehova wa laikele oku nyõla olupale luo Sodoma muna ovo va kala. Omo liaco, Yehova wa tuma ovangelo oco va lungule Lote oku tunda volupale luaco okuti va tilila kolomunda. Kuenje vo sapuila vati: ‘Yayulako! Tila!’ (Efetikilo 19:12-22) Lote kumue lomãla vaye vavali vakãi va pokola kolonumbi va tambuile. Pole, omanu vamue vakuepata liaye ka va lekisile epokolo. Eci Lote a sapuila olondatembo viaye okuti va sukilile oku tunda volupale, ovo va simĩle okuti Lote wa kala ulume umue wa kuka haiye wa ‘kala oku sevula.’ Pole ka va kapeleko elungulo liaco, kuenje veya oku fa eci olupale lua nyõliwa. (Efetikilo 19:14) Omo okuti Lote kumue lomãla vaye vavali vakãi va lekisa epokolo kuenda va likuatele omunga, ovo lika va popeliwa.

7. Yehova wa kuatisa ndati afendeli vaye va likuatele omunga eci va tunda kofeka Yegito?

7 Tu pondolavo oku lilongisa kulandu wa va Isareli eci va tunda kofeka Yegito. Ovo ka va litepele vovimunga vitito okuti ocimunga locimunga ci nõla onjila yavo muẽle oco va ende Kofeka Yohuminyo. Pole, va lingila kumosi ungende omo lioku likuata omunga. Eci Yehova a tepa ovava vo Kalunga Kakusuka, Mose ka pitilemo likaliaye ale lowiñi utito wa va Isareli. Pole, epata liosi lia va Isareli lia linga ungende kumue la Mose, kuenje Yehova wa va teyuila. (Etundilo 14:21, 22, 29, 30) Omo liaco omanu valua ka va kalele va Isareli va nõlapo oku vumba Yehova kumue lavo eci va tunda kofeka Yegito. Omanu vosi va likuatele omunga. (Etundilo 12:38) Nda pokati komanu vaco pa kalele ocimunga cimue camalẽhe va nõlelepo oku kuama onjila va sima okuti oyo ya sunguluka, nda ca kala uveke kokuavo. Omunu wosi wa nõlelepo oku kuama onjila yaye muẽle, Yehova ka ponduile oku u teyuila.—1 Va Korindo 10:1.

8. Koloneke via soma Yehosafata afendeli va Yehova va likuatele ndati omunga?

8 Koloneke via soma Yehosafata, olohoka vialua via pama vieyile oco vi kundule afendeli va Yehova. (2 Asapulo 20:1, 2) Nye va Isareli va linga eci va ñualiwa ocingonja lolohoka viaco? Ovo va kolelele ku Yehova kuenda va likutilila oco va pinge olonumbi kokuaye. (Tanga 2 Asapulo 20:3, 4.) Omunu lomunu pokati kavo ka setekele oku tetulula ocitangi caco lika liaye, pole vosi yavo va kala pamosi. Embimbiliya li popia hati: ‘O Yudea yosi ya talama kovaso a Yehova, kumue loloñaña viavo lakãi vavo kuenda omãla vavo.’ (2 Asapulo 20:13) Epata liosi lia va Isareli oku kongelamo amalẽhe lakulu, va kolelele ku Yehova, kuenda va linga cosi a va sapuilile. Omo lioku kala kumosi Yehova wa va teyuila kovanyãli vavo. (2 Asapulo 20:20-27) Omo liaco afendeli va Yehova va sukila oku kuama ongangu yaco yepandi poku liyaka lovitangi.

9. Nye tu pondola oku lilongisa kulandu Wakristão vocili vo kocita catete?

9 Kocita catete, Akristão vocili va likuatele omunga poku vumba Yehova kuenda pokati kavo pa kala ombembua lelitokeko. Noke liotembo yimue eci va Yudea valua kuenda vana ka va pangele onepa kepata lia va Yudea va linga Akristão vocili, vosi yavo va kuamele alongiso ovapostolo. Ovo va enda oku kala otembo yalua kumosi, oku lila kumosi, kuenda oku likutilila kumosi. (Ovilinga 2:42) Eci Akristão vocili va lambalaliwa, va amamako oku likuata omunga. Vepuluvi liaco omunu lomunu wa sukilile oku kuatisa ukuavo. (Ovilinga 4:23, 24) Omo liaco, eci tu lambalaliwa tu sukilavo oku likuata omunga kuenda oku likuatisa pokati.

VA LIKUETE OMUNGA OSIMBU ETEKE LIA YEHOVA KA LIEYILE

10. Otembo yipi tu ka sukila oku likuata omunga okuti kosimbu ci sule?

10 Ndopo tu ka liyaka lovitangi vialua okuti lalimue eteke via pitile pokati komanu. Uprofeto Yoeli wa tukula eteke liaco hati, “eteke liowelema kuenda esumuo.” (Yoeli 2:1, 2; Sofoniya 1:14) Kotembo yaco afendeli va Yehova va ka sukila oku likuata omunga okuti kosimbu ci sule. Omo liaco, ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: ‘Ovosoma osi a li katukila a nyõleha.’—Mateo 12:25.

11. Nye afendeli va Yehova va sukila oku lilongisa catiamẽla koku likuata omunga ndomo ca lekisiwa Vosamo 122:3, 4? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

11 Oku likuata omunga ku ka sukiliwa ndati? Tu pondola oku lilongisa ndomo kosimbu olonjo vio ko Yerusalãi via enda oku tungiwa. Ukualosamo wa popia hati via tungiwile ocipepi la vikuavo ‘ndimbo lia li kongela pamosi.’ Omanu va kolelepo momo va tungile pamosi kuenda ca lelukile oku likuatisa pokati loku li teyuila. Omo okuti olonjo viaco via li sunguile, citava okuti ca ivaluisa ukualosamo eci epata lia va Isareli lia enda oku liongolola oco li fendele Yehova. (Tanga Osamo 122:3, 4.) Afendeli va Yehova va sukila oku amamako oku ‘likuata omunga’ cilo, kuenda kotembo yohali yi laika oku iya.

Yehova o yongola okuti ovangelo vo kilu kuenda omanu vosi palo posi va linga epata limuamue poku u fendela

12. Nye ci ka tu kuatisa oku puluka eci Goge a ka lambalala afendeli va Yehova?

12 Momo lie elitokeko lietu li ka kuatela esilivilo lialua kovaso yoloneke? Elivulu lia Esekiele kocipama 38 li popia hati, “Goge, vofeka ya Magoge” o ka lambalala afendeli va Yehova. Eci elambalalo liaco li ka fetika, ka tu ka eceleli okuti cimue ci tepa ukamba wetu la vamanji. Oku sima okuti oluali lua Satana lu ka tu teyuila, uveke. Pole, tu ka sukila oku likuata omunga la vamanji. Oku panga onepa kocimunga cimue, ka ci lekisa okuti tu ka popeliwa. Omo liaco, omunu lomunu pokati ketu o sukila oku kolela ku Yehova kuenda oku pokola kokuaye. Omo lielambalalo liaco, Yehova la Yesu, va ka tu teyuila toke eci tu ka iñila voluali luokaliye. (Yoeli 2:32; Mateo 28:20) Tu sukilavo oku likuata omunga lafendeli va Yehova. Ove hẽ o sima okuti Yehova o ka popela omanu vana va nõlapo oku kuama onjila yavo muẽle?—Mika 2:12.

13. Nye amalẽhe va sukila oku lilongisa catiamẽla kovolandu tua konomuisa?

13 Nda okuti ove umalẽhe o pondola hẽ oku limbuka esilivilo lioku li kuata omunga la vamanji? Yuvula oku pesila otembo yalua poku kala lika lamalẽhe vana va kuete anyamo amuamue love, ale oku kala ocipãla lomanu o lisungue lavo. Ndopo vosi yetu ci kale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, tu ka sukila ekuatiso liomunu lomunu pokati ketu, okuti kosimbu ci sule. Pamisa ukamba wove la vamanji, kuenda sanjukila oku vumba Yehova kumue lavo. Nda wa likuata omunga lafendeli va Yehova cilo, o ka popela omuenyo wove kovaso yoloneke!

“OVIMATAMATA VIETIMBA LIMUAMUE”

14, 15. (a) Momo lie Yehova a siatela oku tu pindisa oco tu likuate omunga? (b) Elungulo lipi Yehova a siata oku tu ĩha oco tu likuate omunga?

14 Yehova wa siata oku tu kuatisa ‘oku u vumba lutima umuamue,’ la vamanji. (Sofoniya 3:8, 9) Eye o kasi oku tu pindisa kovina tu lavoka kovaso yoloneke, eci a ka ‘kongela vali pamosi ovina viosi vu Kristu.’ (Tanga Va Efeso 1:9, 10.) Yehova o yongola okuti ovangelo vo kilu kuenda omanu vosi palo posi va linga epata limuamue poku u fendela. Tua kũlĩha okuti Yehova o ka tẽlisa onjongole yaye. Ene amalẽhe, u pondola oku panga onepa kepata liaco otembo ka yi pui. O yongola hẽ oku li kuata omunga locisoko ca Yehova?

15 Yehova o kasi oku tu pindisa cilo okuti tu likuata omunga, oco tu ka kale ciwa la vakuetu voluali luokaliye. Eye o kasi oku tu pindisa lepandi oco ‘tu li kapeko’ okuti ‘tu lisola pokati la vamanji,’ oku ‘likolisa pokati’ kuenda ‘oku likuatisa.’ (1 Va Korindo 12:25; Va Roma 12:10; 1 Va Tesalonike 4:18; 5:11) Yehova wa kũlĩha okuti omo liekambo lietu lioku lipua, pamue ka ci leluka oku likuata omunga. Eli olio esunga lieci a tu sapuilila hati, tu sukila oku amamako “loku liecela pokati.”—Va Efeso 4:32.

16, 17. (a) Esunga lipi tu kuete lieci tu sukilila oku endaenda kolohongele? (b) Nye amalẽhe va pondola oku lilongisa catiamẽla kongangu ya Yesu?

16 Onjila yikuavo Yehova a siata oku tu kuatisa layo oco tu kale kumosi la vamanji, esokiyo liolohongele a linga. Elivulu lia Va Heveru 10:24, 25 li tu ivaluisa okuti, esunga lieci tu sukilila oku kala kumosi la vamanji kolohongele, oku livetiya pokati, kuenda oku linga ovina viwa. Tu sukila oku amamako oku endaenda kolohongele olonjanja viosi, osimbu tu lavoka eteke lia Yehova.

17 Yesu wa tu sila ongangu yiwa, momo wa sanjukilile oku endaenda kolohongele lafendeli va Yehova. Eci a kuata 12 kanyamo wa endele kumosi lolonjali viaye kohongele yimue yinene ya lingiwila vonembele. Noke olonjali via Yesu via kala oku u sandiliya, pole ka vio sangele. Anga hẽ Yesu wa endele oku ka pesila otembo yaye loku kala lamalẽhe vakuavo? Sio. Momo, eci olonjali viaye vio sanga via limbuka okuti wa kala oku sapela lalongisi vonembele catiamẽla Kovisonehua.—Luka 2:45-47.

18. Olohutililo vi pondola oku pamisa ndati elitokeko lietu?

18 Tu pondolavo oku pamisa elitokeko lietu poku kongela vamanji volohutililo vietu, loku pinga ku Yehova oco a va kuatise kovitangi vimue. Oku kongela vamanji volohutililo ci tu kuatisa oku limbuka ndomo tu pondola oku va tata. Oku sola vamanji loku va vetiya kolohongele kuenda oku va kongela volohutililo vietu ci kuete esilivilo lia velapo. Ene amalẽhe, wa siati hẽ oku linga ovina viaco oco u kuati ukamba la vamanji vekongelo u kasi? Oco tu puluke kesulilo lioluali lulo, tu sukila oku kuata ukamba la vamanji, kuenda oku yuvula oluali lulo lua Satana.

Vosi yetu tu pondola oku kongela vamanji volohutililo vietu(Tala ocinimbu 18)

LEKISA OKUTI “TUVIMATAMATA VIETIMBA LIMUAMUE”

19-21. (a) Omo okuti ‘tuvimatamata vi likuatisa pokati,’ nye tu vetiyiwa oku linga? Tukula ovolandu amue. (b) Ekuatiso vamanji va eca ku vakuavo vokuenda kuovilunga li ku longisa nye?

19 Ovolandu alua a lekisa okuti afendeli va Yehova koloneke vilo va linga ‘ovimatamata vi likuatisa pokati.’ (Va Roma 12:5) Nda vamanji va tala ohali omo liovilunga va pita lavio tu sumua, kuenje tu kuata onjongole yoku va kuatisa. Kosãi ya Cembanima yunyamo wo 2011, vocifuka co Mindanao kofeka yo Filipina mua pita ocilunga cimue covava. Vuteke umosi ci pitahãla 40.000 kolonjo via enda landunde ovava oku kongelamo olonjo vialua via vamanji. Ko Betele kua tunda esapulo lia lekisa okuti, osimbu ocimunga ca vana va siata oku eca ekuatiso ka ceyile, “vamanji va tunda kolonepa vikuavo va tumiwa oco va ka kuatise.”

20 Vamanji va sangiwa kofeka yo Japãu va tala ohali yalua eci kua pita ocilemawe cimue kuenda andunde ovava okalunga a nyõla onepa yimue yofeka yaco. Omanu valua eci va tila ka va ponduile oku ambata cimue. Ukãi umue o tukuiwa hati Yoshiko onjo yaye ya nyõleha. Kuenje wa kala ocinãla ci soka 40 kolokilometulu Lonjango Yusoma. Eye wa popia hati: “Tua komõha calua eci tua limbuka okuti, keteke likuavo noke liocilemawe manji ukuakunyula akongelo kumue la vamanji vakuavo veyile oku tu nyula.” Noke wa amisako hati: “Tua kuata esanju lialua omo okuti ekongelo lia tu kuatisa lovina vi pamisa ekolelo lietu. Tua tambulavo ovikutu, olohaku, akolombele, kuenda uwalo.” Manji umue watiamẽla kocimunga coku eca ekuatiso wa popia hati: “Vamanji va tunda kolonepa viosi viofeka yo Japãu va eca ekuatiso liavo. Vamanji vakuavo va tunda kolonepa vialua vio kofeka yo Estados Unidos va ecavo ekuatiso liavo. Eci va pulisiwa esunga lieci va lingila ungende walua va popia vati: ‘Tu kuete elitokeko la vamanjetu vofeka yo Japãu, momo va sukila ekuatiso.’” Wa sanjukila hẽ oku panga onepa kocisoko cimue okuti omanu vaco va likuetele ocisola pokati kavo? Yehova o sanjuka calua poku mola elitokeko liaco.

21 Nda cilo tua lilongisa oku likuatisa pokati la vamanji, ci ka tu kuatisa oku pandikisila kumosi kovitangi vi keya kovaso yoloneke. Ndaño okuti ka tu pondola oku sapela la vamanji va kasi kolonepa vikuavo violuali, tu sukila oku amamako oku likuata omunga la vamanji va kasi ocipepi letu. Manji umue ukãi o tukuiwa hati Fumiko wo kofeka yo Japãu okuti wa puluka kocilunga cimue wa popia hati: “Esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Omo liaco, tu sukila oku amamako oku kuatisa vamanjetu osimbu tu lavoka otembo eci okuti ka ku ka kala vali ovilunga viaco.”

22. Elitokeko lietu li ka tu kuatisa ndati kovaso yoloneke?

22 Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, cilo o sukila oku lipongiya poku likolisilako oku likuata omunga la vamanji. Eci oluali lulo lua Satana lu ka kunduiwa, Yehova o ka popela afendeli vaye ndeci a linga kosimbu. (Isaya 52:9, 10) Cikale okuti umalẽhe ale ukulu, o sukila oku amamako oku likuata omunga lafendeli va Yehova oco o ka popeliwe. Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa esunga lieci tu sukilila oku eca olopandu omo liovina tua siata oku tambula.