Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO

“Ko sē Mafaufau au ke ‵Fuli ne au te Lalolagi”

“Ko sē Mafaufau au ke ‵Fuli ne au te Lalolagi”
  • TAUSAGA NE FANAU I EI: 1966

  • FENUA NE FANAU I EI: FINILANI

  • TALA FAKASOLOPITO:: TINO GALUE I TE FAKAPOTOPOTOGA MŌ TE SAOLOTOGA O TINO

TOKU OLAGA MUA:

Ne fiafia au ki mea o te natula talu mai te taimi koi tamaliki ei au. Ne olo sāle toku kāiga o ta‵fao i togāvao mo va ituloto ‵gali kolā e fakatāmilo i te motou fa‵kai ko Jyväskylä, i te kogāloto o Finilani. Au foki se tino e fiafia ki manu. I te taimi koi tamaliki ei au, ne manako au o puke a pūsi mo kuli katoa e matea ne au! I te taimi ne tupu aka ei au, ne sē fiafia au ki te auala ne sōnafai sāle ne tino a manu. Ne seki leva, kae kau au ki se fakapotopotoga e galue ki saolotoga o manu, ko te koga telā ne fetaui ei au mo nisi tino kolā e ‵pau motou mafaufau.

Ne nau‵nau eiloa motou loto o fai se taumafaiga ke maua a saolotoga o manu. Ne tufatufa ne matou a fakamatalaga kae fai a māti o ‵teke atu ki sitoa e ‵togi ei a pakili o manu mo koga kolā e fai ei a tofotofoga ki manu. Ne fakatu foki ne matou se fakapotopotoga fou e puipui ei a manu. Ona ko taumafaiga ‵lasi e fai ne matou ke fakalauefa aka i ei te motou galuega, ne fe‵paki faeloa matou mo fakalavelave mai tino pulepule. E isi ne taimi ne puke ei au o ‵loka kae ave ki te fono fakamasino.

I tafa o toku manavase ki manu, ne fakalavelave mai foki ki a au a nisi fakalavelave o te lalolagi. I te fakaotiga, ne kau au ki nisi fakapotopotoga, e aofia i ei a te Amnesty International mo te Greenpeace. Ne fakaaoga toku malosi kātoa o ‵lago atu ki olotou mea e fai. Ne faipati au o puipui a tino ma‵tiva, tino fia‵kai, mo nisi tino kolā e se manuia malosi.

Ne fanofano malie eiloa o matea ne au me e se mafai ne au o ‵fuli te lalolagi. E tigā eiloa ne mafai ne fakapotopotoga konā o faka‵tonu aka a nāi tamā fakalavelave fo‵liki, ne foliga mai i fakalavelave ‵lasi ne gasolo aka fua o ma‵sei atu. E pelā eiloa me ko pokotia te lalolagi kātoa i te masei kae seai se tino e fia saga ki ei. Ne lagona ne au me ko seai eiloa soku malosi.

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:

: Ona ko toku fanoanoa me ko sē mafai ne au o fesoasoani, ne kamata ei au o mafaufau e uiga ki te Atua mo te Tusi Tapu. Ko oti ne a‵koga muamua au mo Molimau a Ieova ki te Tusi Tapu. E ui eiloa ne loto fakafetai au i Molimau a Ieova ne atafai mai kae fakaasi mai te fiafia tonu ki a au, ne seki toka au o ‵fuli toku olaga. I te taimi nei, ko ‵kese eiloa a mea.

Ne tapale taku Tusi Tapu ki tua kae kamata o faitau ki ei. Ne fai eiloa pelā me se sinu tonu ki oku pakiaga. Ne matea ne au a fuaiupu e uke i te Tusi Tapu kolā e akoako mai i ei ki a tatou ke atafai faka‵lei ki manu. Pelā me se fakaakoakoga, e fai mai te Faataoto 12:10 i “te tagata amiotonu e tausi faka‵lei ki ana manu.” (Tusi Tapu Tuvalu) Ne malamalama foki au i te Atua e se ko te māfuaga o fakalavelave o te lalolagi. A ‵tou fakalavelave ne gasolo aka o ma‵sei i te tokoukega o tino e se tau‵tali i tena takitakiga. Ne fiafia ‵ki eiloa au i te taimi ne tauloto ei au ki te alofa o Ieova mo tena loto kufaki.​—Salamo 103:8-14.

I te taimi tenei, ne maua ne au se pepa ke faka‵fonu mō te tusi ko te Ne a Mea e Akoako ‵Tonu Mai i te Tusi Tapu? kae lafo atu ne au. E seki leva kae ‵tu mai se tauavaga Molimau ki toku mataloa kae ofo mai se akoga faka-te-Tusi Tapu, kae ne talia ne au. Ne kamata foki au o kau ki fakatasiga Kelisiano i te Kingdom Hall. Kae ko te ikuga, ne kamata au o fiafia ki mea kolā e tauloto ne au mai te Tusi Tapu.

Fakafetai ki te Tusi Tapu me ko mafai ne au o fai a ‵fuliga e uke. Ne fakagata taku ‵pusi mo te inu malosi. Ne fai ne au ke ‵ma oku foliga mo pati e faipati au ki ei. Kae ne ‵fuli ne au aku faifaiga e fai ki tino pule o te malo. (Loma 13:1) Ne tiakina foki ne au toku olaga faivalevale, se vaega o toku olaga telā ne seki fia foki mai i ei.

A te ‵fuliga telā ne faigata ki a au ko te atiakaga o se kilokiloga tonu ki fakapotopotoga kolā e ‵tu mō te saolotoga o tino mo manu. Ne seki vave taku ‵fuliga. I te taimi muamua, ne mafaufau au me ko fakatogafiti ne au a fakapotopotoga konei māfai au e lisaina. E ui i ei, ne loto fakafetai au i te Malo o te Atua ko te fakamoemoega fua e tasi mō ‵tou lalolagi. Ne fakaiku aka ne au ke fakaaoga toku malosi kātoa o ‵lago ki te Malo tenā kae fesoasoani ki nisi tino ke tauloto e uiga ki ei.​—Mataio 6:33.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:

: E pelā me se tino e taumafai o fai a ‵fuliga, ne vaelua sāle ne au a tino ki potukau e lua​—ki te ‵lei io me ko te masei​—kae ne toka au o fakafesagai atu ki a latou kolā ne mafaufau au me e ma‵sei. Kae fakafetai ki te Tusi Tapu, ko se takalialia malosi nei au ki nisi tino. Kae ko taumafai au o ati aka a te alofa faka-Kelisiano ki tino katoa. (Mataio 5:44) I tafa o nisi auala aka, e fakaasi atu ne au te alofa tenei mai te talai atu o te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua. E fiafia eiloa au o kilo atu ki te auala e fesoasoani atu ei te galuega alofa tenei ke maua te filemu mo te fiafia kae tuku atu i ei ki tino se fakamoemoega tonu.

Ne maua ne au te filemu o te mafaufau mai te tuku atu o mea ki lima o Ieova. E pelā me ko te Mafuaga, e lotomalie au me ka sē talia ne ia ke sōnafai a manu mo tino ke oko eiloa ki te se-gata-mai io me talia ne ia ke fakamasei a ‵tou lalolagi taulekaleka. I te suā feitu, ko pili fua o faka‵lei aka ne ia a fakamaseiga katoa kolā ko oti ne fai. (Isaia 11:1-9) E fiafia ‵ki eiloa au, e se mai te iloa fua o muna‵tonu konei kae o fesoasoani atu foki ki nisi tino ke fakatuanaki ki ei. Ko sē mafaufau au ke ‵fuli ne au te lalolagi.