Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

“Ke Fakamanuia Atu ki a Koe Ona ko Ou Mafaufauga ‵Lei!”

“Ke Fakamanuia Atu ki a Koe Ona ko Ou Mafaufauga ‵Lei!”

NE FAI atu eiloa ne Tavita i Isalaelu mua a pati konā mai luga ke tavae atu ei ki se fafine telā ne fetaui mo ia. A tena igoa ko Apikaila. Se a te mea ne fai ei a Tavita ke tavae atu ki tou fafine, kae ne a mea aoga e mafai o tauloto ne tatou mai i tena fakaakoakoga?

Ne fetaui a Tavita mo te fafine avaga tenei i te taimi ne tele keatea ei a ia mai te tupu ko Saulo. Ne avaga a Apikaila ki a Napalu, se tagata maumea, telā e isi sena lafu manu lasi i kogā koga maugā i te feitu ki saute o Iuta. Ne “puipui” eiloa ne Tavita mo ana tāgata a tausi mamoe mo te lafu a Napalu. Ne uga fakamuli atu ne Tavita ana avefekau ki a Napalu, kae fakamolemole atu ke ‘tuku mai te mea e mafai ne ia o tuku mai’ i mea tau meakai. (1 Samu. 25:8, 15, 16) E seki faigata eiloa te akai tenā, me ne puipui faka‵lei ne Tavita mo ana tāgata a mea a Napalu.

Kae ko Napalu, telā e fakauiga tena igoa ki te “Valea” io me ko “Fakavalevale,” ne ola eiloa e ‵tusa mo tena igoa. Ne tali atu a ia i se auala masei kae fakalogo‵mae, mai te seki talia ne ia o te akai a Tavita. Tela la, ne fakatoka a Tavita ke fakasala a Napalu ona ko tena tali saua mo te sē ‵lei foki. Ko ‵tau eiloa o fakasala a Napalu mo tena kaukāiga ona ko tena fakavalevale.1 Samu. 25:2-13, 21, 22.

Ona ko ikuga sē ‵lei o te fakatokaga fakavave o te palani e aunoa mo te mafaufau, ne taofi aka eiloa ne Apikaila mo te loto malosi a te mea tenā. Ne faipati atu eiloa a ia mo te āva ki a Tavita ona ko tena fesokotakiga mo Ieova. Kae ne tuku atu ne ia a mea‵kai e lava kae ‵toe ki a Tavita, telā ka fai mo fai te suā tupu, mo ana tāgata. Kae ko Tavita, telā ne iloa ‵lei ne ia me ne fakaaoga ne Ieova tou fafine ke taofi aka ei a ia mai te faiga o se mea telā ka nofo sala ei a ia i mua o te Atua. Ne fai atu a Tavita ki a Apikaila: “Ke fakamanuia atu ki a koe ona ko ou mafaufauga ‵lei! Ke fakamanuia atu eiloa ki a koe me ne taofi ne koe au i te aso nei mai te fakama‵ligiga o toto mo te taui ma sui.”1 Samu. 25:18, 19, 23-35, NW.

E laveagofie atu ne tatou me e se fia fai tatou e pelā mo Napalu, telā e seai se loto fakafetai ki mea ‵lei ne fai mō tatou. E se gata i ei, kafai e lavea ne tatou se tulaga masei ko kamata o sae aka, se mea ‵lei ke fai ne tatou te ‵toe mea e mafai o fai ke faka‵lei aka ei. Ao, e mafai o faka‵foki atu ne tatou a pati a te faisalamo telā ne fai atu ki te Atua: “Tuku mai ki a au te poto mo te iloa.”Sala. 119:66.

E mafai o lavea ne nisi tino a te poto, io me ko mafaufauga ‵lei, i ‵tou faifaiga. Faitalia me e fai mai ne latou io me ikai, e mafai o ‵pau olotou lagonaga mo Tavita, telā ne fai mai: “Ke fakamanuia atu ki a koe ona ko ou mafaufauga ‵lei!”