Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Fesoasoani Valoaga a Hosea Ina ia Tatou Mulimuli iā Ieova

E Fesoasoani Valoaga a Hosea Ina ia Tatou Mulimuli iā Ieova

E Fesoasoani Valoaga a Hosea Ina ia Tatou Mulimuli iā Ieova

“Latou te mulimuli atu iā Ieova.”—HOSEA 11:10.

1. O le ā le tala faafaatusa o loo i le tusi o Hosea?

PE E te fiafia e maimoa i ni tala mananaia e iai ni tagata mataʻina? E iai se tala faafaatusa o loo i le tusi o Hosea. * O loo faamatala ai le faaipoipoga a Hosea le perofeta a le Atua, lea e fesootaʻi atu i le faaipoipoga faafaatusa na osia e Ieova ma le nuu o Isaraelu, e ala i le feagaiga o le Tulafono a Mose.

2. O ā ni mea ua tatou iloa e uiga iā Hosea?

2 O loo taʻua i le Hosea mataupu 1, le tulaga o mea i na ona pō. Na soifua Hosea i se vaipanoa o le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu (e taʻua foʻi o Efaraima, le igoa o lona ituaiga malosi). Na vavalo Hosea i ona pō o tupu mulimuli e fitu o Isaraelu ma i ona pō o le tupu o Usia, Iotama, Aasa, ma Esekia o Iuta. (Hosea 1:1) O lea la, pe tusa e 59 tausaga le umi na vavalo ai Hosea. Na māeʻa le tusi o Hosea a o leʻi leva ona mavae le 745 T.L.M. Ae ui i lea, o loo aogā pea i aso nei auā o loo faia e le faitau miliona o tagata le mea na valoia e Hosea: “Latou te mulimuli atu iā Ieova.”—Hosea 11:10.

O se Aotelega

3, 4. Ia faamatala puupuu manatu o i le Hosea mataupu 1 e oo i le 5.

3 O se aotelega puupuu o le Hosea mataupu 1 e oo i le 5, o le a tatou naunau atili ai e mulimuli iā Ieova i le faatuatua, ma faia mea e tusa ma lona finagalo. E ui lava na mulilua faaleagaga tagata Isaraelu, ae ana latou salamō, semanū e alofa mutimutivale i ai Ieova. E iloa lenā mea i feutagaʻiga a Hosea ma lana avā o Komeri. E tasi la laʻua tama na fanaua e Komeri. Ae e aliali mai e toʻalua tamaiti o le pō na fanaua e Komeri mulimuli ane. Ae ui i lea, na toe talia e Hosea Komeri e pei foʻi ona alofa mutimutivale Ieova i tagata ua salamō o Isaraelu.—Hosea 1:1–3:5.

4 Na faamasinoina ma le tonu e Ieova tagata Isaraelu ona o le lē faamaoni, lē alolofa ma latou te leʻi iloa foʻi le Atua. O le a taui atu e le Atua le malo ifo i tupua o Isaraelu atoa ma le malo faauamaaa o Iuta. Peitaʻi, na saʻili atu ona tagata iā te ia ina ua “puapuagatia i latou.”—Hosea 4:1–5:15.

Ua Faaauau le Tala

5, 6. (a) Pe na toʻatele tagata na faitaaga i le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu? (e) Aiseā e tāua ai iā i tatou le lapataʻiga iā Isaraelu?

5 Na faatonuina e le Atua Hosea: “Alu ia oe, ia e fai avā i le fafine talitane, ma ia fai māu le fanau a le faitaaga, auā ua matuā faitaaga lava le nuu, ua ō ese iā Ieova.” (Hosea 1:2) Pe na toʻatele tagata na faitaaga i Isaraelu? Ioe, auā ua faapea mai Hosea: “O le fia faitaaga ua faasesēina ai i latou [o tagata o le malo o ituaiga e sefulu], ma ua latou ō ese nai lo latou Atua e faitaaga ai. . . . E faitaaga ai o outou afafine, e mulilulua foʻi a outou avā. . . . Auā [o tane] o i latou lava ua latou ō ese faatasi ma fafine faitaaga, ua latou faitaulaga faatasi ma fafine talitane.”—Hosea 4:12-14.

6 Na sasao faaafi le faitaaga i Isaraelu, ma na latou faitaaga foʻi faaleagaga. Ona o lea, o le a “taui atu” e Ieova tagata Isaraelu. (Hosea 1:4; 4:9) E tāua foʻi iā i tatou lenei lapataʻiga, auā o le a tauia e Ieova tagata e lē mamā a latou amio ma la latou tapuaʻiga i aso nei. Peitaʻi, o ē e mulimuli iā Ieova, latou te ausia tapulaa mo le tapuaʻiga mamā ma latou te iloa foʻi o ē “faitaaga, . . . e lē maua e i latou se tofi i le malo o Keriso ma le Atua.”—Efeso 5:5; Iakopo 1:27.

7. O le ā le mea ua faaataina e le faaipoipoga a Hosea ma Komeri?

7 E foliga mai na avea Komeri ma taupou ina ua faaipoipo iā Hosea. Na faamaoni o ia i le taimi na ‘fanau mai ai le atalii’ o Hosea. (Hosea 1:3) E pei ona faaalia i lenei tala faafaatusa, ina ua faatoʻā uma lava ona faasaʻolotoina tagata Isaraelu mai le nofo pologa i Aikupito i le 1513 T.L.M., na osia ai e Ieova se feagaiga ma i latou e pei o se faaipoipoga mamā. Na tautō Isaraelu e faamaoni i ‘lana tane’ o Ieova ina ua latou malilie i le feagaiga. (Isaia 54:5) Ioe, ua fai le faaipoipoga mamā a Hosea ma Komeri, ma ata o le faaipoipoga faafaatusa a Isaraelu ma le Atua. Ae na suia lenā tulaga!

8. Na faapefea ona amata mai le malo o ituaiga e 10 o Isaraelu, ma na faapeʻī la latou tapuaʻiga?

8 “Ua toe tō foʻi [le avā a Hosea], ua fanau ai le tama teine.” O lenei tama teine ma le isi tamaitiiti mulimuli ane, atonu na maua ina ua mulilua Komeri. (Hosea 1:6, 8) Ona o loo fai Komeri ma faatusa o Isaraelu, e te ono fesili la, ‘Pe na faapefea ona avea Isaraelu ma fafine talitane?’ Na vavae ese ituaiga e sefulu o Isaraelu mai ituaiga i saute o Iuta ma Peniamina i le 997 T.L.M. Na faatūina i le malo i mātū o ituaiga e sefulu o Isaraelu le tapuaʻiga i tamaʻi povi auro, ina ia lē toe ō atu ai tagata i Iuta e tapuaʻi iā Ieova i lona malumalu i Ierusalema. Na taatele i Isaraelu le tapuaʻi i le atua sesē o Paala, lea na aofia ai faiga matagā tau feusuaʻiga.

9. O le ā le mea na tupu iā Isaraelu e pei ona valoia i le Hosea 1:6?

9 Na fetalai atu le Atua iā Hosea ina ua fanaua e Komeri lana tama lea atonu o se tamaitiiti o le pō: “Ia e faaigoa iā te ia, o Loruama; auā ou te lē toe alofa [mutimutivale] atu i le aiga o Isaraelu, a e ou te matuā aveesea i latou.” (Hosea 1:6) Na “aveesea” i latou e Ieova ina ua ave faatagataotaua e Asuria tagata Isaraelu i le 740 T.L.M. Ae na alofa mutimutivale Ieova i le malo o ituaiga e lua o Iuta ma faaolaina i latou e aunoa ma ni aufana, pelu, taua, solofanua, po o ʻau e tiʻetiʻe i solofanua. (Hosea 1:7) Na fasiotia e se agelu i le pō e tasi i le 732 T.L.M., fitafita Asuria e 185,000 o ē na faamataʻu ane i Ierusalema, le laumua o Iuta.—2 Tupu 19:35.

Le Faamasinoga a Ieova iā Isaraelu

10. O le ā le mea na faaataina e le mulilua o Komeri?

10 Na tuua e Komeri Hosea ma avea o ia ma “fafine talitane,” auā na mulilua ma le isi tamāloa. O lenei mea ua fai ma ata o le faifaimea faapolotiki o Isaraelu ma isi malo ifo i tupua ma le faalagolago atu iā i latou. Latou te leʻi viiviia Ieova i meafaitino na latou maua. Na i lo lea, na avatu e Isaraelu le viiga i atua o nuu ese ma faaleaga ai la laʻua feagaiga o le faaipoipoga ma le Atua, ona o le auai i tapuaʻiga sesē. E lētioa a faamasino e Ieova lenā nuu mulilua faaleagaga!—Hosea 1:2; 2:2, 12, 13.

11. O le ā le mea na tupu i le feagaiga o le Tulafono ina ua tuu atu e Ieova le ʻau Isaraelu ma Iuta e ave faapagota?

11 O le ā le mea na tupu iā Isaraelu ona o le tuua o Lē sa fai ma ana Tane? Na ia “taʻitaʻi iā te ia i le vao” o Papelonia, le atunuu na faatoʻilaloina Asuria. Na ave faatagataotaua Isaraelu i Asuria i le 740 T.L.M. (Hosea 2:14) Ina ua faaumatia e Ieova le malo o ituaiga e 10, na te leʻi soloia le feagaiga o le faaipoipoga na ia osia ma le malo o ituaiga uma e 12 o Isaraelu. Ina ua tuu atu e le Atua tagata Papelonia e faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M. ma ave faapagota tagata o Iuta, e leʻi soloia ai e Ieova le feagaiga o le Tulafono a Mose, lea na osi ai la laʻua faaipoipoga faafaatusa ma le malo o ituaiga e 12 o Isaraelu. Na muta lenā faiā ina ua teena e taʻitaʻi lotu Iutaia Iesu Keriso ma fasiotia o ia i le 33 T.A.—Kolose 2:14.

Apoapoaʻi Atu Ieova iā Isaraelu

12, 13. O le ā le ʻauʻau o le Hosea 2:6-8, ma e faapefea ona faatatauina iā Isaraelu?

12 Ua apoapoaʻi atu le Atua iā Isaraelu “inā lafoaʻi ia e ia ana faitaaga.” Peitaʻi, na fia mulimuli atu Isaraelu i ē na mananaʻo iā te ia. (Hosea 2:2, 5) Ona fetalai atu lea o Ieova: “O le mea lea, faauta, ou te pupuni ai lou ala i laau tuitui, ou te siʻosiʻoina foʻi o ia i le pa, ia lē iloa e ia ona ala. E mulimuli atu lava o ia i ē o mananaʻo iā te ia, a e lē maua atu i latou e ia; e saʻiliʻili o ia iā te i latou, a e lē iloa; ona faapea mai ai lea o ia, Ou te alu, ou te toe foʻi i laʻu tane muamua, auā sa sili loʻu manuia anamua, i loʻu manuia i nei ona pō. Auā na lē iloa e ia, o aʻu lava sa foaʻiina atu iā te ia o saito, ma uaina, ma suāuu; na aʻu faateleina foʻi ana ario, ma ana auro na latou saunia mo Paala.”—Hosea 2:6-8.

13 E ui ina sa sulu atu Isaraelu mo se fesoasoani mai i nuu na “mananaʻo iā te ia,” ae na lē mafai ona latou fesoasoani iā te ia, ona e pei lava na siʻosiʻoina o ia i se pa na faia i laau tuitui. Ina ua uma le tolu tausaga talu ona vagaia e Asuria, na faaumatia ai lona laumua o Samaria i le 740 T.L.M., ma e leʻi toe faavaeina lava le malo o ituaiga e sefulu. Na manatua e se vaega toʻaitiiti o Isaraelu o ē na ave faapagota, le manuia o o latou augātamā ina ua latou auauna iā Ieova. Na teena e lenā vaega totoe le tapuaʻiga iā Paala, ma saʻili e toe faafou la latou feagaiga ma Ieova.

Toe Iloilo le Tala

14. Aiseā na toe nonofo ai Hosea ma Komeri?

14 Ina ia malamalama atili i le fesootaʻiga a le aiga o Hosea ma le faiā a Isaraelu ma Ieova, ia mafaufau i upu nei: “Ua fetalai mai Ieova iā te aʻu, Ia e toe alu, ia e loto atu i se fafine o lē ua loto i ai lana uō, a o le fafine mulilua ia.” (Hosea 3:1) Na faalogo Hosea i lenei faatonuga e ala i le faatauina mai o Komeri mai le tamāloa na la nonofo. Ona aʻoaʻia lea e Hosea lana avā: “E te nofo faatali mai iā te aʻu i aso e tele, aua e te faitaaga, aua e te nofo i se tane.” (Hosea 3:2, 3) Na faalogo Komeri i le aʻoaʻiga, ma na iʻu ina toe nonofo ma Hosea. E faapefea ona faatatau lenei mea i feutagaʻiga a le Atua ma tagata o Isaraelu ma Iuta?

15, 16. (a) E faapefea ona maua e le nuu o Isaraelu le alofa mutimutivale o le Atua? (e) Ua faapefea ona faataunuu le Hosea 2:18?

15 A o faaaunuua tagata Isaraelu ma Iuta i Papelonia, na tofia ai e le Atua ana perofeta ina ia ‘faamāfanafana iā te i latou.’ Ina ia alofa mutimutivale i ai le Atua, na tatau ona salamō ona tagata ma toe foʻi atu i Lē ua fai ma a latou Tane, e pei ona toe foʻi atu Komeri i lana tane. A faia faapea, ona avaʻe lea e Ieova o lona nuu ua pei o sana avā mai “le vao” o Papelonia, ma toe faafoʻi o ia i Iuta ma Ierusalema. (Hosea 2:14, 15) O le 537 T.L.M. na faataunuu ai e Ieova lana folafolaga lenā.

16 Na faataunuu foʻi e le Atua le folafolaga lenei: “O le aso foʻi lea matou te osi ai ma i latou le feagaiga ma manu feʻai, ma manu felelei, ma mea fetolofi i le eleele; ou te gausia foʻi le aufana ma le pelu, ma le taua ai le nuu, o aʻu e taooto ai i latou ma le filemu.” (Hosea 2:18) Na nonofo ma le filemu le vaega totoe o tagata Iutaia, o ē na toe foʻi atu i lo latou nuu ma e leʻi toe fefefe ona o manu feʻai. Na taunuu foʻi lenei valoaga i le 1919 T.A., ina ua saʻoloto le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga mai iā ‘Papelonia le aai tele,’ o lotu sesē uma i le lalolagi aoao. Ua latou nonofo ma le filemu, ma olioli i se parataiso faaleagaga ma a latou aumea, o ē e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. E lē amio faamanu nei Kerisiano moni.—Faaaliga 14:8; Isaia 11:6-9; Kalatia 6:16.

Ia Ave i Fale Manatu Aogā

17-19. (a) O ā uiga o le Atua ua faalaeiau i tatou e faaaʻoaʻo i ai? (e) E tatau faapefea ona aafia i tatou i le alofa mutimutivale o le Atua?

17 E tatau ona tatou alolofa mutimutivale ona e alofa mutimutivale le Atua. O le manatu lenā o loo taʻua i mataupu muamua o le Hosea. (Hosea 1:6, 7; 2:23) O le finagalo malie o le Atua e alofa atu i tagata Isaraelu ua salamō, ua ōgatusa ma le mau lenei: “O lē ua ufiufi lona solitulafono, e lē manuia o ia; a o lē ua faaali ma lafoaʻiina, e alofagia o ia.” (Faataoto 28:13) O upu a le faisalamo, ua fai ma faamāfanafanaga i ē fai mea sesē ua salamō: “O taulaga i le Atua, o le loto momomo lea; le Atua e, e te lē inosia le loto momomo ma le nutimomoia.”—Salamo 51:17.

18 O le valoaga a Hosea ua faamatilatila ai le alofa mutimutivale o lo tatou Atua. E mafai ona salamō ma toe liliu mai ē na lē tausisi i ala amiotonu o le Atua. Pe a faia faapea, ona talia lea o i latou e Ieova. Na alofa mutimutivale Ieova i tagata salamō o Isaraelu, lea na fai la latou faaipoipoga faafaatusa. E ui na latou lē usiusitai iā Ieova ma ‘faaonoono i le Paia o Isaraelu, ae ua ia alofa mutimutivale iā te i latou auā na ia manatua, ua na o tagata lava i latou.’ (Salamo 78:38-41) E tatau ona tatou fia mulimuli pea iā Ieova ona o ia o le Atua alofa mutimutivale.

19 E ui na sasao faaafi le fasioti tagata, gaoi ma le mulilua i Isaraelu, ae na “faamāfanafana” Ieova iā Isaraelu. (Hosea 2:14; 4:2) E faamāfanafanaina foʻi i tatou ma atili māfana ai la tatou mafutaga ma Ieova, pe a tatou manatunatu loloto i lona alofa mutimutivale. Ia fesili ifo iā i tatou lava: ‘E faapefea ona ou faaaʻoaʻo atili i le alofa mutimutivale o Ieova a o oʻu feutagaʻi ma isi tagata? Afai e faatoese mai se Kerisiano na faatigā iā te aʻu, po ou te lotomalie e faamagalo iā te ia e pei ona faia e le Atua?’—Salamo 86:5.

20. Ia fai se faaaʻoaʻoga e faaalia ai e tatau ona tatou mautinoa i le faamoemoe mai le Atua.

20 O le Atua e maua mai ai le faamoemoe moni. O se faaaʻoaʻoga, na ia folafola mai: “Ou te tuuina atu foʻi iā te ia . . . le vanu o Akori e fai ma faitotoʻa e faamoemoe ai.” (Hosea 2:15) Na faamoemoe le nuu e pei o le avā a Ieova, e toe foʻi i lo latou nuu moni, lea na iai “le vanu o Akori.” O le faataunuuga o lenā folafolaga i le 537 T.L.M., ua saga mausalī ai lo tatou talitonuga i le faamoemoe ua folasia mai e Ieova mo i tatou.

21. Aiseā e tāua ai le poto i le Atua ina ia mulimuli ai iā te ia?

21 Ina ia mulimuli pea iā Ieova, e tāua ona ave pea i fale le poto iā te ia ma faatatau i o tatou olaga. Na leai se poto e uiga i le Atua i le nuu o Isaraelu. (Hosea 4:1, 6) Ae na faamanuiaina isi tagata ona o le matuā faatāuaina o faatonuga mai le Atua ma mulimuli i ai. O se faaaʻoaʻoga, o Hosea atoa foʻi ma tagata e 7,000 i aso o Elia o ē e leʻi tootutuli iā Paala. (1 Tupu 19:18; Roma 11:1-4) E faaauau ona tatou mulimuli iā Ieova pe a tatou talisapaia ana faatonuga.—Salamo 119:66; Isaia 30:20, 21.

22. O le ā so tatou manatu i tagata ua fulitua i le tapuaʻiga moni?

22 E finagalo Ieova ina ia teena ē ua fulitua i le tapuaʻiga moni, e tane o loo taʻimua i ona tagata. Ae ua faapea mai le Hosea 5:1: “Le ʻau ositaulaga e, faalogologo mai ia i lenei mea. Le aiga o Isaraelu e, inā faalogologo mai ia. Le aiga o le tupu e, inā liliu mai ia o outou fofoga, auā ua faasalaina outou, ua avea outou ma matāsele i Mesepa, ma upega ua folasia i Tapora.” O ē na fulitua i le tapuaʻiga moni, na avea i latou ma matāsele ma upega i tagata Isaraelu e faaosooso iā i latou e ifo i tupua. Atonu na faaautū atu na tapuaʻiga sesē i le mauga o Tapora ma le nofoaga na taʻua o Mesepa.

23. O ā ni manatu lelei na e maua mai le suʻesuʻeina o le Hosea mataupu 1 e oo i le 5?

23 O lea la, ua faaalia i valoaga a Hosea o Ieova o le Atua alofa mutimutivale, o lē foaʻi maia le faamoemoe, ma faamanuiaina tagata e faalogo i ana faatonuga ma teena ē ua fulitua i le tapuaʻiga moni. Ia tatou saʻili atu iā Ieova ma taumafai e faafiafia o ia, e pei o tagata Isaraelu na salamō. (Hosea 5:15) O le faia faapea, o le a tatou selesele ai mea lelei ma tofo i le olioli ma le manuia, ona o le mulimuli ma le faamaoni i le Atua.—Salamo 100:2; Filipi 4:6, 7.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 1 O loo iai se tala faafaatusa i le Kalatia 4:21-26. Ina ia maua nisi faamatalaga i lenā tala, tagaʻi i le tusi lona lua o le Insight on the Scriptures, itulau e 693-694, lea ua lomia e Molimau a Ieova.

O le ā Sau Tali?

• O le ā le mea ua faaataina e le faaipoipoga a Hosea ma Komeri?

• Aiseā na faamasino ai e Ieova Isaraelu?

• O le ā se manatu lelei na faalaeiauina ai oe i le Hosea mataupu 1 e oo i le 5?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

Pe e te silafia o ai na faaataina e le avā a Hosea?

[Ata i le itulau 19]

Na faatoʻilalo e Asuria tagata sa ainā Samaria i le 740 T.L.M.

[Ata i le itulau 20]

Na toe foʻi atu ma le fiafia tagata i lo latou nuu moni