Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mauaina o le Filēmū Moni i se Atunuu Vevesi

Mauaina o le Filēmū Moni i se Atunuu Vevesi

Mauaina o le Filēmū Moni i se Atunuu Vevesi

“O le malosi taufaamataʻu o faiga sauā i le va o ituaiga faalotu ua matuā lē pulea lava,” o se lipoti lea na faia i tuā i le 1969. O le taimi lena na amata ai ona faateteleina Faalavelave, o le vaitaimi lata mai nei o fevesiaʻiga i Aialani i Mātū.

O FAIGA sauā ma fasiotiga i le va o ituaiga faalotu ua avea o se olaga masani a o fāifai tetele tauiviga a le ʻau fasioti tagata Porotesano ma Katoliko, “o tagata taufeʻai o itu uma e lua” o fevaevaeaʻiga faapolotiki ma faalelotu, mo le fia puleaina o Aialani. Talu mai ona amata, “ua silia ma le 3,600 tagata ua fasiotia ma le faitauafe ua faamanuʻalia tumau ai nisi vaega o o latou tino, i le toeitiiti atoa le 30 tausaga o faiga sauā,” o le lipoti mai lea a le Irish Times.

O le mea moni e lē fou lenei feteenaʻiga. Ua faitau senituri o pagatia ai Aialani. I tausaga talu ai, ua lagonaina ai pea i Aialani i Mātū ona āuga sili ona mataʻutia, peitaʻi o tagata i vaipanoa uma lava o Aialani ua āfaina o latou olaga i tigā ma feʻainaʻiga ua faapogaia e nei faalavelave.

I lena faasologa o mea tutupu, lea ua silia nei ma le selau tausaga, ua faasino atu e Molimau a Ieova le vaifofō moni i faafitauli ua malaia ai lenei atunuu feʻainaʻi. O lena vaifofō o le Malo o le Atua i aao o Iesu Keriso. (Mataio 6:9, 10) I le amataga mai o Faalavelave i le 1969, sa iai le toʻa 876 o Molimau a Ieova i Aialani. I le taimi nei ua sili atu ma le 4,500, i faapotopotoga e silia ma le 100. O ni nai tala nei o mea tutupu mai nisi o ē ua latou fulitua i faiga faapolotiki ma faavaegatau.

“Pe a Ou Matua, o le a Ou Auai Atu i le IRA!”

Na ola aʻe Mikaele * o se Katoliko i le Faiga Malo o Aialani. A o iai i le aʻoga sa ia aʻoaʻoina ai le talafaasolopito o Aialani ma le la feʻainaʻiga ua āu senituri ma Peretania. A o tamaitiiti o ia, sa ia te ia ni lagona matuā ʻinoʻino i tagata Egelani, lea na ia vaai i ai “o ē faatigā i tagata Aialani.” Ina ua sefulu ona tausaga, na ia faapea atu i le tinā o lona tinā, “Pe a ou matua, o le a ou auai atu i le IRA!” (The Irish Republican Army) “Na pasasa le pō i oʻu mata ma o loo oʻu manatua lava e oo mai i le asō,” o lana tala lea. Na ia iloa mulimuli ane faapea sa auai atu le tamā o lona tinā i le vaegāʻau a Peretania i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. Na iai se taimi na tū ai le tinā o lona tinā i luma o le toeaina ina ia taofia tagata o le IRA mai le fanaina o ia.

Peitaʻi, ina ua matua Mikaele, na manaʻo pea o ia e fai se mea e fesoasoani ai i ona uso Katoliko i Aialani i Mātū. Ua faapea mai o ia: “Na foliga mai ia te aʻu i lena taimi, na pau lava tagata o loo latou faia se mea e fesoasoani ai i tagata Katoliko o Aialani i Mātū na o tagata o le IRA.” I le faagaeeina i le mea na ia manatu i ai o se gaoioiga tonu, na avea ai o ia o se tasi o le IRA ma na toleniina o ia i le auala e faaaogā ai auupega. E toʻatolu nisi o ana uō, o ni alii se toʻalua ma se tamaʻitaʻi, na tafanaina ma maliliu ai e vaegatau a ni tagata o le lotu Porotesano i Aialani i Mātū.

Na iʻu ina lē mautonu Mikaele i feteenaʻiga sa iai i le vaegatau, mo se faaaʻoaʻoga, sa lē fiafia o ia i finauga matuiā sa tutupu soo pea i le vā o vaegatau eseese. A o iai i le falepuipui ona o ni solitulafono e fesootaʻi atu i gaoioiga a le IRA, sa ia tatalo ai i le Atua e fesoasoani atu ia te ia e sailia le ala moni i le filēmū tumau ma le faamasino tonu. I se vaitaimi mulimuli ane, na asiasi atu ai ni Molimau a Ieova i lona fale. Peitaʻi, o uiga tuai faaituʻau na avea ma pā pupuni. O Molimau na ō atu, o ni Egelani. O le mauaa i lona loto o le ʻinoʻino na faigatā ai ona ia faalogologo atu. Ua faapea mai o ia: “Sa lē masani ona ou fiafia e talia i latou, ae na latou maumauaʻi pea e asiasi mai ma talanoa mai ia te aʻu, ma na amata ai ona ou iloa o le Malo o le Atua o le a ia taofia faiga lē tonu uma lava faapolotiki ma faiga lē tonu i le sosaiete o tagata lautele ia sa ou tau ina ia tafiesea.—Salamo 37:10, 11; 72:12-14.

I se tasi afiafipō na oo mai ai se tulaga e sili ona mataʻutia ina ua feiloaʻi Mikaele ma lona taʻitaʻiʻau o le IRA, o lē na fai atu ia te ia, “E iai sa matou galuega e te faia.” Ua faapea mai Mikaele: “Na oo mai oʻu lagona ua tatau loa ona fai ai lava iinā saʻu faaiʻuga, o lea sa na ona ou manava loloa lava i totonu ma fai atu loa, ‘Ua avea nei aʻu ma se tasi o Molimau a Ieova,’ e ui lava ou te leʻi papatiso i lena taimi. Na pau lava le lagona sa ia te aʻu o loʻu manaʻo e avea ma se auauna a Ieova.” Na tali mai le taʻitaʻiʻau: “E tatau ona avatu oe e faatū faalagolago i le puipui ma fana ai.” E ui i le faamataʻuga, ae na tuua e Mikaele le IRA. Sa ia maua le lototele e fai ai lenei mea e ala i lona faatāuaina i lona mafaufau ma lona loto o afioga a Ieova. “Mulimuli ane, na oo ina tuuina atu e laʻu avā ma nisi o laʻu fanau o latou ola ia Ieova. Ua matou mauaina nei le filēmū moni i o matou loto. Ma o le a matou loto faafetai pea ia Ieova ona o lona faatagaina o i matou e aʻoaʻoina le upu moni ma faia so matou sao i le faasalalauina atu o le feʻau o le filēmū i totonu o se atunuu vevesi.”—Salamo 34:14; 119:165.

O le Solitū o se Puipuiga Moni

“Sa ou ola aʻe i se nuu maotua i County Derry i Aialani i Mātū,” o le faamatalaga lea a Paterika. “A o oʻu laitiiti, e leai lava se isi mea na ou iloa vaganā Faalavelave. O lena siʻomaga e mautinoa lava sa aafia ai laʻu vaaiga i mea ma oʻu mafaufauga.” Sa tuputupu aʻe ia Paterika ni manatu sili ona mataʻutia ua aafia ona o le mataʻutia o le lotonuu ma le matuā mauaa o lagona faaituʻau e tetee atu ai ia Peretania. Sa ia vaaia tagata lotu mai itu uma e lua o fetauaʻiga faapolotiki o loo latou solia mataupu silisili autū faa-Kerisiano faapea foʻi mataupu silisili o le olaga talafeagai faaletagata. O le iʻuga, na ia liliu ese ai mai lotu, ma iʻu ina lē talitonu o ia e iai se Atua, ae avea ma se tagata e lagolagoina aʻiaʻi aʻoaʻoga faa-Marx.—Faatusatusa i le Mataio 15:7-9; 23:27, 28.

Ua faapea mai Paterika: “O mea muamua lava o loo oʻu manatua, o ni tetee e mumusu e toe aai sa fai e pagota o le itu o le republic, lea e lagolagoina le lafo ina ia iai se tutoʻatasi, o ē sa i le itu i Mātū. Na ou matuā aafia ai lava. Ou te manatua loʻu faaalialia o ni fuʻa a Aialani ma ʻosiʻosi solo tusitusiga e tetee atu ai ia Peretania i so o se mea sa mafai ona ou faia ai. I le na o le 15 o oʻu tausaga, sa avea ai aʻu ma leoleo sa tautua i le falelauasiga o se tasi o i latou na auai i tetee e mumusu e toe aai, o lē na oti ai lava i le falepuipui.” I le pei o le toʻatele o isi tagata o loo saisaitia i tulaga fesouaʻiga ma fenumiaʻiga o lea vaitaimi, na auai atu ai Paterika i gaoioiga sauā ma savaliga tetee i le sailia o mea sa ia manatu o le faamasinoga tonu lea ma le tutusa o aiā tatau. Sa ia ati aʻe ni faauōga māfana ma le toʻatele o tagata sili ona mauaa i le mananaʻo i le tutoʻatasi, o le toʻatele o na tagata sa faafalepuipuiina e pulega a Peretania.

Ua faapea mai Paterika: “Ae, ona o ni māfuaaga tau tamaoaiga, na iʻu ai ina ou nofo i Egelani mo sina vaitaimi. A o oʻu iai iinā, sa puʻea e leoleo Peretania se tasi o aʻu uō o lē na auai i se vaega e tataoina pomu.” E ui lava sa tumau pea ona matuā malolosi lagona fiafia o Paterika i le vaega o loo mananaʻo i le tutoʻatasi, ae na amata ona suia ona uiga. Na amata ona ia iloa faapea o ona uiga ʻinoʻino i tagata Peretania uma sa matuā lē faavaea lava. Fai mai a ia: “Na amata ai foʻi ona ou iloa, o gaoioiga faavaegatau e lē taitai ona foʻia ai faafitauli ma aveesea ai faiga lē faamasino tonu ia o loo faatigā ia te aʻu. Sa matuā tele faiga piʻopiʻo ma isi faiga lē tonu a i latou o loo puleaina faalapotopotoga faavaegatau.—Failauga 4:1; Ieremia 10:23.

Mulimuli ane, ona toe foʻi lea o Paterika i Aialani i Mātū. “Ina ua ou toe foʻi, sa faamasani atu aʻu e saʻu uō i Molimau a Ieova.” O lona suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma Molimau, na amata ai ona iloa e Paterika le vaifofō moni mo feteenaʻiga ma fefinauaʻiga a tagata. Na vave ona ia agaʻigaʻi i luma faaleagaga a o faaaafiaina lona mafaufau ma lona loto e mataupu silisili o le Tusi Paia. (Efeso 4:20-24) Fai mai lana faamatalaga: “I le taimi nei, na i lo o loʻu faia o ni faufauga e suia ai le pulega o loo iai, ae ua ou talaʻi atu le feʻau o le filēmū mai le Tusi Paia, e oo lava i vaipanoa o loo nonofo ai tagata latou te lagolagoina le pulea pea o i latou e Peretania, o ni vaipanoa sa lē taitai ona ou loto tele ou te alu atu i ai muamua. O le mea moni, i se tasi taimi a o faatetele ni fasiotiga tagata i le va o vaega faalotu i totonu o Belfast, e na o le pau lava i latou sa mafai ona feofeoaʻi saʻoloto i vaipanoa e iai tagata e lagolagoina le pulea pea o i latou e Peretania, ma tagata e mananaʻo i le tutoʻatasi, e aunoa ma ni taavale faaauupegaina, o Molimau a Ieova.” I lona pei o isi Molimau i Aialani i Mātū i lenei vaitaimi, sa ia iloa o lona solitū, e pei ona sa faia e uluaʻi Kerisiano, o se puipuiga moni. (Ioane 17:16; 18:36) Ua faaiʻu mai lana faamatalaga e faapea: “E ese le saʻoloto o ota lagona i le vaai atu o le a saunia e Ieova e ala mai ia Iesu Keriso, le faamasinoga tonu ma le saʻolotoga mai faiga faatigā o loo fai i tagata uma.”—Isaia 32:1, 16-18.

“Na Pau Lava Loʻu Puipuiga sa Iai o Aʻu Fana”

Ua faapea mai Viliamu: “Sa ou ola aʻe i le isi itu o fevaevaeaʻiga faapolotiki ma faalotu ia sa fai. Sa ou matuā aafia lava i faiga faaituʻau a le lotu Porotesano ma sa matuā loloto loʻu ʻinoʻino i so o se mea lava e fesootaʻi atu i le lotu Katoliko. E oo lava i se faleoloa o se tagata Katoliko e lē mafai ona ou alu atu i ai, ma e na o le faatasi lava ona ou asiasi atu i le Faiga Malo o Aialani. Sa faia ni oʻu sao i le tele o ni vaega ma faalapotopotoga a tagata Porotesano, e pei o le Orange Order—o se faalapotopotoga ua tuutōina atu i le faasaoina o le lotu Porotesano ma le olaga faa-Porotesano.” Ina ua 22 ona tausaga, sa auai atu Viliamu i le Ulster Defense Regiment, o se vaega o le vaegāʻau a Peretania sa faia aʻe i tagata o lo latou lava nuu. O le toʻatele o tagata o lea vaega o ni tagata Porotesano. Sa loto malie o ia e fasioti i isi tagata ina ia puipuia lona gafa tau tupuaga. “E tele ni fana sa ia te aʻu ma sa ou lē ono faatalatū e faaaogā na fana pe afai e manaʻomia. E iai lava laʻu fana e sulu i lalo o loʻu aluga i le po.”

Peitaʻi na iai se suiga mataʻina na tupu. “A o ma galulue faatasi ma se Molimau a Ieova i le faafouina o se fale tuai, na amata ai ona ou iloa, e iai se mea faapitoa e uiga ia i latou. Sa matuā telē lava se aafiaga na oo ia te aʻu ona o lenei uso faigaluega. A o ma fauina faatasi le fale, sa mafai ona ou fesiligia o ia i le tele o fesili na faatalatala ia te aʻu e uiga i Faalavelave, o lotu, ma le Atua. O ana tali faigofie ma le manino na fesoasoani ia te aʻu ina ia ou malamalama lelei ai i le tulaga moni o Molimau a Ieova—o se vaega o ni tagata e autasi, e lē aafia i faiga sauā ma solitū mai faiga faapolotiki, sa mātaulia i lo latou alolofa i le Atua ma o latou tuaoi.”—Ioane 13:34, 35.

I totonu o le fā masina talu ona amata le suʻesuʻega faale-Tusi Paia a Viliamu, ae faamavae loa o ia mai faalapotopotoga uma lava faalotu ma faapolotiki sa auai atu i ai. Fai mai a ia: “Sa avea o se laasaga mataʻina lenei na ou faia, auā sa tatau ona ou lafoaʻia ai le tele o tū masani ua leva ona ou faapelepele i ai.” Peitaʻi e leʻi oo ane le tofotofoga e sili ona telē o le a la fetaiaʻi. “Ona o le tulaga sa iai i Aialani i Mātū, sa ou lagona ai na pau lava loʻu puipuiga o aʻu fana. Sa mātauina aʻu o se ‘taulaʻiga autū’ o sailiiliga a fitafita o le IRA. O lea sa faigatā ai lava ona lafoaʻia nei auupega.” Peitaʻi, o fautuaga a le Tusi Paia, e pei o lea o loo taʻua i le Isaia 2:2-4, na faifai mālie lava ona suia ai ona manatu. Na ia iloa, o le mea moni, o le a avea Ieova ma ona puipuiga moni, e pei lava ona avea o Ia ma puipuiga mo Kerisiano i le uluaʻi senituri. Ona lafoaʻi loa lea e Viliamu ana fana.

Ua faapea mai Viliamu: “O se tasi o mea ua sili ona ou fiafia ai, ona o lenei ua iai ni aʻu faauōga māfana ma tumau ma tagata, o ē sa ou vaai muamua i ai o ni oʻu fili sili. E lē gata i lea, o se puna moni o le ʻoliʻoli le mafai ona ou avatua le feʻau o le faamoemoe a le Tusi Paia, i ni vaipanoa sa lē tāitai ona mafai ona ou alu atu i ai muamua. Pe a ou toe mānatu i mea ua faia e le upu moni mo aʻu ma loʻu aiga, ou te lagona ai le matuā loto faafetai ia Ieova ma lana faalapotopotoga.”

“Sa Matuā Lavelave Lava le Uiga o Mea”

O Ropati ma Tiresa e matuā eseese lava talaaga o olaga na la ola mai ai. Fai mai Ropati: “O aʻu ou te tupuga mai i se aiga e matuā maumauaʻi i le lotu Porotesano. E iai nisi o oʻu tauaiga e auai atu i gaoioiga faavaegatau. O aʻu foʻi sa ou auai i le Ulster Defense Regiment o se vaega o le autau a Peretania, ina ua 19 oʻu tausaga. O le tele o lena taimi sa faaalu e feofeoaʻi solo ai i vaipanoa ia sa nofo ai Tiresa. I se tasi pō, sa aveese ai aʻu mai le vaega lea e feofeoaʻi solo, ae tofi aʻu i isi tiute. O le pō lena na pā ai ma mu le taavale Land-Rover lea sa tatau ona oʻu fealuaʻi ai. E toʻalua ni fitafita na maliliu ai ma le isi toʻalua na manunuʻa.”

Sa amata ona tau mānatu Ropati i le uiga o le olaga. “Sa ou talitonu lava i le Atua, peitaʻi pe a ou vaavaai atu ia Aialani i Mātū, sa matuā lavelave lava le uiga o mea ia te aʻu. Na iʻu lava ina amata ona ou tatalo atu i le Atua. Sa ou talosaga atu i le Atua pe afai o soifua moni o ia, ia ona faasino mai lea ia te aʻu le ala saʻo e ola ai loʻu olaga. Ou te manatua lava loʻu fai atu i le Atua faapea, atonu lava o loo iai se lotu moni se tasi i se mea!” I ni nai aso mulimuli ane, ae asiasi atu loa se tasi o Molimau a Ieova ia Ropati ma tuu ai ni lomiga. Ina ua foʻi mai o ia i le leva o lena pō mai lana fealuaʻiga, sa amata loa e Ropati ona faitau le tusi ma e uma lana faitauga tusi ua tā le lima i le vaveao. Fai mai a ia: “Na vave lava ona ou iloa o le upu moni lenei, ma sa mafai ona ou iloa o mea uma lava sa aumai saʻo i le Tusi Paia.” (2 Timoteo 3:16) Sa amata loa ona fai sana suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ma e leʻi umi ae tuuina atu loa lona ola i le Atua.

“E Tataʻi Lava Matou e Molimau i le Tusi Paia”

Peitaʻi o Tiresa, sa ola mai se aiga lotu Katoliko, ma sa matuā mauaa i le lagolagoina o le mananaʻo i le tutoʻatasi. Ua taʻutino mai e Tiresa faapea: “A o oʻu teineitiiti, sa ou auai atu i le Sinn Féin. * O iinā na ou aafia ai i le lagolagoina o gaoioiga a se vaegatau. Sa ou fesoasoani i sailiga tupe mo le faatupeina o fetauaʻiga faafitafita. Sa ou logoina atu i le IRA i taimi uma ni mea sa tutupu i loʻu vaipanoa. Sa ou auai foʻi i fevesiaʻiga ma tauʻaigāmaa sa matou osofaʻia ai leoleo ma fitafita sa feoaʻi solo.”

Ina ua amata ona suʻesuʻeina e nisi tagata o le aiga o Tiresa le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, sa oso ai foʻi ma lona ia fia iloa. Sa matuā telē se taaʻiga o le mana o le Afioga a le Atua ia te ia. Fai mai a ia: “E tataʻi lava matou e Molimau i le Tusi Paia ina ia maua ai tali i fesili. O le folafolaga i le Tanielu 2:44 sa matuā faateʻia ai lava aʻu. Na ou iloa ai o le Malo o le Atua o le auala moni lea mo le aveesea o faiga lē faamasino tonu uma sa ou tauivi e tetee atu i ai.” Sa ia lagona le faatetele aʻe o ona lagona ʻinoʻino i nisi o gaoioiga sauā matagā sa faia e tagata sa iai i nisi vaegatau. Mo se faaaʻoaʻoga, sa lē malamalama Tiresa, pe aiseā e mafai ai e se tagata e iai ni lagona alofa mutimutivale ma faamaoni, ona ia fiafia i tala e uiga i gaoioiga a tagata faatupu faalavelave, lea e fasiotia pe faamanuʻalia ai fitafita po o isi tagata, faatasi ma aiga sa matuā mafatia i le faavauvau ma puapuagatia. Ona talia foʻi lea e ia le upu moni o le Tusi Paia, ma faataga mataupu silisili a le Atua e fetuunaʻi ai ona mafaufauga. Na ia tuuina atu lona ola i le Atua ma e leʻi umi ae papatiso loa.—Faataoto 2:1-5, 10-14.

Na feiloaʻi atu Tiresa ia Ropati a o la auai uma atu i ni sauniga i se tasi o faapotopotoga a Molimau a Ieova i Aialani i Mātū. Ua faapea mai Tiresa: “Ina ua ou faatoʻā feiloaʻi atu ia Ropati, sa matuā faigatā lava ia te aʻu ona talitonu e mafai ona ou talanoa atu ma le matuā toʻafilēmū i se tasi o lē, sa ono oʻu manatu i ai, o se tasi o vaega o le autau a Peretania, ae o lea ua suia nei lena manatu. Sa fesoasoani moni lava le Afioga a le Atua ia te aʻu e aveesea ni feitagaʻiga ogaoga ma ni uiga faaituʻau.” Na la iloa ane ma Ropati faapea, na i lo le fevaevaeaʻi i feitagaʻiga ma faiga faaituʻau ia o loo mapuna aʻe i a la tū ma aganuu eseese, ae o lea ua tele mea ua la tutusa ai. O le mea sili ona malosi o nei mea, o le alofa lea mo Ieova le Atua. Na la faaipoipo. I le taimi nei ua la galulue faatasi i le avatuina o le feʻau o le filēmū moni a le Atua i tagata o talaaga uma ma talitonuga i lenei atunuu fevaevaeaʻi.

E faapena foʻi mea sa tutupu i isi i Aialani. I lo latou faalogo atu ma talia aʻoaʻoga a le Afioga faagaeeina a le Atua, ua latou sosola ese ai mai ‘le poto lē aogā e faasesē ai’ a tagata. (Kolose 2:8) Nei la, ua latou faatuatua atoatoa atu i folafolaga a le Atua o loo faamauina i le Tusi Paia. Ua latou fiafia e tufa atu i so o se tasi o le a faalogo mai, lo latou faamoemoe i se lumanaʻi filēmū—lea o le a saʻoloto atoatoa ai se tasi mai faiga sauā ona o ituaiga faalotu ma isi lava ituaiga o faiga sauā.—Isaia 11:6-9.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Ua suia igoa.

^ pala. 25 O se vaega faapolotiki e faifaimea vāvālalata ma le Provisional IRA.

[Ata i le itulau 10]

O fetauaʻiga a tagata o vaegatau o loo viiviia i āta o loo tusitusi solo i totonu o Aialani i Mātū