Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 19

“O le Tupu o le Itu i Mātū” i le Taimi o le Iʻuga

“O le Tupu o le Itu i Mātū” i le Taimi o le Iʻuga

“I le taimi o le iʻuga, e auai le tupu o le itu i saute ma ia [tupu o le itu i mātū] i se tautūleiga o le tasi i le isi.”​—TANI. 11:40.

PESE 150 Saʻili le Atua mo Lou Faaolataga

AOTELEGA *

1. O le ā ua faailoa mai e valoaga o le Tusi Paia iā i tatou?

O LE ā ua toeitiiti lava tupu i tagata o Ieova? E mafai ona tatou iloa le tali. O valoaga o le Tusi Paia e mafai ona tatou iloa ai mea tāua o le a tutupu i le lumanaʻi, lea o le a tatou aafia uma ai. E iai se valoaga e mafai ona tatou iloa ai mea o le a faia e malo malolosi o le lalolagi. O lenā valoaga o loo faamauina i le Tanielu mataupu e 11 lea ua mafai ai ona tatou iloa le talafaasolopito o ni fili malolosi se lua o loo vatau, o le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute. Ua faataunuuina se vaega tele o lenā valoaga. E tatou te mautinoa foʻi la, o le a faataunuuina le vaega o loo totoe o lenā valoaga.

2. E tusa ai o le Kenese 3:15, Faaaliga 11:7 ma le 12:17, o ā mea tāua e tatau ona tatou manatua pe a suʻesuʻeina le valoaga a Tanielu?

2 Ina ia malamalama i le valoaga o loo i le Tanielu mataupu e 11, e tatau ona tatou manatua, o loo faasino atu lenā valoaga i na o tupu ma malo e iai ni aafiaga i tagata o Ieova. E ui ina toʻaitiiti auauna a le Atua pe a fua i le faitau aofaʻi o tagata o le lalolagi, ae e masani ona avea i latou ma taulaʻiga o mea e tutupu i le lalolagi. Aiseā? Talu ai o le sini autū o Satani ma lana pulega, o le sauāina ma le faaumatiaina lea o auauna a Ieova ma Iesu. (Faitau le Kenese 3:15 ma le Faaaliga 11:7; 12:17.) E tatau foʻi ona lagolagoina e le valoaga a Tanielu isi valoaga o loo i le Afioga a le Atua. O le mea moni, e na o le pau le auala e mafai ai ona tatou maua le malamalamaga saʻo o le valoaga a Tanielu, o le faatusatusa lea i isi vaega o le Tusi Paia.

3. O le ā o le a tatou talanoaina i lenei suʻesuʻega ma le suʻesuʻega o loo sosoo mai?

3 O le a tatou talanoaina nei le Tanielu 11:25-39. O le a tatou iloiloina ai po o ai le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute mai i le 1870 seʻia oo i le 1991. O le a tatou iloa ai foʻi pe aiseā e talafeagai ai ona faamanino lo tatou malamalamaga i se vaega o lenei valoaga. I le suʻesuʻega o loo sosoo mai, o le a tatou talanoaina ai le Tanielu 11:40–12:1. O le a faamanino ai lo tatou malamalamaga i le vaega o le valoaga e faatatau i le vaitaimi o le 1990 seʻia oo i le taua o Amaketo. A o e suʻesuʻeina nei suʻesuʻega e lua, o le a fesoasoani foʻi le iloiloina o le siata “O Fetauaʻiga a Tupu i le Taimi o le Iʻuga.” Ae muamua, e manaʻomia ona tatou iloa po o ai tupu e toʻalua i lenei valoaga.

ILOAINA O LE TUPU O LE ITU I MĀTŪ MA LE TUPU O LE ITU I SAUTE

4. O ā mea e tolu e fesoasoani iā i tatou e iloa ai le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute?

4 O faaupuga “tupu o le itu i mātū” ma le “tupu o le itu i saute,” na muamua faasino atu i malo faapolotiki malolosi na nonofo i le itu i mātū ma le itu i saute o Isaraelu faaletino. Aiseā e tatou te manatu ai faapea? Seʻi mātau le tala a le agelu na fai atu iā Tanielu: “Ua ou sau e faailoa atu iā te oe mea o le a tutupu i lou nuu i le faaiʻuga o aso.” (Tani. 10:14) Talu mai le Penetekoso 33 T.A., na lē toe avea ai Isaraelu faaletino ma tagata o le Atua. E mai i lenā taimi, na faailoa manino mai e Ieova ua avea soo o Keriso ma Ona tagata. O lea la, o le tele o valoaga o loo i le Tanielu mataupu 11, o loo faasino atu i soo o Keriso ae lē o Isaraelu faaletino. (Galu. 2:1-4; Roma 9:6-8; Kala. 6:15, 16) A o faagasolo tausaga, o le a eseese taʻitaʻi o malo po o malo o le a avea ma tupu o le itu i mātū ma tupu o le itu i saute. Ae e iai mea e tutusa ai nei tupu. Muamua, e pule nei tupu i atunuu e toʻatele tagata o le Atua e nonofo ai pe e sauāina foʻi e nei tupu i latou. Lua, o le auala e latou te feutagaʻi ai ma tagata o le Atua ua faailoa mai ai, e latou te inoino i le Atua moni o Ieova. Tolu, na fetauaʻi nei tupu e toʻalua po o ai e pule.

5. Pe na iai se tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute mai i se vaitaimi o le senituri lona lua, seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le senituri lona 19 T.A.? Ia faamatala.

5 I se vaitaimi o le senituri lona lua T.A., na toʻatele ai Kerisiano pepelo na ō mai i le faapotopotoga Kerisiano moni. Na latou aʻoaʻoina aʻoaʻoga faapaupau, ae natia mai i tagata upu moni o loo i le Afioga a le Atua. E mai i lenā taimi seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le senituri lona 19, e leʻi iai se vaega ua faamaopoopoina o tagata o le Atua i le lalolagi. Na matuā faatuputeleina Kerisiano pepelo e pei o ni vao leaga, o lea na matuā faigatā ai i tagata ona iloa Kerisiano moni. (Mata. 13:36-43) Aiseā e tāua ai le iloa o lenei mea moni? Ua faailoa mai ai, e lē faatatauina atu le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute, i taʻitaʻi o malo po o malo na pule i se vaitaimi mai i le senituri lona lua i le ogatotonu o le senituri lona 19. E leʻi iai ni tagata o le Atua i lenā vaitaimi e latou te osofaʻia. * Peitaʻi, e tatou te faatalitalia o le a toe aliaʻe mai le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute, i le taufaaiʻuiʻuga o le senituri lona 19. E faapefea ona tatou iloa?

6. O anafea na mafai ai ona toe iloa tagata o le Atua? Ia faamatala.

6 Na amata faamaopoopoina tagata o le Atua o se vaega, talu mai le 1870. O lenā tausaga na faamaopoopoina ai e Charles T. Russell ma ana aumea se vaega e suʻesuʻeina le Tusi Paia. Na avea Russell ma ana aumea ma avefeʻau e ʻsaunia le ala’ a o leʻi faavaeina le Malo faa-Mesia. (Mala. 3:1) Ua mafai nei ona toe iloa tagata o le Atua. Pe na iai ni malo malolosi i le lalolagi i lenā taimi na aafia ai tagata o le Atua? Seʻi iloilo mea moni nei.

O AI LE TUPU O LE ITU I SAUTE?

7. O ai na avea ma tupu o le itu i saute seʻia oo i se taimi ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi?

7 E oo ane i le 1870, ua pule Peretania i le tele o atunuu o le lalolagi ma e leʻi iai se isi malo na pei o ia. Na matuā sili atu foʻi ona malosi lana vaegāʻau. Na faaāta mai e lenā malo se seu laʻitiiti na faatoʻilaloina isi seu e tolu ia na faaāta mai e Falani, Sepania ma Holani. (Tani. 7:7, 8) O lea na avea ai Peretania ma tupu o le itu i saute seʻia oo i se taimi ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi. I lenā taimi, na avea ai le Iunaite Setete o Amerika ma atunuu e sili ona tamaoaiga i le lalolagi, ma na amata ona la faifaimea faatasi ma Peretania.

8. O ai ua avea ma tupu o le itu i saute i le vaitaimi atoa o aso e gata ai?

8 I le Taua Muamua a le Lalolagi na aufaatasi ai vaegāʻau a le Iunaite Setete o Amerika ma Peretania, ma na sili ona malolosi a la vaegāʻau. Na auaufaatasi Peretania ma le Iunaite Setete o Amerika ma avea ai i laʻua ma malo e sili ona malolosi i le lalolagi. E pei ona valoia e Tanielu, ua aoao mai e lenei tupu “se ʻautau matuā toʻatele ma malosi.” (Tani. 11:25) A o faagasolo aso e gata ai, ua avea ai malo fuifuilua o Amerika ma Peretania ma tupu o le itu i saute. * O ai la le tupu o le itu i mātū?

 

O AI LE TUPU O LE ITU I MĀTŪ?

9. O anafea na toe aliaʻe mai ai le tupu o le itu i mātū, ma na faapefea ona faataunuuina le Tanielu 11:25?

9 Na toe aliaʻe mai le tupu o le itu i mātū i le 1871, ina ua mavae le tausaga na faamaopoopoina ai e Russell ma ana aumea se vaega e suʻesuʻeina le Tusi Paia. O ai le tupu o le itu i mātū? O Siamani. I lenā tausaga na tausolomua ai Otto von Bismarck i le faavaeina o le Emepaea o Siamani. Na avea Wilhelm I ma emeperoa muamua o lenā emepaea. Ae na ia tofia Bismarck e avea ma taʻitaʻi muamua o le emepaea. * I na tausaga, na pulea ai e Siamani atunuu i Aferika ma le Vasa Pasefika. Na taumafai e avea o ia ma atunuu e malosi atu iā Peretania. (Faitau le Tanielu 11:25.) Na tuufaatasia e le Emepaea o Siamani se ʻautau malosi, ma o ana vaatau na lona lua lona malosi i vaatau a Peretania. Na faaaogā e Siamani nei ʻautau e tau ai ma ona fili i le Taua Muamua a le Lalolagi.

10. Na faapefea ona faataunuuina le Tanielu 11:25e, 26?

10 Na valoia foʻi e Tanielu le mea o le a tupu i le Emepaea o Siamani ma le ʻautau malosi na ia tuufaatasia. O loo taʻua i le valoaga o le a “lē mafai ona tū” le tupu o le itu i mātū. Aiseā? “Auā latou te faia ni faufauga leaga iā te ia. O i latou o ē e aai i ana meaʻai lelei, o le a fano ai o ia.” (Tani. 11:25e, 26a) I aso o Tanielu, o i latou e ʻaai i “taumafa lelei a le tupu,” e aofia ai tagata aloaʻia na ʻtutū i luma o le tupu.’ (Tani. 1:5) O ai o loo faasino atu i ai lenei valoaga? O loo faasino atu i tagata aloaʻia a le Emepaea o Siamani, e aofia ai taʻitaʻiʻau a le emeperoa ma faufautua mo vaegāʻau. O i latou na sa fesoasoani i le faatoʻilaloina o le emeperoa. * E lē gata na valoia le faatoʻilaloina o le malo, ae na valoia foʻi ma le iʻuga o le la taua ma le tupu o le itu i saute. Na faapea mai le valoaga e faatatau i le tupu o le itu i mātū: “A o lana ʻautau malosi, o le a lolofi ese atu ma o le a fasiotia le toʻatele.” (Tani. 11:26e) I le Taua Muamua a le Lalolagi, e pei ona valoia, na “lolofi ese atu” pe na tafiesea le vaegāʻau a Siamani, ma na “fasiotia le toʻatele.” O lenā taua na fasiotia ai le matuā toʻatele o tagata nai lo o se isi lava taua na muamua atu.

11. O le ā na faia e le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute?

11 O loo faamatalaina i le Tanielu 11:27, 28 mea e tutupu a o leʻi oo i le Taua Muamua a le Lalolagi. O loo faapea mai, o le a “tautatala i tala pepelo i le laulau e tasi” le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute. O loo taʻua foʻi o le a matuā ʻtele oloa’ a le tupu o le itu i mātū. O le mea lenā na tupu. Na faapea mai Siamani ma Peretania e mananaʻo i le filemu, ae na faamaonia le pepelo o na faamatalaga ina ua amata le taua i le 1914. I tausaga na muamua atu, na faateleina le tamaoaiga o Siamani ma avea ai ma atunuu e lona lua lona tamaoaiga i le lalolagi. O lea, na faataunuu le valoaga i le Tanielu 11:29 ma le vaega muamua o le fuaiupu e 30, ina ua tau Siamani ma le tupu o le itu i saute ma toʻilalo ai.

UA FAASAGATAU TUPU I TAGATA O LE ATUA

12. O le ā na faia e le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute i le Taua Muamua a le Lalolagi?

12 Talu mai le 1914 ma faasolo mai ai, na faateteleina fetauaʻiga a nei tupu e toʻalua ma na la faasagatau foʻi i tagata o le Atua. O se faaaʻoaʻoga, i le Taua Muamua a le Lalolagi, na sauāina ai e le malo o Siamani ma le malo o Peretania auauna a le Atua na mumusu e auai i taua. Na faafalepuipuiina foʻi e le malo o Amerika i latou na taʻimua i le galuega talaʻi. O lea, o le faafalepuipuiina o ē na taʻimua i le galuega talaʻi, na faataunuu ai le valoaga o loo i le Faaaliga 11:7-10.

13. O le ā na faia e le tupu o le itu i mātū i le tausaga e 1933 ma faasolo mai ai, aemaise lava i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

13 Na matuā ogaoga sauāga a le tupu o le itu i mātū i tagata o le Atua i le tausaga e 1933 ma faasolo mai ai, aemaise lava i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ina ua pulea Siamani e le ʻau Nasi, na faasā ai e Hitila ma lana vaega faaupufai le galuega talaʻi a tagata o le Atua. Na fasiotia e le tupu o le itu i mātū le faitau selau o tagata o Ieova, ma faafalepuipuiina le faitau afe o i latou i nofoaga o faasalaga mamafa. O na mea na valoia e Tanielu. Na faasā e le tupu o le itu i mātū le galuega talaʻi, o lona faia faapea, ua ia ʻfaaleagaina ai le nofoaga malupuipuia’ ma ʻaveese le taulaga e faia i aso uma.’ (Tani. 11:30e, 31a) Na tautō foʻi Hitila le taʻitaʻi o le ʻau Nasi, o le a ia tafiesea atoatoa tagata o le Atua mai i Siamani.

UA ALIAʻE MAI SE TUPU FOU O LE ITU I MĀTŪ

14. O ai na avea ma tupu o le itu i mātū ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi? Ia faamatala.

14 Ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na pulea e le malo faa-komunisi o le Soviet Union * vaipanoa e tele na ia fāoa mai i le malo o Siamani. O lea ua avea ai le Soviet Union ma tupu fou o le itu i mātū. Na pei le Soviet Union o le pulega sauā faa-Nasi. Na matuā ita tele lenei tupu fou i so o se tagata e na te faamuamuaina le tapuaʻiga i le Atua moni, nai lo o le usitaʻi atoatoa i lana faigāmalo.

15. O le ā na faia e le tupu o le itu i mātū ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

15 Na amata sauāina e le Soviet Union, o le tupu fou o le itu i mātū ma malo na lagolagoina o ia tagata o le Atua, ina ua faatoʻā uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E tusa ai ma le valoaga i le Faaaliga 12:15-17, na faasā e lenei tupu la tatou galuega talaʻi ma na ia ave faapagota le faitau afe o tagata o Ieova i Siberia, o se nofoaga e matuā faigatā ona ola ai. O le mea moni i aso o le iʻuga, ua pei o se “vaitafe” sauāga a le tupu o le itu i mātū i tagata o le Atua * ae e lē mafai ona taulau i le taofia o le galuega talaʻi.

16. Na faapefea ona faataunuu e le Soviet Union le Tanielu 11:37-39?

16 Faitau le Tanielu 11:37-39. I le faataunuuina o lenā valoaga, e leʻi “manatunatu o ia [le tupu o le itu i mātū] i le Atua o ona tamā.” E faapefea? O le sini o le Soviet Union o le tafiesea o lotu, o lea na ia taumafai ai e aveesea le pule na umia e faalapotopotoga faalotu. Ina ia ausia lenā sini, na avatu ai e le Soviet Union se faatonuga lea na avea ma faavae mo le aʻoaʻoina i aʻoga e leai se Atua, talu mai le 1918. Na faapefea e le tupu o le itu i mātū ona ia “avatu le viiga . . . i le atua o nofoaga malupuipuia”? Na matuā tele tupe na faaalu e le Soviet Union mo ana vaegāʻau, ma fausia meatau faaniukilia ina ia faamalosia ai lana pulega. Ua iai la i le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute meatau e sili ona malolosi, e fasiotia ai le faitau piliona o tagata.

GALULUE FAATASI NI FILI

17. O le ā “le mea e inosia ua faatafuna aʻi”?

17 Na iai se mea tāua na galulue faatasi ai le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute; na la “faatūina le mea e inosia ua faatafuna aʻi.” (Tani. 11:31) O lenā “mea e inosia,” o Malo Aufaatasi.

18. Aiseā ua faamatalaina ai Malo Aufaatasi o se “mea e inosia”?

18 Ua faamatalaina Malo Aufaatasi o se “mea e inosia,” talu ai ua ia faapea mai o le a ia aumaia le filemu i le lalolagi. Ae o lenā gaoioiga e na o le Malo o le Atua e mafai ona faia. O le mea e inosia o loo taʻua foʻi i le valoaga o le a ia “faatafuna aʻi,” o lona uiga o le a osofaʻia ma faaumatia e Malo Aufaatasi lotu sesē uma.​—Tagaʻi i le siata “O Fetauaʻiga a Tupu i le Taimi o le Iʻuga.”

AISEĀ E MANAʻOMIA AI ONA TATOU ILOA LENEI TALAFAASOLOPITO?

19-20. (a) Aiseā e manaʻomia ai ona tatou iloa lenei talafaasolopito? (e) O le ā le fesili o le a taliina i le suʻesuʻega o sosoo mai?

19 E manaʻomia ona tatou iloa lenei talafaasolopito ona e faamaonia ai, ua faataunuuina le valoaga a Tanielu e faatatau i le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i saute, talu mai le 1870 i le 1991. O lea, e tatou te mautinoa foʻi o le a faataunuuina le vaega o loo totoe o le valoaga a Tanielu.

20 Na faataapeapeina malo na faia aʻe ai le Soviet Union i le 1991. O ai la ua avea ma tupu o le itu i mātū i aso nei? O le a taliina lenā fesili i le suʻesuʻega o sosoo mai.

PESE 128 Tumau e Oo i le Iʻuga

^ pala. 5 O loo tatou vaaia faamaoniga o le faaauau pea ona faataunuuina le valoaga a Tanielu e faatatau i le “tupu o le itu i mātū” ma le “tupu o le itu i saute.” Aiseā ua tatou mautinoa ai? Aiseā e manaʻomia ai ona tatou malamalama po o le ā e faatatau i ai lenei valoaga?

^ pala. 5 E tusa ai ma le māfuaaga o loo taʻua i nei, e lē o toe talafeagai ai la ona taʻua Aurelian le emeperoa o Roma (270-275 T.A.) o se “tupu o le itu i mātū” po o le masiofo o Zenobia (267-272 T.A.) o se “tupu o le itu i saute.” Ua suia e lenei malamalamaga le manatu na lomia i le mataupu 13 ma le 14 o le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!

^ pala. 9 Na tuliesea Bismarck e le emeperoa o Wilhelm II mai i le malo i le 1890.

^ pala. 10 E tele mea na latou faia na vave ai ona faatoʻilaloina lo latou emepaea. O se faaaʻoaʻoga, na latou lē toe lagolagoina le emeperoa, na latou faailoa atu foʻi faamatalaga faalilolilo i le fili e faatatau i mea a lo latou vaegāʻau na faaleagaina i le taua, ma faamalosia le emeperoa e faamavae i le avea ai ma tupu.

^ pala. 14 O le Soviet Union o se emepaea sa aofia ai le tele o atunuu i Europa ma Asia. Sa avea Moscow ma ona laumua.

^ pala. 15 E pei ona faailoa mai i le Tanielu 11:34, e leʻi sauāina Kerisiano e le tupu o le itu i mātū mai i lea taimi i lea taimi. O se faataʻitaʻiga o lenā mea ina ua faataapeapeina malo na faia aʻe ai le Soviet Union i le 1991.