Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Lalolagi e Aunoa ma ni Faama‘i

O se Lalolagi e Aunoa ma ni Faama‘i

O se Lalolagi e Aunoa ma ni Faamaʻi

“E ao i atunuu uma ona galulue i se agaga soosootauʻau ma le uiga tautua, ina ia mautinoa ua maua e tagata uma le tausiga tau soifua mālōlōina, talu ai, o le ausia e tagata o se atunuu o lea tulaga e aafia ma aogā lea i isi atunuu uma.”—FAALAUILOAGA I ALMA-ATA, SETEMA 12, 1978.

I LE 25 tausaga ua tuanaʻi, na foliga mai ai e mafai ona ausia le sini ia maua e tagata uma i le lalolagi le tausiga tau soifua mālōlōina. Na malilie tagata na auai i le Fono Faavaomalo i le Tausia o le Soifua Mālōlōina, ina ia oo atu i le tausaga 2000 ua puipuia tagata uma mai faamaʻi pipisi. Na faia lea fono i Alma-Ata, lea ua taʻua nei o Kazakhstan. Na latou faamoemoe ina ia oo atu foʻi i lenā tausaga o le a maua e tagata uma i le lalolagi nofoaga mamā ma vai mamā. Na sainia lea maliega e atunuu uma na iai i le Faalapotopotoga a le Soifua Mālōlōina a le Lalolagi.

O se sini e tatau i ai le faamālō, ae e leʻi taulau ona faamoemoega. E lē o mafai ona maua e tagata uma o le lalolagi se tausiga lelei tau soifua mālōlōina, ma o loo lamatia le soifua lelei o le faitau piliona o tagata i le lalolagi ona o faamaʻi pipisi. O nei faamaʻi e oti ai, ua aafia ai tamaiti ma tagata matutua o loo malaulau lo latou malosi.

E ui ina matuā faamataʻu tele mai le AIDS, le TB, ma le malalia, ae ua lē uunaʻia ai atunuu ina ia “galulue i se agaga soosootauʻau ma le uiga tautua.” O se faalapotopotoga na faavae talu ai nei auā le tetee atu i le AIDS, le TB ma le malalia, na talosagaina malo mo se $13 piliona Amerika e fesoasoani e tetee atu ai i ia faamaʻi. Ae e oo ane i le taumāfanafana o le 2002, e sili laʻitiiti atu lava ma le $2 piliona Amerika ua ofoina ane, ae i lea lava tausaga e tusa ma le $700 piliona Amerika ua faaaluina i meatau! O se tulaga faanoanoa lea i lenei lalolagi fevaevaeaʻi ona e itiiti lava ni māfuaaga e mafai ona uunaʻia ai nuu uma ina ia autasi auā lo latou lelei.

E ui i ni o latou faanaunauga lelei, ae i la latou tauiviga ma faamaʻi pipisi, e muta le mea e mafai ona fai e i latou o vaavaaia le soifua mālōlōina. Atonu e lē o lava se tupe o loo tuuina atu e malo. Ua lē ila foʻi siama i le tele o vailaau, ma o loo faaauau ona ola tagata i ni olaga e mauagofie ai i faamaʻi. E lē gata i lea, o faafitauli masani o nisi nuu, e pei o le mativa, taua, ma oge, ua faigofie ai ona pipisi atu siama i le faitau miliona o tagata.

Le Naunau Mai o le Atua i lo Tatou Soifua Mālōlōina

E iai se vaifofō. Ua iā i tatou faamaoniga manino o loo naunau mai Ieova le Atua i le soifua mālōlōina lelei o tagata. O se tasi faamaoniga mataʻina o le faiga o loo i o tatou tino e teena ai faamaʻi. E tele tulafono na tuuina atu e Ieova iā Isaraelu anamua e faaalia ai lona faanaunauga ia puipuia i latou mai faamaʻi pipisi. *

Ua faaalia e Iesu uiga o lona Tamā i le lagi auā e alofa foʻi o ia i tagata mamaʻi. Ua taʻua i le Evagelia a Mareko le feiloaʻiga a Iesu ma se tagata lepela. Na fai atu le lepela: “Afai ua e finagalo i ai, e te mafaia ona faamamā iā te aʻu.” Sa tumu Iesu i le alofa ina ua ia vaaia le tigā ma le mafatia o lea tamāloa. O lea na ia tali atu ai: “Ou te loto i ai, inā mamā ia oe.”—Mareko 1:40, 41.

E lē na o ni nai tagata taʻitasitasi na faamālōlōina faavavega e Iesu. O loo taʻua e le Evagelia a Mataio le ‘faataamilo o Iesu i Kalilaia uma, ua ia aʻoaʻo ma talaʻi atu foʻi le tala lelei o le malo, ma faamālōlō i maʻi uma ma maʻi tigā uma o le nuu.’ (Mataio 4:23) E lē na o tagata mamaʻi o Iutaia ma Kalilaia na ia fesoasoani i ai. Ae ua avea na faamālōlōga ma ata o le taimi o le a lē toe iai se faamaʻi pe a pule le Malo o le Atua e aunoa ma se tasi e tetee i ai, le Malo lea na talaʻia e Iesu.

E Lē na o se Moomooga le Soifua Mālōlōina o Tagata Uma

Ua faamautinoa mai e le Tusi Paia e faapea o le iai o le soifua mālōlōina i le lalolagi aoao, e lē o se moomooga faivavale. Na muaʻi faaali i le aposetolo o Ioane le taimi o le a “i ai le afioaga o le Atua faatasi ma tagata.” O lona taunuuga, “e leai foʻi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se auē, e leai foʻi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.” Pe e faigatā ona talitonuina lea tulaga? I le fuaiupu o loo sosoo ai, o loo folafola mai e le Atua: “Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia.”—Faaaliga 21:3-5.

O le mea moni afai e tafiesea maʻi, o lona uiga e manaʻomia foʻi ona tafiesea le mativa, oge, ma taua, ona o mala nei o loo ala mai ai siama e pepesi ai faamaʻi. O lea la, o le a faatinoina lea galuega tele e Lona Malo, le pulega faalelagi ua i aao o Keriso. O le oo mai o lea malo, o le tali lea i le tatalo a le faitau miliona o tagata, ma o le a faamautinoaina le faia o le finagalo o le Atua i le lalolagi.—Mataio 6:9, 10.

Faamata o afea e oo mai ai le Malo o le Atua? I lana tali atu i lea fesili, na valoia ai e Iesu le oo mai i le lalolagi o ni taualumaga tāua o le a avea ma faailoga e iloa ai ua toeitiiti ona gaoioi loa lea o lea Malo. Na ia taʻua e faapea o se vala o lea faailoga, o le ‘iai lea o faamaʻi i lea mea ma lea mea.’ (Luka 21:10, 11; Mataio 24:3, 7) Ua faatatau le upu Eleni mo “faamaʻi” i “so o se faamaʻi pipisi e oti ai.” Ua tele faamaʻi pipisi ua mataʻutia le pepesi i le senituri lona 20, e ui i tulaga auiluma ua iai le poto faasaienisi faafomaʻi.—Tagaʻi i le pusa “O Oti na Māfua i Faamaʻi Talu Mai le 1914.”

O se valoaga i le tusi o Faaaliga, lea e tutusa ma fetalaiga a Iesu i Evagelia, ua faaalia ai ni tagata tiʻetiʻe i solofanua o loo tiʻetiʻe faatasi ma Iesu ina ua amata lana pulega i le lagi. O le tagata tiʻetiʻe solofanua lona fa o loo tiʻetiʻe i se “solofanua samasama,” ma ua ia aumaia “faamaʻi.” (Faaaliga 6:2, 4, 5, 8) Ua faamaonia o loo tiʻetiʻe o ia, pe a tagaʻi i le tele o tagata ua maliliu talu ona iai faamaʻi tetele mai le 1914. O puapuaga ua oo i le lalolagi ona o ia “faamaʻi” ua faamaonia atili ai le lata tele mai o le Malo o le Atua. *Mareko 13:29.

E ui ua taulau le poto faafomaʻi i le taofiofia o le pepesi tele o faamaʻi pipisi mo le tele o tausaga, ae ua iai foʻi ni faamaʻi fou ua faamataʻu mai. Ua manino lo tatou manaʻomia o se vaifofō e sili atu na i lo le mea e mafaia e tagata ina ia foʻia ai lenei faafitauli, ia lē toe iai. O le mea lenā ua folafolaina mai e Lē na Faia i tatou. Ua faamautinoa mai le perofeta o Isaia e faapea, i le pulega o le Malo o le Atua, “e lē fai mai foʻi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.” E lē gata i lenā, ‘E faaumatia e le Atua le oti e faavavau; e soloiesea foʻi e le Alii o Ieova o loimata i mata uma lava.’ (Isaia 25:8; 33:22, 24) Pe a oo mai lenā taimi o le a tafiesea faamaʻi uma lava e faavavau.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 Sa iai i le Tulafono a Mose faatonuga e tusa ai o le lafoaʻia o le otaota, le faamamā o mea e nonofo ai, ia tumamā, ma le vavae ese po o le faleesea auā le puipuiga mai faamaʻi. Ua mātauina e Dr. H. O. Philips e faapea “o faamatalaga moni e faatatau i feusuaʻiga ma le fanafanau, le auala e iloa ai se maʻi, le togafitiga, ma puipuiga, o loo iai i le Tusi Paia, e sili atu ona maoaʻe ma faatuatuaina na i lo manatu o Hippocrates.”

^ pala. 15 Ina ia iloiloina atili isi vala e faamaonia ai le lata mai o le Malo o le Atua, tagaʻi i le mataupu 11 o le tusi Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, ua lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa i le itulau 12]

O Oti na Māfua i Faamaʻi Talu Mai le 1914

O nei fuainumera ua na o se fua faatatau. Ae ua faaalia mai ai le aafia tele o tagata i faamaʻi talu mai le 1914.

Smallpox (e i le va o le 300 miliona ma le 500 miliona) E leʻi iai sona togafitiga. O se polokalame faavaomalo e faia tui puipui, na mafai ai ona taulau i le tafiesea o lea faamaʻi i le tausaga 1980.

TB (e i le va o le 100 miliona ma le 150 miliona) E tusa ma le lua miliona tagata i tausaga taʻitasi e maliliu ona o lea faamaʻi i aso nei, ma e tusa e 1 mai le 3 tagata o loo feaveaʻiina lea siama.

Malalia (e i le va o le 80 miliona ma le 120 miliona) I le ʻafa muamua o le senituri lona 20, e tusa ma le lua miliona i le tausaga i latou ua maliliu ai. O le tele o tagata maliliu i lea faamaʻi e i atunuu o Aferika i Saute o le toafa i Sahara, ma e silia ma le miliona tagata o loo maliliu ai i tausaga taʻitasi.

Fulū Sepania (e i le va o le 20 miliona ma le 30 miliona) Fai mai nisi tagata suʻesuʻe i talafaasolopito e sili atu ma lenā numera i latou na maliliu ai. Na tatao mai i tua o le taua muamua a le lalolagi le oo mai o lea faamaʻi e oti ai, i le tausaga 1918 ma le 1919. Fai mai le tusi Man and Microbes: “E oo i le bubonic, e leʻi faapea le tele ma le vave o le feoti ai o tagata.

Taifoi (e tusa ma le 20 miliona) E masani lava ona o mai faatasi taua ma le pepesi o le taifoi, ma o le taifoi na pepesi ona o le taua muamua o le lalolagi, na matuā aafia ai atunuu i Europa i Sasaʻe.

AIDS (e silia ma le 20 miliona) E tolu miliona tagata i tausaga taʻitasi ua maliliu ona o le AIDS i aso nei. O le fua i ai a polokalame a Malo Aufaatasi e teena le AIDS, e tusa ma le “68 miliona tagata o le a maliliu . . . i le va o le 2000 ma le 2020, pe afai e lē faateleina taumafaiga i le puipui ma le togafitia o lea maʻi.”

[Ata i le itulau 11]

O le a lē toe faamataʻu mai faamaʻi faapea, pe a pule le Malo o le Atua

AIDS

Malalia

TB

[Ē Ana le Ata]

AIDS: CDC; malalia: CDC/Dr. Melvin; TB: © 2003 Dennis Kunkel Microscopy, Inc.

[Ata i le itulau 13]

Na faamālōlōina e Iesu faamaʻi ma maʻi eseese