Ir al contenido

Kipreguntas ri sikʼinelabʼ

Kipreguntas ri sikʼinelabʼ

Kipreguntas ri sikʼinelabʼ

¿Jas chrij xchʼaw wi ri apóstol Pablo pa 2 Corintios 6:14 are chiʼ xubʼij «ri man e kojonelabʼ taj»?

Pa 2 Corintios 6:14 kubʼij wariʼ: «Miwukʼaj iwibʼ kukʼ ri man e kojonelabʼ taj». Ri nikʼaj chi versículos kuqʼalajisaj che ri Pablo are tajin kchʼaw chkij ri winaq che e kʼo ta pa ri utinamit ri Dios. E nikʼaj chi versículos rech ri Biblia kukʼutu are chiʼ ri Pablo xukoj ri e tzij «ri man e kojonelabʼ taj».

Jun kʼutbʼal, ri Pablo xeʼuyaj ri cristianos rumal che xekikʼam bʼi ri kachalaxik chkiwach «ri e man kojonelabʼ taj» (1 Corintios 6:6). Are chiʼ xubʼij wariʼ, are tajin kchʼaw chkij ri e qʼatal taq tzij che e kʼo pa ri tinamit Corinto. Pa ri ukabʼ wuj che xutaq bʼi ri Pablo, xubʼij che ri Satanás «xumoyirisaj ri kichʼobʼobʼal [ri man e kojonelabʼ taj], rech man kkil ta ri uchaj ri kʼakʼ tzijol ri kanikowik». Ri e winaq riʼ kikʼutum che kkaj taj kkipatanij ri Jehová, rumal laʼ ri apóstol xubʼij ri e tzij riʼ: «Are taq kkiya kan ri ojer kʼaslemal xuqujeʼ kekojon che ri Ajawaxel, kesax kʼu na ri chʼuqubʼal» (2 Corintios 3:16; 4:4).

E jujun winaq che e kojonelabʼ taj kkibʼan jastaq che utz ta kril ri Dios junam rukʼ ri uyaʼik kiqʼij ri e tyox (2 Corintios 6:15, 16). Are kʼu, konojel taj itzel kekil ri upatanelabʼ ri Jehová. E kʼo jujun che kkaj kketaʼmaj ri qastzij. E kʼi kʼo kikʼulaj che e kojonelabʼ y utz kkilo e kʼo kukʼ (1 Corintios 7:12-14; 10:27; 14:22-25; 1 Pedro 3:1, 2). Ri apóstol Pablo amaqʼel kukoj ri tzij «ri man e kojonelabʼ taj» are chiʼ kchʼaw chkij ri winaq che e kʼo ta pa ri utinamit ri Dios (Hechos 2:41; 5:14; 8:12, 13).

Ri pixabʼ che kʼo pa 2 Corintios 6:14 are jun pixabʼ che nim ubʼanik che keʼutoʼ ri cristianos pa jalajoj taq jastaq, amaqʼel kyaʼ ri pixabʼ riʼ chke ri kkaj kekʼuliʼk (Mateo 19:4-6). Are chiʼ jun kojonel ujachom chi ri ukʼaslemal che ri Dios xuqujeʼ ubʼanom chi uqasanjaʼ kutzukuj ta jun winaq che kojonel taj rech kkʼuliʼk, rumal che ri kibʼantajik, ri kkaj kkibʼan pa kikʼaslemal, ri kikojonik junam rukʼ ri rech ri qastzij cristiano.

Are kʼu ¿jas kqachomaj chkij ri kʼateʼ tajin kyaʼ jun etaʼmanik re ri Biblia chke xuqujeʼ che tajin keʼopan pa ri riqbʼal ibʼ? ¿E kʼu ri publicadores che majaʼ na kkibʼan kiqasanjaʼ? ¿La e konojel e kojonelabʼ taj? Je taj. Ri tajin kketaʼmaj ri qastzij chrij ri utzalaj taq tzij, tajin knimar ri kikojonik rech kkibʼan kiqasanjaʼ rumal laʼ kqabʼij taj che e kojonelabʼ taj (Romanos 10:10; 2 Corintios 4:13). Are chiʼ ri Cornelio majaʼ kubʼan uqasanjaʼ, xbʼixik che «Areʼ jun achi nimanel che ri Dios» (Hechos 10:2).

Rumal ri xubʼij ri apóstol Pablo pa 2 Corintios 6:14, ¿la utz che jun cristiano kuchʼabʼej jun winaq che kʼateʼ publicador che majaʼ na kubʼan uqasanjaʼ? Utz taj. ¿Jasche? Rumal ri pixabʼ che xuya ri apóstol Pablo chke ri malkanibʼ. Xutzʼibʼaj: «Kuyaʼ riʼ kkʼuliʼ rukʼ jachin ri kraj wi, xaq xuwi we kojonel che ri Ajawaxel» (1 Corintios 7:39). Ri pixabʼ riʼ kubʼij chke ri cristianos che kijachom chi ri kikʼaslemal che ri Dios, are chiʼ kkitzukuj ri kikʼulaj rajawaxik che «kojonel che ri Ajawaxel».

¿Jas kraj kubʼij ri tzij «kojonel che ri Ajawaxel» xuqujeʼ ri tzij «kojonik che ri Cristo»? Pa Romanos 16:8-10 xuqujeʼ Colosenses 4:7, Ri Pablo xchʼaw chkij e winaq che «kojonel che ri Ajawaxel» o «kʼo kikojonik che ri Cristo Jesús». Are chiʼ kqasikʼij ri versículos riʼ, kqilo che konojel ri winaq riʼ are e «tobʼanelabʼ», e «qach pataninel», are jun winaq che «qastzij kʼo ukojonik», e «loqʼalaj qachalal», «jikalaj pataninel» xuqujeʼ «wach ajchak».

¿Jampaʼ kux jun winaq «wach ajchak pa ri Ajawaxel»? Are chiʼ ri winaq kubʼan rukʼ ronojel ranimaʼ ri kubʼij ri Dios xuqujeʼ kubʼan ta chi ri urayibʼal. Ri Jesús xubʼij: «We kʼo jun kraj kpe wukʼ in, rajawaxik chi areʼ mubʼan ri urayibʼal, [...] chinuterenej kʼut» (Mateo 16:24). Ri winaq che kumajij uterenexik ri Cristo y rukʼ ronojel ranimaʼ kubʼan ri utaqanik ri Dios. Kubʼan uqasanjaʼ, je wariʼ kux aj pataninel rech ri Jehová Dios. * Rumal laʼ ri tzij «che xaq xiw kkʼuliʼ pa ri Ajawaxel» kraj kubʼij che kkʼuliʼ rukʼ jun winaq che tajin kupatanij ri Jehová, jun «uloqʼom pataninel ri Dios xuqujeʼ rech ri Ajaw Jesucristo» (Santiago 1:1).

Ri winaq che umajim chi jun etaʼmanik re ri Biblia kukʼ ri testigos rech Jehová y nojimal chi nojimal tajin knimar ri ukojonik, sibʼalaj utz che kqabʼij che che utz ri tajin kubʼano. Paneʼ majaʼ kujach ri ukʼaslemal che ri Jehová y majaʼ kubʼan pa ri ukʼaslemal ri ktaqan wi ri Dios. Are kʼu kʼa tajin kukʼex na ri ukʼaslemal, xuqujeʼ rajawaxik kubʼan nikʼaj chi jastaq che are nim ubʼanik chuwach jun qastzij cristiano, jun jastaq che are kukʼex ri ukʼaslemal, junam rukʼ ri kʼulanem.

¿La utz riʼ che jun cristiano kumaj uchʼabʼexik jun winaq che tajin kyaʼ jun etaʼmanik re ri Biblia che, y kreyej che ri winaq riʼ kubʼan uqasanjaʼ y kkʼuliʼ rukʼ? Utz taj. Rumal che ri winaq che tajin kyaʼ ri etaʼmanik che chrij ri Biblia weneʼ kubʼan uqasanjaʼ rumal che retaʼm che ri cristiano kraj kkʼuliʼ rukʼ.

Ri qas kkʼulmatajik, are che ri winaq che tajin kyaʼ etaʼmanik che chrij ri Biblia tajin chi kutzijoj ri utzij ri Dios, are kʼu rajawaxik kubʼan na pa ukʼaslemal ronojel rech kkunik kubʼan uqasanjaʼ. Rumal laʼ ri pixabʼ che xaq xiw kkʼuliʼ pa ri Ajawaxel are nim ubʼanik. ¿Jas kkʼulmataj riʼ we jun winaq tzʼaqatinaq chi ujunabʼ rech kkʼuliʼk y xkʼiy pa jun familia che e testigos, weneʼ tajin kuya utobʼanik pa ri congregación y kutzijoj ri utzij ri Dios, are kʼu majaʼ kubʼan uqasanjaʼ? We jeriʼ, ¿jasche ujachom ta ri ukʼaslemal che ri Jehová? ¿Jas tajin kqʼatenik? ¿La xa kʼo majaʼ kuchʼobʼo? Paneʼ kqabʼij taj che ri winaq riʼ man kojonel taj, are kʼu kqabʼij taj che tajin kuterenej ri Jesús.

Ri pixabʼ che xuya ri Pablo chrij ri kʼulanem kuya utzilal chqe (Isaías 48:17). Are chiʼ e kebʼ winaq kijachom chi ri kikʼaslemal che ri Jehová y kkaj kekʼuliʼk, kkitoʼ la kibʼ pa ri kikojonik, junam ri kibʼantajik, junam ri kkichaʼ ubʼanik pa ri kikʼaslemal wariʼ kubʼano che sibʼalaj kekikotik. Are chiʼ «kojkʼuliʼ pa ri Ajawaxel» tajin kqakʼut sukʼilal che ri Jehová y wariʼ kubʼano che kqariq kʼi taq tewchibʼal, rumal che ri Jehová are «jik rukʼ ri jik» (Salmo 18:25).

[Nota]

^ Are chiʼ ri Pablo xubʼij «wach ajchak pa ri Ajawaxel» chke ri cristianos che kebʼe pa ri kaj xraj xubʼij che keʼux na ralkʼwal ri Dios y keʼux rachalal ri Cristo.

[Wachbʼal]

«Lal Ajawaxel, lal jik rukʼ ri jik»