Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Da Ɛ Nwo Ali Kɛ Ɛle Bɛ Nuhua Ekyi

Da Ɛ Nwo Ali Kɛ Ɛle Bɛ Nuhua Ekyi

“Mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la a le sonlakpole kpalɛ wɔ bɛ avinli a.”—LUKU 9:48.

1, 2. Folɛ boni a Gyisɛse dule ye ɛzoanvolɛ ne mɔ a, na duzu ati ɔ?

WƆ ƐVOLƐ 32 Y.M. anu, edwɛkɛ bie zile wɔ mekɛ mɔɔ ɛnee Gyisɛse wɔ Galeli maanzinli ne anu la. Ɛnee ye ɛzoanvolɛ ne mɔ bie ɛlɛsu mɔɔ le kpole wɔ bɛ nuhua la anwo kpolera. Edwɛkpa kɛlɛvolɛ Luku bɔ amaneɛ kɛ: “Kpolerazulɛ radɔle ɛdoavolɛma ne avinli kɛ bɛkpondɛ kɛ bɛnwu bɛ nuhua ko mɔɔ le sonlakpole kpalɛ a. Gyisɛse nwunle mɔɔ bɛlɛdwenledwenle nwolɛ la, yemɔti ɔzɔle kakula ko ɔziele ɔ nwo ɛkɛ ne, na ɔzele bɛ kɛ, ‘Awie biala mɔɔ kɛlie kakula ɛhye wɔ me duma nu la, ɛlie medame; yɛɛ awie biala mɔɔ kɛlie me la, ɛlie ahenle mɔɔ zoanle me la noko. Ɔluakɛ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la a le sonlakpole kpalɛ wɔ bɛ avinli a.’” (Luku 9:46-48) Gyisɛse dɔle ɔ rɛle aze, noko ɔmanle ɛzoanvolɛ ne mɔ nwunle deɛmɔti mɛlɛbɛnwoaze nwo hyia la.

2 Asoo ɛnee Gyisɛse folɛdulɛ ne mɔɔ se yɛyɛ yɛ nwo kɛ ngakula la nee ɛvoya ne mɔɔ lumua la Dwuuma ngyinlazo ne mɔ yia? Anzɛɛ ɛnee ɔ nee subane mɔɔ bɛda ye ali la le ngakyile ɔ? Mekɛ mɔɔ Theological Dictionary of the New Testament ne ka asetɛnla mɔɔ ɛnee menli wɔ nu wɔ zɔhane mekɛ ne anwo edwɛkɛ la, ɔhanle kɛ: “Bɛzule awie mɔɔ ɔle kpole wɔ bɛ nu la anwo kpolera wɔ debie biala anu, na ɛnee kɛzi ɔwɔ kɛ bɛdi bɛ eni la a le debie mɔɔ nwolɛ hyia bɛ kpole kpalɛ a.” Ɛnee Gyisɛse ɛlɛtu ye ɛzoanvolɛ ne mɔ folɛ kɛ bɛmmayɛ mɔɔ menli ne yɛ la bie.

3. (a) Kɛzi awie da ɔ nwo ali kɛ ɔle bɛ nuhua ekyi ɛ, na duzu ati a ye ɛyɛlɛ ɛnla aze a? (b) Kpuyia boni mɔ a yɛbahola yɛabiza ye wɔ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la anwo a?

3 Giliki edwɛkɛkpɔkɛ mɔɔ bɛhile ɔ bo wɔ ɛke kɛ “mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la” kile kɛ ahenle bɛlɛ ɔ nwo aze anzɛɛ ɔmbu ɔ nwo. Gyisɛse vale kakula ekyi ne hilele ye ɛzoanvolɛ ne mɔ ɔmanle bɛnwunle kɛ ɔwɔ kɛ bɛbɛlɛ bɛ nwo aze. Zɔhane folɛdulɛ ne fane Keleseɛnema anwo ɛnɛ kɛmɔ ɛnee ɔde ye wɔ ɛvoya ne mɔɔ lumua anu la. Ɔnla aze kɛ yɛbala yɛ nwo ali kɛ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la wɔ gyinlabelɛ bie mɔ anu. Kɛmɔ anwomemaazo le sonla subane la ati, bie a ɔbamaa yɛayɛ yɛ nwo sonlakpole. Ɛzulɛ subane ne mɔɔ ɛbɔ yɛ ɛyia nee ewiade sunsum ne bahola anyia yɛ nwo zo tumi yeamaa yɛabu yɛ nwo, yɛayɛ kyengye, anzɛɛ yɛasisi awie mɔ. Duzu a baboa yɛ na yɛala yɛ nwo ali kɛ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi ɛ? Kɛzi ‘mɔɔ le ekyi wɔ yɛ nuhua la a le sonlakpole ɛ’? Ninyɛne boni mɔ anu a ɔhyia kɛ yɛda mɛlɛbɛnwoaze ali a?

‘NYAMENLE ANWONYIA, YE NRƐLƐBƐ, NEE YE ADWENLE LE KPOLE’

4, 5. Duzu a baboa yɛ yeamaa yɛala mɛlɛbɛnwoaze ali a? Maa neazo.

4 Adenle ko mɔɔ yɛdua zo yɛnyia mɛlɛbɛnwoaze subane la a le kɛ yɛbahakye kɛ Gyihova le kpole tɛla yɛ. Nɔhalɛ nu, “ye ndelebɛbo ɛnlɛ nvedenvedenu.” (Aye. 40:28) Pɔɔlo ka Gyihova kpoleyɛlɛ ne anwo edwɛkɛ la, ɔhanle kɛ: “Nyamenle anwonyia le kpole. Ye nrɛlɛbɛ nee ye adwenle le kpole bo zolɛ. Nwane a kɛhola kɛde ye kpɔkɛ mɔɔ ɔkɛbɔ la abo a?” (Wulo. 11:33) Ɔwɔ nuhua kɛ nrɛlɛbɛ mɔɔ alesama lɛ ye wɔ ninyɛne dɔɔnwo anwo la ɛyɛ kpole ɛdeɛ, noko Pɔɔlo edwɛkɛ ne mɔɔ ɔhɛlɛle ye wɔ ɛvolɛ kɛyɛ 2,000 mɔɔ ɛze ɛhɔ anu la tɛde nɔhalɛ. Ɔnva nwo ninyɛne mɔɔ yɛzukoa la, ɔwɔ kɛ yɛbɛlɛ yɛ nwo aze yɛdie yɛto nu kɛ yɛnrɛhola yɛnrɛzukoa Gyihova, ye gyima, nee ye ndenle nwo debie yɛnrɛwie.

5 Mekɛ mɔɔ Leo * nwunle kɛ ɔnrɛhola ɔnrɛnwu debie biala mɔɔ fane Nyamenle anwo la, ɔbɛlɛle ɔ nwo aze. Kɛ kpavolɛ la, ɛnee Leo anye die abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nwo kpalɛ. Ɛnee ɔkulo kɛ ɔnyia ninyɛne mɔɔ wɔ ewiade ye la anwo ndelebɛbo dɔɔnwo yemɔti ɔbɔle kpɔkɛ kɛ ɔbahɔ nwolɛ sukulu. ‘Noko ɔnwunle kɛ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ ɛzukoalɛ angomekye ɛnrɛhola ɛnrɛboa ye yemɔti ɔbɔle ɔ bo kɛ ɔsukoa mɛla noko.’ Yeangyɛ, Leo rayɛle lɔya nee ndɛnebuavolɛ. Nzinlii, ɔdaye yɛɛ ɔ ye nee Gyihova Alasevolɛ zukoale Baebolo ne, bɛnwunle nɔhalɛ ne na bɛliele ɛzɔnenlɛ. Ɔnva nwo ye gyinlabelɛ ne, duzu a boale Leo manle ɔbɛlɛle ɔ nwo aze a? Ɔbua kɛ, “Menwunle kɛ ɔnva nwo mɔɔ yɛzukoa ye wɔ Gyihova nee ninyɛne mɔɔ wɔ ewiade anwo la, ninyɛne dɔɔnwo tɛbɔ ɛkɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛsukoa a.”

6, 7. (a) Mɛlɛbɛnwoaze nwo neazo kɛnlɛma boni a Gyihova ɛyɛ a? (b) Kɛzi Nyamenle mɛlɛbɛnwoaze ne maa awie yɛ “sonlakpole” ɛ?

6 Debie bieko mɔɔ boa yɛ maa yɛbɛlɛ yɛ nwo aze la a le kɛ Gyihova mumua ne bɛlɛ ɔ nwo aze. Suzu ɛhye anwo: “Yɛle Nyamenle egyinli nu gyimayɛvoma.” (1 Kɔl. 3:9) Dwenle ɛhye anwo! Gyihova, Nyamenle ne mɔɔ awie nee ye ɛnzɛ kpole nwo la, bu yɛ kɛ ye gyimayɛvoma. Yeli yɛ eni yeva nwolɛ adenle ne yemaa yɛ yɛlɛfa ye Edwɛkɛ, Baebolo ne yɛayɛ yɛ ɛzonlenlɛ gyima ne. Ɔwɔ nuhua kɛ Gyihova a maa ma ne mɔɔ yɛdua na yɛgua zolɛ nzule la nyi a, noko yeli yɛ eni yemaa yɛ nee ye ɛlɛbɔ nu ayɛ gyima. (1 Kɔl. 3:6, 7) Asoo ɛhye ɛnle mɛlɛbɛnwoaze nwo neazo kɛnlɛma mɔɔ Nyamenle ɛyɛ a? Nɔhalɛ nu, ɔwɔ kɛ mɛlɛbɛnwoaze nwo neazo mɔɔ Gyihova ɛyɛ la ka yɛ maa yɛbɛlɛ yɛ nwo aze.

7 Nyamenle mɛlɛbɛnwoaze nwo neazo ne boale edwɛndolɛnli Devidi kpalɛ. Ɔdole edwɛne ɔmanle Gyihova kɛ: “Wɔva wɔ ngoanelielɛ enyinlike wɔwowa me, wɔ [mɛlɛbɛnwoaze] ne ɛmaa meyɛ sonlakpole.” (2 Sam. 22:36) Devidi vale ninyɛne mgbole mɔɔ ɔyɛle ye wɔ Yizilayɛ la anwo nganvolɛ ne ɔmanle Gyihova—Nyamenle ne mɔɔ ɔhanle ɔ nwo aze, anzɛɛ ɔbɛlɛle ɔ nwo aze, ɔdiele ye la. (Edw. 113:5-7) Asoo tɛ kɛ ɔyɛ yɛdayɛ noko la ɛne? Asoo tɛ Gyihova a vale subane, anwosesebɛ, nee nwolɛ adenle ngakyile mɔɔ yɛlɛ la “manle” yɛ a? (1 Kɔl. 4:7) Awie mɔɔ da ɔ nwo ali kɛ ɔle ekyi la yɛ “sonlakpole” ɔluakɛ ɔbayɛ Gyihova sonvolɛ mɔɔ anwo hyia. (Luku 9:48) Maa yɛnlea kɛzi ɛhye le zɔ la.

‘MƆƆ LE BƐ NUHUA EKYI LA LE SONLAKPOLE’

8. Kɛzi mɛlɛbɛnwoaze ka yɛ nyɛleɛ wɔ Gyihova ahyehyɛdeɛ ne anwo ɛ?

8 Yɛhyia mɛlɛbɛnwoaze na yɛahola yɛalie Nyamenle ngyehyɛleɛ mɔɔ wɔ ahyehyɛdeɛ ne nee asafo ne anu la yɛado nu na yɛali yɛaboa. Kɛ neazo la, ɛnee Petra le kakula bɛlɛra mɔɔ ye awovolɛ le Alasevolɛ. Noko ɔluakɛ ɛnee Petra kulo kɛ ɔdi ɔ ti anwo la ati, ɔvile asafo ne anu. Ɛvolɛ dɔɔnwo anzi, ɔbɔle ɔ bo kɛ ɔba debiezukoalɛ bieko. Kɛkala, ɔ nye die kɛ yezia yera Gyihova sua nu la na ɔlɛboa yeamaa ngyehyɛleɛ biala mɔɔ wɔ asafo ne anu la ahɔ zo. Duzu a manle ɔhakyile a? Ɔka kɛ, ‘Subane mɔɔ ɛnee ɔwɔ kɛ mete ɔ bo na menyia bie la a le mɛlɛbɛnwoaze.’

9. Subane boni a mɛlɛbɛnwoaze sonla da ye ali wɔ sunsum nu aleɛ mɔɔ yɛ sa ka ye la anwo a, na kɛzi ɛhye maa ɔ nwo ba nvasoɛ kpalɛ ɛ?

9 Mɛlɛbɛnwoaze sonla fi ye ahonle nu kile nziezielɛ mɔɔ Gyihova ɛyɛ mɔɔ yɛ sunsum nu aleɛ ɛmanlɛ boka nwo la anwo anyezɔlɛ. Yemɔti, sonla zɛhae nyia mekɛ sukoa Baebolo ne kpalɛ na ɔkenga Ɛzinzalɛ Arane yɛɛ Awake! magazine ne mɔ. Ɔle kɛ Gyihova nɔhalɛ azonvolɛ anu dɔɔnwo la, ɔbava yeayɛ ye subane kɛ ɔbagenga buluku fofolɛ biala mɔɔ bɛkɛye la kolaa na yeava yeazie. Saa yɛda mɛlɛbɛnwoaze nee anyezɔlɛ ali yɛkenga na yɛsukoa Asafo mbuluku ne mɔ a, yɛbanyi wɔ sunsum nu, na Gyihova bahola ava yɛ ali gyima dɔɔnwo wɔ ye ɛzonlenlɛ ne anu.—Hib. 5:13, 14.

10. Kɛzi yɛda subane mɔɔ kile kɛ yɛyɛ yɛ nwo ekyi la ali wɔ asafo ne anu ɛ?

10 Mɔɔ da ɔ nwo ali kɛ ɔle bɛ nuhua ekyi la le “sonlakpole” wɔ adenle bieko azo. Gyihova sunsum ne kpa mrenya mɔɔ fɛta la maa bɛsonle kɛ mgbanyima wɔ asafo biala anu. Bɛyɛ debiezukoalɛ nee daselɛlilɛ ɛhɔlɛ yɛɛ mboane ne mɔ ɛkpɔlalɛ nwo ngyehyɛleɛ. Saa yɛda subane mɔɔ kile kɛ yɛyɛ yɛ nwo ekyi la ali, yɛdi yɛboa ngyehyɛleɛ ɛhye mɔ a, ɔmaa anyelielɛ, anzondwolɛ nee koyɛlɛ tɛnla asafo ne anu. (Bɛgenga Hibuluma 13:7, 17.) Saa ɛlɛsonle kɛ kpanyinli anzɛɛ sonvolɛ a, asoo ɔnyɛ wɔ anyelielɛ kɛ Gyihova ɛva nwolɛ adenle kɛnlɛma ɛhye ɛmaa wɔ wɔ ye asafo ne anu ɔ?

11, 12. Subane boni a bamaa nvasoɛ ara yɛ zo kpalɛ wɔ Gyihova ahyehyɛdeɛ ne anu a, na duzu ati ɔ?

11 Mɔɔ da ɔ nwo ali kɛ ɔle ekyi la le “sonlakpole,” anzɛɛ sonle bolɛ wɔ Gyihova ahyehyɛdeɛ ne anu, ɔluakɛ ye mɛlɛbɛnwoaze ne maa ɔyɛ Nyamenle sonvolɛ kpalɛ. Gyisɛse dule ye ɛdoavolɛma folɛ kɛ bɛyɛ bɛ nwo kɛ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la ɔluakɛ ɛnee bɛ nuhua bie mɔ lɛ anwomemaazo subane mɔɔ ɛnee ɛlie ebia la bie. Luku 9:46 ka kɛ, “Kpolerazulɛ radɔle ɛdoavolɛma ne avinli kɛ bɛkpondɛ kɛ bɛnwu bɛ nuhua ko mɔɔ le sonlakpole kpalɛ a.” Asoo ɔwɔ kɛ yɛdayɛ noko yɛte nganeɛ kɛ wɔ adenle bie azo yɛle kpalɛ yɛtɛla yɛ mediema anzɛɛ awie mɔ gyɛne ɔ? Menli mɔɔ ɛbɔ yɛ ɛyia la anu dɔɔnwo le anwomemaazo nee angomedi. Bɛmaa yɛhoati anwomemaa zo na yɛbɛlɛ yɛ nwo aze. Saa yɛyɛ zɔ na yɛfa Gyihova ɛhulolɛdeɛ yɛdumua a, ɔmaa yɛ mediema twe bikye yɛ.

12 Saa yɛte Gyisɛse folɛdulɛ ne mɔɔ se yɛyɛ kɛ nuhua ne mɔɔ le ekyi la abo kpalɛ a, ɔbamaa yɛala mɛlɛbɛnwoaze ali wɔ yɛ ɛbɛlabɔlɛ kɔsɔɔti anu. Bɛmaa yɛzuzu ninyɛne nsa anwo.

BƐBƆ MƆDENLE BƐYƐ BƐ NWO EKYI

13, 14. Kɛzi ɔwɔ kɛ agyalɛma da bɛ nwo ali kɛ nuhua ne mɔɔ le ekyi la ɛ, na kɛzi ɛhye ka agyalɛ ne ɛ?

13 Wɔ agyalɛ nu. Ɛnɛ, menli dɔɔnwo dwenle bɛ nwo kpalɛ tɛla bɛ gɔnwo mɔ. Bɛ nuhua ne mɔɔ le ekyi la da subane mɔɔ Pɔɔlo hanle nwolɛ edwɛkɛ la ali. Ɔhɛlɛle ye wɔ ye kɛlata ne mɔɔ ɔhɛlɛle Wulomuma la anu kɛ: “Ɔwɔ kɛ kenle biala yɛyɛ ninyɛne mɔɔ fa anzonudwolɛ ba . . . na ɔmaa yɛ anwosesebɛ la.” (Wulo. 14:19) Awie mɔɔ da ɔ nwo ali kɛ ɔle ekyi la kpondɛ anzondwolɛ bo zo, titile wɔ ye agyalɛ nu.

14 Maa yɛzuzu ninyɛne mɔɔ bɛfa bɛdielie bɛ nye la anwo. Saa ɔba ye wɔ anyelielɛ ninyɛne nwo a, asolo mɔɔ agyalɛma ne ko biala kulo la. Bie a kunli ne bahulo kɛ ɔbadɛnla sua nu koonwu yeagenga buluku. Noko bie a yelɛ ne bahulo kɛ bɛbavinde bɛahɔli aleɛ anzɛɛ bɛahɔkpɔla bɛ gɔnwo mɔ. Saa yelɛ nwu kɛ ɔ hu da mɛlɛbɛnwoaze ali dwenle ninyɛne mɔɔ ɔ ye anye die nwo la anwo tɛla mɔɔ ɔdaye kunli ne ɔ nye die nwo la a, ɔnrɛyɛ se kɛ ɔbabu ye. Na saa kunli ne noko nwu kɛ ɔ ye ɛmmaa ɔnyɛ mɔɔ ɔkulo la ala ɔmmaa ye, na emomu ɔdwenle mɔɔ nrenya ne noko kulo la anwo a, ɔmaa ɔkulo ye kpalɛ na ɔbu ye. Agyalɛ ne anu mia kpalɛ wɔ mekɛ mɔɔ agyalɛma ne da bɛ nwo ali kɛ nuhua ne mɔɔ le ekyi la.—Bɛgenga Felepaema 2:1-4.

15, 16. Subane boni a Devidi hanle nwolɛ edwɛkɛ kpalɛ wɔ Edwɛndolɛ 131 ne a, na kɛzi ɔwɔ kɛ ɛhye ka subane mɔɔ yɛda ye ali wɔ asafo ne anu la ɛ?

15 Wɔ asafo ne anu. Wɔ ewiade ne anu, menli dɔɔnwo te nganeɛ kɛ ɔwɔ kɛ bɛnyia mɔɔ bɛkpondɛ la ɛkɛ ne ala. Bɛnlɛ abotane yɛɛ bɛkyi ɛhendɛlɛ. Saa yɛda yɛ nwo ali kɛ mɔɔ le ekyi la a, ɔboa yɛ ɔmaa yɛkendɛ Gyihova. (Bɛgenga Edwɛndolɛ 131:1-3.) Nvasoɛ mɔɔ yɛnyia yɛfi mɛlɛbɛnwoaze nu mɔɔ yɛfi yɛkendɛ Gyihova azo la a le banebɔlɛ nee nyilalɛ, arɛlekyekyelɛ nee ahunlundwolɛ. Ɔnyɛ nwanwane kɛ Devidi manle ɔ mediema Yizilayɛma anwosesebɛ kɛ bɛnyia abotane bɛhendɛ bɛ Nyamenle ne la!

16 Saa ɛbɛlɛ ɛ nwo aze ɛkendɛ Gyihova a, ɛdawɔ noko ɛbanyia arɛlekyekyelɛ. (Edw. 42:5) Bie a ɛnee ɛkulo kɛ ɛyɛ “gyima kpalɛ” yemɔti, ɛkpondɛ kɛ bɛkpa wɔ ‘asafo nu kpanyinli.’ (1 Tem. 3:1-7) Nɔhalɛ nu, ɔwɔ kɛ ɛyɛ debie biala mɔɔ ɛbahola la ɛmaa sunsum nwuanzanwuanza ne boa wɔ na ɛnyia neavolɛ subane. Noko, saa ɔba ye kɛ wɔ ɛdeɛ ne ɛlɛkyɛ ɛ? Mɔɔ da ɔ nwo ali kɛ ɔle ekyi na ɔfa abotane ɔkendɛ ɛzonlenlɛ nwo adenle la, bava fɛlɛkolilɛ nee anyelielɛ azonle Gyihova wɔ gyimalilɛ mɔɔ ɔlɛ la anu.

17, 18. (a) Saa yɛsɛlɛ fakyɛ na yɛlɛ ɛhulolɛ kɛ yɛbava ɛtane yɛahyɛ a, duzu nvasoɛ a yɛnyia a? (b) Folɛdulɛ boni a wɔ Mrɛlɛbulɛ 6:1-5 ne a?

17 Yɛ nee awie mɔ avinli. Kyɛlɛkpalɛ yɛ se maa menli dɔɔnwo. Noko akee, Nyamenle azonvolɛ da bɛ nwo ali kɛ mɔɔ le ekyi la, ɔluakɛ bɛdie bɛ nvonleɛ bɛto nu na bɛsɛlɛ fakyɛ. Bɛdabɛ noko bɛfa awie mɔ nvonleɛ bɛkyɛ bɛ. Anwomemaazo fa mgbakyemgbakyenu nee butule ba, noko fakyɛ maa anzondwolɛ tɛnla asafo ne anu.

18 Ɔhyia kɛ ‘yɛbɛlɛ yɛ nwo aze’ na yɛkpa kyɛlɛ wɔ mekɛ mɔɔ yɛangola yɛanli ngyehyɛleɛ bie azo ɔlua tɛnlabelɛ bie mɔɔ yɛangola nwolɛ ɛhwee yɛ ati la. Anrɛɛ Keleseɛnenli ne mɔɔ bɛlɛ ɔ nwo aze la bahola ava ɛzonle ne ado ɔ gɔnwo ne abo ɛdeɛ, noko ɔdwenle mɔɔ ɔdaye mumua ne yeangola ye yɛ la anwo na ɔdie ye nvonleɛ ɔto nu.—Bɛgenga Mrɛlɛbulɛ 6:1-5.

19. Duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛ nye die kɛ Baebolo ne tu yɛ folɛ kɛ yɛyɛ yɛ nwo mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la ɛ?

19 Nea kɛzi yɛ nye die kɛ Ngɛlɛlera ne maa yɛ anwosesebɛ kɛ yɛyɛ yɛ nwo mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la ɛ! Ɔwɔ nuhua kɛ ɔdwu mekɛ ne bie a ɔyɛ se kɛ yɛbala subane ɛhye ali ɛdeɛ, noko akee saa yɛnwu kɛ yɛ Bɔvolɛ ne le kpole tɛla yɛ na yɛkakye kɛ ɔda mɛlɛbɛnwoaze ali a, ɔbaha yɛ yeamaa yɛala subane kɛnlɛma ɛhye ali. Saa yɛyɛ zɔ a, ɔbamaa yɛayɛ Gyihova azonvolɛ mɔɔ yɛ nwo hyia kpalɛ a. Ɔrɛla ye kɛ yɛ nuhua ko biala bala ɔ nwo ali kɛ mɔɔ le bɛ nuhua ekyi la.

^ ɛden. 5 Tɛ bɛ aluma kpalɛ kpalɛ ɔ.