Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Gen ma Pe Tur pi Jo me Amarani ma Guto

Gen ma Pe Tur pi Jo me Amarani ma Guto

Dul me Abiro

Gen ma Pe Tur pi Jo me Amarani ma Guto

Wangeyo nining ni cer bibedo tye ada?

Jehovah mono winyo nining pi cero jo ma guto?

Kibicero angagi?

1-3. Lamone ango ma tye ka ryemo kor wan ducu, dok pingo ngiyo pwony ma Baibul pwonyo keliwa kony?

TAM kong ni itye ka ringo lakwor mo mager. En tek dok dwir loyi woko. Dok in ingeyo ni cwinye col pien ineno ka en neko luremi mogo. Kadi bed itemme me ngwec ma dwir wek ilanye, en pud bino medde ameda. Ket-ti i cawa ma dong nen calo gen mo peke, ci lalar mo otugi tuc atura ka ngeti. Ngat ma dok tek loyo lakwor-ri, dok ocikke me konyi. Meno pud dong tugi kweyo cwinyi ya!

2 I yo acel-li, in bene lakwor mo ma kit meno tye ka ryemo kori. Wan ducu kitye ka ryemo korwa. Kit ma waneno kwede i dul ma okato-ni, Baibul lwongo to ni lakwor. Pe tye ngat mo i kinwa ma twero weyo nyo loyo to. Polwa dong oneno kit ma lakwor man orwenyo kwede kwo pa jowa me amara. Ento Jehovah tek loyo to tyen madwong ata. En obedo Lalar ma lamar ma dong otyeko nyuto ni etwero loyo lakwor man woko. Dok ocikke me tyeko te lakwor man ma obedo to-ni woko matwal. Baibul pwonyo ni: “Lakwor ma gibityeko woko me agikki en aye to.” (1 Jo Korint 15:26) Man pud dong obedo kwena maber tutwal!

3 Wek kong wanenu kit ma to lit kwede ka ngat ma wangeyo oto. Neno tyen kop man bikonyowa me niang gin ma romo kweyo cwinywa. Nen kong, Jehovah ociko ni jo muto dok gibibedo kwo odoco. (Icaya 26:19) Kibidwokogi woko i kwo odoco. Man aye obedo gen me nicer.

KA NGAT MA IMARO OTO

4. (a) Pingo kit ma Yecu owinyo kwede i kare ma dano ma en maro oto pwonyowa kit ma Jehovah bene winyo kwede ka dano oto? (b) Angagi ma gubedo lurem Yecu ma onongo pigi tego?

4 In tika dong mono irwenyo ngat mo ma imaro i to? Arem, cwercwiny ki lit pa cola miyo komi weng nyonge woko. Dong i kare ma kit meno, mito wakwan Lok pa Lubanga pi nongo kwe cwiny. (2 Jo Korint 1:3, 4) Baibul konyowa me niang kit ma Jehovah gin ki Yecu gineno kwede to. Yecu ma obedo cal pa Wonne labongo roc mo-ni, ongeyo cwercwiny ma dano bedo kwede ka ngatine mo oto. (Jon 14:9) I kare ma Yecu tye i Jerucalem, en onongo maro limo Lajaro ki lumegine Maliam, ki Marita ma onongo gibedo i Betania. Ci gin gudoko lurem ma gimarre atikatika. Baibul waco ni: “Yecu yam maro Marita ki laminne ki Lajaro.” (Jon 11:5) Ento lacen Lajaro oto woko kit ma wapwonyo kwede i dul ma okato-ni.

5, 6. (a) Yecu owinyo nining i kare ma en onongo tye bot jo gang pa Lajaro-gi ki luremgi? (b) Pingo kumo pa Yecu dok obedo gin ma cuko cwinywa tutwal?

5 Yecu owinyo nining pi to pa lareme? Baibul waco botwa ni Yecu obino bot wadi ki lurem Lajaro ma onongo gitye ka kumo pi to man. Ka Yecu onenogi, ci kica omake matek. “Cwinye opoto, iye owang matek.” Baibul omedde ni “Yecu okok ki pig wange.” (Jon 11:33, 35) kumo pa Yecu-ni mono onongo nyuto ni en obedo peke ki gen mo? Pe. I ada, Yecu ongeyo ni gin mo me awura onongo cok timme. (Jon 11:3, 4) Kadi bed kit meno, en owinyo arem ki kumo ma to kelo.

6 Kumo pa Yecu-ni cuko cwinywa i yo mo olo. Pwonyowa ni Yecu gin ki Wonne Jehovah, pe gimaro to. Ento Lubanga Jehovah twero lweny me loyo to woko! Wek wanenu teko ma Lubanga omiyo Yecu.

“LAJARO, KATTI WOKO!”

7, 8. Pingo to pa Lajaro onen calo gin ma pe twere i kit me neno pa dano, ento ngo ma Yecu otimo?

7 Onongo kiyiko Lajaro i boro, ci Yecu owaco ni kingil kidi ma kiloro kwede dog boro meno woko. Marita otemo kwerone ni kom Lajaro myero obed ni ocako balle woko pien onongo dong ori nino angwen kulu. (Jon 11:39) Ki i nen pa dano, tika gen mo onongo dok tye?

8 Kingilo kidi cen ci Yecu odange ki dwan ma longo ni: “Lajaro, katti woko!” Ci ngo ma otimme? “En ma ceng oto-ni okatti woko.” (Jon 11:43, 43) Itwero tamo kong kit yomcwiny ma dano gubedo kwede kunnu? Kadi bed ni Lajaro onongo obedo omegi-gi, watgi, laremgi, nyo jirani-gi, gin onongo gingeyo ni en oto woko. Ento en ngat acel ma onongo gimaro-ni​—dok onongo tye ocung i kin-gi. Man onongo nen calo gin ma pe twere. Labongo akalakala mo, dano mapol gubedo ka kwako Lajaro ki yomcwiny madit. Man pud dong obedo twon loyo lweny madit i kom to adada!

9, 10. (a) Yecu onyuto ka ma tekone me cero Lajaro Oa ki iye nining? (b) Kony ango ma nonge i kwano lok i kom nicer ma otimme i Baibul?

9 Yecu pe owacci etimo tango me aura man pire kene. I legane ma en onongo dong cok ki lwongo Lajaro me katti woko, en oweko ongene ni Jehovah aye Oweko nicer meno timme. (Jon 11:41, 42) Pe man keken aye obedo kare ma Jehovah otiyo iye ki tekone i yo man. Cer pa Lajaro-ni, obedo acel i kin tango abongwen mukene ma kit man ma kicoyo pigi i Lok pa Lubanga. * Kwano ki niang lok magi kelo yomcwiny matek. Lok magi pwonyowa ni Lubanga pe poko kin dano, pien jo ma kicerogi ni gubedo jo matino ki madongo, co ki mon, jo Icrael wa ki jo ma pe gubedo Luicrael bene. Dok jami ma gitito pigi kany-nyi gubedo jami me yomcwiny tutwal! Me laporre, i kare ma Yecu ocero latin anyaka mo ma oto, lunyodone “guuro matek twatwal.” (Marako 5:42) Ada, Jehovah omiyo botgi kare me yomcwiny madit ma wigi onongo pe biwil iye.

10 Ento, jo ma Yecu ocerogi ni dok guto i nge kare mo. Dong man mono onongo nyuto ni kony me cerogi obedo peke? Pe kumeno. Lok magi ma kicoyogi i Baibul-li moko lok me ada ma pigi tego dok miyowa gen.

PWONY MA WANONGO KI I KOM KOP ME NICER

11. Lok i kom nicer pa Lajaro-ni konyo me moko lok ada ma tye i Latitlok 9:5 nining?

11 Baibul pwonyo ni jo ma guto “pe gingeyo gin mo.” Dong pe gitye kwo dok pe gingeyo piny. Lok i kom Lajaro moko ni man obedo lok ada. Inge cako kwo odoco, Lajaro mono dok oyomo cwiny dano ki boko lok i kom jami ma i polo? Nyo en oonyo koyo i komgi ki boko lok i kom mac me kapiny? Pe. Baibul pe otito lok ma kumeno i kom Lajaro. Pi nino angwen ma en obedo i lyel-li, en pe ‘ongeyo gin mo.’ (Latitlok 9:5) Lajaro onongo mere tye ka nino i to.​—Jon 11:11.

12. Pingo watwero ye ni cero Lajaro otimme ada?

12 Lok i kom Lajaro-ni bene pwonyowa ni cer obedo gin ma tye ada, ento pe ododo mo ata. Yecu ocero Lajaro i nyim lwak lucaden ma guneno ki wanggi. Kadiwa ludito dini ma onongo gidag Yecu-ni bene pe gupyemo timme pa tango man. Meka meno, gin guwacci: ‘Wabitimo gin ango, pien dano man [Yecu] tye ka tiyo lanyut mapol?’ (Jon 11:47) Dano mapol gucito ka neno laco ma kicero-ni. Macalo adwogine, jo mapol i kin-gi guketo niye i kom Yecu. Gin guneno ni Lajaro obedo lanyut makwo ni Lubanga aye ooro Yecu. Lanyut man onongo ocwiny ma oweko ludito wi dini pa Lujudaya ma ngutgi nwang-ngi gucako piro lok me neko Yecu gin ki Lajaro ducu.​—Jon 11:53; 12:9-11.

13. Tyen lok ango ma omiyo watwero ye ada ni Jehovah twero cero jo ma guto?

13 Mono konnye pe me ye ni nicer obedo gin ma tye ada? Pe kumeno, pien Yecu opwonyo ni i nino mo “jo ducu ma tye i lyel” kibicerogi. (Jon 5:28) Jehovah aye obedo Lacwe jami ma kwo ducu. Dok twero bedo tek ki wan me ye ni en dok twero cweyo kwo odoco? Man polle cung i kit ma wi Jehovah po kwede i kom ngati moni. En mono wiye twero po i kom jowa me amara ma guto? Lakalatwe trilion mapol ma welgi pe kwane gitye ma gupongo dan polo woko, ento Lubanga omini-gi nying ki acel acel. (Icaya 40:26) Ada, wi Lubanga Jehovah twero po i kom jowa me amara ma guto kore ki kore, dok en tye atera me dwokogi i kwo odoco.

14, 15. Jehovah mono winyo nining pi cero jo muto kit ma Yubu onyuto kwede i lokke?

14 Ento Jehovah mono winyo nining pi cero jo muto? Baibul pwonyo ni en tye ki miti madwong me cero jo muto. Yubu, laco ma obedo lagen openyo ni: “Ka dano dong oto, pud dok bibedo kwo?” Yubu onongo tye ka lok pi kuro Lubanga ki i lyel nio ka wi Lubanga bipo i kome. En owaco bot Jehovah ni: “Ka lacen ibilwonga, ci abigamo dogi; pira bibedo mitti mada, pien in aye iketo an.”​—Yubu 14:13-15.

15 Tam kong! Jehovah tye ki miti madit tutwal me dwoko kwo pa jo ma guto odoco. Ngeyo ni Jehovah tye ki miti ma kuman mono pe jingo cwinywa matek mada? Ento nicer ma bitimme i anyim-mi kono? Kibicerogi angagi, dok ki kwene?

“JO DUCU MA TYE I LYEL”

16. Kibicero jo muto me kwo i lobo ma tye nining?

16 Lok ma mako nicer ma tye i Baibul-li, pwonyowa jami mapol i kom nicer ma tye kabino i anyim. Jo ma ceng kicerogi i wi lobo kany, dok guribbe kacel ki danogi me amara. Nicer ma bitimme i anyim-mi bene bibedo kit meno​—ento bibedo ber kato maca. Kit macalo wapwonyo i Dul me 3, yub pa Lubanga tye ni lobo ducu omyero obed paradic. Pi meno pe kibicero jo muto i lobo ma opong ki lweny, turo cik, ki two. Gin gibibedo ki kare me kwo nakanaka i lobo man ki yomcwiny dok ki kuc.

17. Dano bicer ki kwene dok jo ma nining?

17 Angagi ma kibicerogi? Yecu owacci ‘jo ducu ma tye i lyel biwinyo dwane en Yecu, ci gibikatti woko.’ (Jon 5:28, 29) I yo acel-li bene, Niyabo 20:13 waco ni: “Nam bene odwoko jo ma yam guto i iye-ni woko cen, To ki Lyel bene gumiyo jo muto ma yam tye botgi.” “Lyel” obedo ka ma kiyiko iye dano. (Nen Lamed ngec i agikki me buk man i pot karatac 212-13.) Lyel magi kibiwekogi dong nono. Jo bilion mapol ata ma gitye ka yweyo kunnu-ni gibikwo odoco. Lakwena Paulo owaco ni: “Dano gibicer woko, jo ma kitgi atir wa ki jo ma kitgi pe atir.” (Tic pa Lukwena 24:15) Meno te lokke ngo?

18. Angagi ma kiloko pigi ma gitye i kin ‘jo ma kitgi atir’ ma kibicerogi, dok gen man ogonyi ki i kom ngo?

18 ‘Jo ma kitgi atir-ri’ kwako wa dano mapol ma wakwano pigi i Baibul ma gukwo ma Yecu peya obino i lobo. Dano calo Nua, Abraim, Cara, Moses, Ruth, Esta, ki jo mukene. Co ki mon ma lugen magi mogo kiloko i komgi i buk pa Jo Ibru cura 11. Ento ‘jo ma kitgi atir-ri’ bene kwako wa lutic pa Jehovah ma guto i karewa-ni. Gen me nicer dong otyeko gonyowa woko ki i kom lworo me to.​—Jo Ibru 2:15.

19. Angagi ma gubedo ‘jo ma kitgi pe atir-ri,’ dok kare ango ma Jehovah otimo kica me miyo botgi?

19 Dong dano mukene ma onongo pe gubedo lutic pa Jehovah nyo pe guwore pien pe gubedo ki ngec mo i kome-ni kono? Wic pe biwil i kom dano bilion mapol ma ‘kitgi pe atir’ magi. Gin bene kibicerogi ka gimiyo botgi kare me ngeyo lok i kom Lubanga me ada ki me tic bote. I kare me mwaka alip acel, kibicero jo muto ci kimiyo botgi kare me ribbe ki jo ma lugen ma i wi lobo me tic pi Jehovah. Meno bibedo kare me aura mada. Kare man aye kare ma Baibul lwongo ni Nino me Ngolo Kop. *

20. Geena obedo gin ango, dok jo ma nining aye gicito iye?

20 Man mono tyen lokke ni dano ducu ma gukwo cakke con ki con-ni kibicerogi? Pe kumeno. Baibul waco ni jo muto mukene gitye i “Geena.” (Luka 12:5) Nying me Geena-ni oa ki i nying wi odur me onyo yugi ma onongo tye inge cel me Jerucalem macon. Onongo kiwango kom jami muto ki yugi kunnu. Lujudaya onongo gibolo kom jo muto ma gitamo ni pe gupore me ayika ki me acera kunnu. Pi meno Geena rwatte me bedo lanyut ma cung pi to me labed naka. Jehovah aye obedo Langol kop me agikki kadi bed ni Yecu bene bitiyo tic me ngolo kop i kom jo ma kwo ki jo muto. (Tic pa Lukwena 10:42) En pe bicero jo ma en onongo ni gin gubedo jo maraco dok pe gimito loko kit me kwogi.

CER ME CITO I POLO

21, 22. (a) Kit me cer ango mukene ma tye? (b) Anga ma okwongo cer i kwo me cwiny?

21 Baibul bene loko i kom kit me cer mukene, cer i kwo me cwiny i polo. Lanen acel keken me cer ma kit man kicoyo pire i Baibul, cer ma otimme i kom Yecu Kricito-ni.

22 I kare ma kineko Yecu ma en onongo obedo dano, Jehovah pe oye ni Wode ma Lagen-ni odong i lyel. (Jabuli 16:10; Tic pa Lukwena 13:34, 35) Lubanga ocero Yecu woko, ento pe ocere macalo dano. Lakwena Petero otito ni Kricito bene onongo “gineko kome, ento gicere woko i cwiny.” (1 Petero 3:18) Man obedo twon tango madit adada. Yecu odoko kwo macalo ngat me cwiny odoco! (1 Jo Korint 15:3-6) Yecu aye obedo ngat mukwongo i cer me deyo ma kit man. (Jon 3:13) Ento en onongo pe bibedo ngat me agikki.

23, 24. Angagi ma gubedo dul “romi manok” pa Yecu-ni, dok welgi bibedo adi?

23 Ka Yecu dong oniang ni ecok cito i polo, en owaco bot lukwenane ma lugen ni en ebidok cen i polo “ka yubo” kabedo pigi kunnu. (Jon 14:2) Yecu olwongo jo ma gibicito i polo-ni ni gubedo “romi manok” ma mege. (Luka 12:32) Wel dano ma romo adi ma gitye i dul manok pa Lukricitayo ma lugen man? I Niyabo 14:1, lakwena Jon owaco ni: “Lacen dok aneno Latin romo [Yecu Kricito] ma ocung i wi [G]ot Cion; onongo jo alip miya acel ki pyerangwen wiye angwen tye kacel kwede, ma dong onongo gicoyo nyinge ki nying Wonne woko i tur nyimgi.”

24 Lukricitayo 144,000 magi ma i kin-gi tye iye lukwena pa Yecu ma lugen-ni, kicerogi me kwo i polo. Nicergi timme i kare mene? Lakwena Paulo ocoyo ni bitimme i kare me dwogo pa Kricito. (1 Jo Korint 15:23) Dong watye ka kwo i kare meno kit ma ibineno kwede i Dul me 9. Pi meno jo manok i kom jo 144,000 ma pud gudong i karewa-ni ka guto, kicerogi woko cut cut ci gicito i polo. (1 Jo Korint 15:51-55) Ento dul pa dano mukene-ni, gitye ki gen me cer me kwo i Paradic i wi lobo.

25. Wabipwonyo lok ango i dul ma lubo man?

25 Eyo, Jehovah gire biloyo lweny i kom to ma obedo lakworwa-ni, dok to dong bibedo pe matwal! (Icaya 25:8) Ento pud iromo penye ni, ‘Gin ango ma jo ma kicerogi me kwo i polo-ni bitimo kunnu?’ Gin gibibedo luloc me gamente me Ker me polo. Wabipwonyo lok mapol i kom gamente meno i dul ma lubo man.

[Lok ma tye piny]

^ para. 19 Pi ngec mapol i kom Nino me Ngolo Kop ki ngo ma kingolo kop kun kicung iye, nen Lamed ngec i agikki me buk man i pot karatac 213-15.

GIN MA BAIBUL PWONYO

▪ Lok kom cer ma tye i Baibul miniwa gen ma pe tur.​—Jon 11:39-44.

▪ Jehovah tye ki miti madit tutwal me dwoko jo muto me kwo odoco.​—Yubu 14:13-15.

▪ Jo ducu ma gitye i lyel kibicerogi woko.​—Jon 5:28, 29.

[Peny me Kwan]

[Cal ma tye i pot karatac 69]

Elia ocero awobi pa daa-to mo.​—1 Luker 17:17-24

[Cal ma tye i pot karatac 69]

Lakwena Petero ocero Dorka dako mo ma obedo Lakricitayo.​—Tic pa Lukwena 9:36-42

[Cal ma tye i pot karatac 69]

Cer pa Lajaro okelo yomcwiny madit atika.​—Jon 11:38-44

[Cal ma tye i pot karatac 75]

I lobo Paradic, jo muto gibicer ci gibiribbe ki dano-gi me amara