Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ko ai te “fafine” ʼae ʼe palalau ki ai ia Esaia 60:1, pea ʼe feafeaʼi tana “tuʼu ake” pea mo tana “fakamafola te malama”?
ʼE ui ia Esaia 60:1: “Fafine, tuʼu ake, fakamafola te malama he ʼe kua mu mai. ʼE mu te kololia ʼo Sehova kia koe.” ʼE ha ʼi te ʼu vaega ʼae ʼe hoa mai ki ai, ko te fafine neʼe ko Sione peʼe ko Selusalemi te kolo muʼa ʼo Suta ʼi te temi ʼaia. a (Esa. 60:14; 62:1, 2) Neʼe fakafofoga e Selusalemi ia te puleʼaga katoa ʼo Iselaele. ʼE tou tali anai kia fehuʼi ʼe lua ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaia. ʼUluaki neʼe “tuʼu ake” ʼanafea mo feafeaʼi ia Selusalemi pea mo fakamafola ia te malama fakalaumalie? Lua ʼe fakahoko koa te ʼu palalau ʼaia ʼa Esaia ʼi hona aluʼaga ʼe lahi age ʼi totatou temi?
Neʼe “tuʼu ake” ʼanafea mo feafeaʼi ia Selusalemi pea mo fakamafola te malama fakalaumalie? Neʼe tuku maumau ia Selusalemi pea mo tona fale lotu ʼi te temi ʼae neʼe ʼaunofo ai te kau Sutea ʼi Papiloni lolotoga taʼu ʼe 70. Kae ʼi te ʼosi ʼohofi e te kau Metia mo Pelesia ia Papiloni, neʼe fakagafua ai ki te kau Iselaele mai te ʼu potu kehekehe ʼo Papiloni ke natou toe liliu ki tonatou fenua ʼo toe fakatuʼu ai te tauhi moʼoni. (Eset. 1:1-4) ʼI te 537 I.M.T.S. ko ʼihi Iselaele agatonu ʼo te ʼu telepi ʼe 12 ʼo Iselaele neʼe natou toe liliu ai ki tonatou fenua. (Esa. 60:4) Neʼe natou kamata momoli ni sakilifisio maʼa Sehova, mo fai te ʼu ʼaho lalahi pea mo toe laga te fale lotu. (Eset. 3:1-4, 7-11; 6:16-22) Neʼe toe gigila ai leva te kololia ʼo Sehova ki Selusalemi, ko tona fakaʼuhiga ki tana hahaʼi ʼae neʼe natou toe fakahoko te tauhi maʼa. Pea ʼi hona aluʼaga fakata, neʼe natou liliu ai ko he malama ki te ʼu puleʼaga ʼae neʼe nonofo ʼi te fakapoʼuli fakalaumalie.
Kae ko te ʼu lea fakapolofeta ʼa Esaia ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni, neʼe mole fakahoko fuli ʼi te temi ʼaia. Tokolahi ʼi te kau Iselaele neʼe mole hoko atu tanatou fakalogo ki te ʼAtua. (Nee. 13:27; Mala. 1:6-8; 2:13, 14; Mat. 15:7-9) Neʼe mole natou tali pe la ki muli age ia te Mesia, ia Sesu Kilisito. (Mat. 27:1, 2) Pea ʼi te taʼu 70 H.T.S. neʼe toe maumauʼi ia Selusalemi mo tona fale lotu.
Neʼe tala fakatomuʼa e Sehova te maumau ʼaia ʼo Selusalemi. (Tan. 9:24-27) ʼO ha mai ai, neʼe mole ina fakatuʼutuʼu ke hoko te ʼu lea fakapolofeta ʼae ia Esaia kapite 60 ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ki te kolo ko Selusalemi ʼae ʼi te kele.
ʼE fakahoko koa te ʼu palalau ʼaia ʼa Esaia ʼi hona aluʼaga ʼe lahi age ʼi totatou temi? ʼEi, kae ʼe hoko ki he tahi age fafine fakata, ia “te Selusalemi ʼae ʼi ʼoluga.” Neʼe tohi fenei e te apositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼaia: “ ʼE ko ia tatatou faʼe.” (Kal. 4:26) Ko te Selusalemi ʼae ʼi ʼoluga ʼe ko te koga ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼae ʼi selo, ʼe faʼufaʼu e te ʼu ʼaselo agatonu. Ko ʼana “fanau” ʼe ko Sesu pea mo te toko 144 000 Kilisitiano fakanofo, ʼae ʼe natou maʼu ohage ko Paulo te ʼamanaki ʼae ke natou olo ki selo. Pea ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ʼe ko “he puleʼaga maʼoniʼoni,” ia “te Iselaele ʼa te ʼAtua.”—1 Pet. 2:9; Kal. 6:16.
Neʼe feafeaʼi te “tuʼu ake” ʼa te Selusalemi ʼae ʼi ʼoluga pea mo “fakamafola te malama”? Neʼe ina fai ʼaki ʼana fanau fakanofo ʼae ʼi te kele. Tokagaʼi ia te tatau ʼo te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko kia natou pea mo te ʼu lea fakapolofeta ia Esaia kapite 60.
Neʼe tonu ke ‘tutuʼu ake’ te kau Kilisitiano fakanofo he neʼe natou nonofo ʼi te fakapoʼuli fakalaumalie, ʼi te temi ʼae neʼe mafola ai te apositasia ʼi te ʼosi mamate ʼa te kau apositolo. (Mat. 13:37-43) Neʼe puleʼi ai natou e Papilone Lahi, ia te kautahi fakamalamanei ʼo te lotu hala. Neʼe nofo popula ai te kau fakanofo ʼo kaku ki “te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te malama ʼaeni” ʼae neʼe kamata ʼi te 1914. (Mat. 13:39, 40) Mole fualoa ki ai, ʼi te 1919, neʼe fakaʼateainaʼi natou pea neʼe natou kamata atu aipe te fakamafola ʼo te malama fakalaumalie, ʼaki tanatou kau lahi ki te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. b ʼAki te temi, neʼe ʼomai ki te malama ʼaia te ʼu hahaʼi mai te atu puleʼaga, ʼo kau ai ia natou ʼae neʼe kei toe ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua, pea ko natou ia te ʼu “hau” ʼae ʼe talanoa ki ai ia Esaia 60:3.—Fkha. 5:9, 10.
ʼI te ka haʼu, ʼe lahi age anai te fakaha e te kau Kilisitiano fakanofo ia te malama ʼo te ʼAtua. ʼO feafeaʼi? Hili tanatou mamate ʼi te kele, ʼe natou faʼufaʼu anai ia te “Selusalemi Foʼou,” peʼe ko te ʼohoana ʼo Kilisito, te toko 144 000 hau pea mo pelepitelo.—Fkha. 14:1; 21:1, 2, 24; 22:3-5.
ʼE maʼuhiga anai te gaue ʼa te Selusalemi Foʼou ʼaia moʼo fakahoko ia Esaia 60:1. (Vakaʼi ia Esaia 60:1, 3, 5, 11, 19, 20 mo Fakaha 21:2, 9-11, 22-26.) ʼI te Iselaele ʼafea, neʼe tuʼu te puleʼaga ʼi te kolo ko Selusalemi ʼi te kele. ʼO toe feia aipe, ko te Selusalemi Foʼou pea mo Kilisito, ʼe liliu anai ko te puleʼaga ʼo te malama foʼou. ʼE feafeaʼi anai ki te Selusalemi Foʼou hana “hifo ifo mai selo, mai te ʼAtua”? ʼAki tana fakahoko ni gaue ʼi te kele. Ko te hahaʼi mai te atu puleʼaga ʼae ʼe natou manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe natou “haʼele anai . . . ʼi te malama ʼo te kolo” ʼaia. ʼE mole kei natou agahala pea mo mamate. (Fkha. 21:3, 4, 24) ʼI tona fakaʼosi, ʼe “toe fakatuʼu [katoa anai] . . . ia meʼa fuli” ohage ko tona fakakikite e Esaia pea mo te tahi ʼu polofeta. (Gaue 3:21) Ko te toe fakatuʼu ʼaia ʼo meʼa fuli neʼe kamata ʼi te fakanofo Hau ʼa Kilisito pea ʼe gata anai ʼi te fakaʼosi ʼo tana ʼAfio ia Taʼu ʼe Afe.
a Ia Esaia 60:1, ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou ia te kupu “fafine” kae mole ko “Sione” peʼe ko “Selusalemi” koteʼuhi ʼi te Fakahepeleo ko te ʼu kupu “tuʼu ake,” “fakamafola te malama” pea mo te kupu “koe” ʼe fai ki he fafine.
b Ko te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼae neʼe hoko ʼi te 1919 neʼe toe talanoa ki ai ia Esekiele 37:1-14 pea mo Fakaha 11:7-12. Neʼe fakakikite e Esekiele te toe maʼuʼuli ake ʼa te kau Kilisitiano fakanofo fuli hili tanatou ʼaunofo fualoa. ʼE talanoa ia te lea fakapolofeta ʼo Fakaha ki te toe tutupu ake ʼi hona aluʼaga fakalaumalie ʼa he kiʼi kutuga, neʼe ko te ʼu tehina fakanofo ʼae neʼe natou takitaki leva te gaue hili te kiʼi temi nounou ʼae neʼe mole feala ke natou gaue he neʼe pilisoniʼi natou kae neʼe mole natou fai he meʼa ʼe kovi. ʼI te 1919, neʼe fakanofo natou ko “te tagata kaugana agatonu mo poto.”—Mat. 24:45; vakaʼi te tohi (Fakafalani) Le culte pur de Jéhovah enfin rétabli! pas. 118.