Skip to content

Skip to table of contents

Ko Praslin, vocifuka co Seychelles, kuna okuti kunyamo wo 1881 kesongo kuovita o tukuiwa hati, Charles Gordon wa sanga ocitumãlo cimue eye a tukula okuti ocumbo Cendene

Ocumbo Celau Palo Posi—Uhembi Ale Ocili?

Ocumbo Celau Palo Posi—Uhembi Ale Ocili?

Ocumbo Celau! Oviluvialuvia vialua violorevista viatiamẽla koku linga ovongende kovitumãlo via posoka, vi vetiya omanu oku enda kovitumãlo viaco vi kasi “ndocumbo celau” kuna omanu va pondola oku puyuka kuenda oku ivalako ovitangi viosi va kuete. Pole ndomo tua ci kũlĩha, ovina viaco vi pita lonjanga momo eci omanu va tiukila kolonjo viavo ovina vi kala ndeci via kala osimbu.

Ocili okuti, ocisimĩlo coku kala vocumbo cimue celau, ci vetiya omanu vosi. Pole, vamue va lipula ndoco: ‘Anga hẽ “ocumbo celau” ocina cimue cocili? Nda okuti hacociliko, momo lie tu sanjukila ocisimĩlo caco? Anga hẽ, eteke limue oluali lu ka kala muẽle ocumbo celau?’

ULANDU WATIAMẼLA KOCUMBO CELAU KOSIMBU

Vokuenda kuanyamo, ocisimĩlo catiamẽla kocumbo cimue celau ca siata oku vetiya omanu. Omanu valua, va fetika oku kuata onjongole yoku kala vocumbo celau omo liulandu watiamẽla “kocumbo Cedene ca tukuiwa Vembimbiliya.” Momo lie ocumbo caco ca kalela ocumbo cimue ci likasi? Ulandu waco u popia ndoco: “Yehova Suku wa kũlĩsapo oviti viosi via posoka oku vi tala, haivio vi tava oku liako.” Ocumbo Cedene ca kala ocitumãlo cimue ca posoka oku kalamo. Ci komõhisa ceci okuti, ‘vokati kocumbo kua kalavo uti umue womuenyo.’—Efetikilo 2:8, 9.

Ulandu u sangiwa kelivulu Liefetikilo, lu lombololavo eci catiamẽla kolondui vikũala via enda oku tunda kocumbo Cedene. Vivali pokati kolondui viaco, via kũlĩhĩwa koloneke vilo okuti olui Hidekele kuenda olui Ferati. (Efetikilo 2:10-14) Olondui viaco vivali vi pita ko Iraque okuti kosimbu via pangele onepa kofeka yo Persia kuenda vienda ko Golf Persiku.

Toke koloneke vilo, va Persia va siata oku vangula ovina viatiamẽla kocumbo celau palo posi. Konjo yimue yoku seleka ovina viosimbu ko Filadelfia, kofeka yo Estados Unidos, ku sangiwa etapete limue lia pangiwa ko Persia kocita 16, okuti yi lekisa ocumbo cimue muli oviti, olonelẽho kuenda ovimbaka volonele viaco. Kelimi lia va Persa ondaka yokuti “ocumbo lovimbaka” yi lombolokavo “ocumbo celau” kuenda ociluvialuvia ca kapiwa vetapete liaco, ci likuata lovina Embimbiliya li popia viatiamẽla kocumbo Cedene.

Ocili okuti ulandu watiamẽla kocumbo celau, wa siata oku lomboluiwa kalimi alua kuenda kolofeka vi sangiwa voluali luosi. Ndaño okuti omanu va enda oku ilukila kovitumãlo vikuavo, ovo va amamako oku lombolola ulandu watiamẽla kocumbo Cedene. Vokuenda kuanyamo, ulandu waco weya oku litenga loviholo kuenda alusapo omanu vamue va enda oku lombolola. Toke cilo, ovitumãlo vina via fina kuenda vi kuete olonelẽho omanu va siata oku vi tukula hati, ocumbo celau.

OKU SANDA OCUMBO CELAU

Olonoño vimue via lekisa okuti va sanga ocitumãlo kua kala ocumbo celau ca pumbiwa. Kunyamo wo 1881, kesongo umue wovita otukuiwa hati, Charles Gordon, wo kofeka yo Grã-Bretanya, wa nyula ovifuka vio Seicheles. Eye wa komõha calua poku mola eposo Liocimbota co Mai okuti cilo ca linga Ocitumãlo Cimue ci Nyuliwa Calua Lomanu Voluali luosi kuenje wa popia okuti kocitumãlo caco oko kua kala ocumbo Cedene. Kocita 15, ulume umue wokofeka yo Italia o tukuiwa hati Cristóvão Colombo, wa linga ungende woku enda kocifuka co Hispaniola okuti cilo ci tukuiwa hati, o Republika Dominikana kuenda o Haiti. Eye wa simavo okuti wa sangele ocitumãlo kua kala ocumbo Cedene.

Elivulu limue liovolandu o koloneke vilo losapi hati, Mapeando o Paraíso, mu sangiwa eci ci soka 190 kalomboluilo olomapa viokosimbu. Vialua pokati kolomapa viaco, vi lekisa Adama la Eva vocumbo Cedene. Omapa yimue yokocita 13 yi tukuiwa hati, Beatus de Liébana yi ci lekisavo. Konepa yo kilu yomapa yaco, kuli ociluvialuvia cimue ci lekisa ocumbo celau vokati kaco. Vocumbo caco celau mu tunda olondui vikuãla vi tukukuiwa hati, “olui Hidekele,” “olui Ferati,” “olui Indu” kuenda “olui Yordão” kuenje olui lolui lu enda konepa yimue yongongo. Ovio via kala ocindekaise coku lisandola Kuakristão voluali luosi. Ocili okuti ka tua kũlĩhĩle ocitumãlo kua kala ocumbo celau, pole ovolandu aco a lekisa okuti tunde kosimbu omanu va kuete onjongole yoku kala vocumbo celau.

Usonehi umue wovisungo otukuiwa hati, John Milton wo kocita 17, wa kũlĩhĩwa omo lioku soneha ocisungo cimue losapi hati, O Paraíso Perdido ca kunamẽla kulandu u sangiwa kelivulu Liefetikilo watiamẽla kekandu lia Adama kuenda ndomo a tundisiwa vocumbo Cedene. Vocisungo caco, John Milton wa lombolola ohuminyo Suku a linga komanu vosi yoku kala otembo ka yi pui palo posi. Eye wa popia hati: “Oluali luosi lu ka kala ocumbo celau.” Noke, John Milton wa malusula ocisungo caco ceya oku tukuiwa hati, O Paraíso Recuperado.

ULANDU WATIAMẼLA KOCUMBO CELALU WA IVALIWA

Ocili okuti tunde kosimbu, ocisimĩlo coku kala vocumbo celau ca siata oku vetiya omanu. Momo lie ulandu waco ka wa siatele oku tukuiwa calua koloneke vilo? Esunga liaco lia tukuiwa kelivulu limue losapi hati, Mapeando o Paraíso lia lombolola hati: “Olonoño . . . ka via lekisile onjongole yoku kũlĩha ocitumãlo pa kala ocumbo celau.”

Omanu valua okuti, va enda enda kolonembele, va siata oku lilongisa okuti ovo va ka kala kilu okuti, vocumbo celau palo posi hapoko. Pole, Embimbiliya kelivulu Liosamo 37:29 ku popia ndoco: “Olondingesunga vi piñala ofeka, vi tungamo oloneke ka vi pui.” Pole cilo oluali lu kasi ocipãla locisimĩlo coku kala vocumbo celau. Oco hẽ, ohuminyo yaco yi ka tẽlisiwa ocili? *

^ tini. 15 O Alcorão ocinimbu 105 co surata 21, Al-Anbiya’ [Ovaprofeto], yi popia hati: “Olondingesunga pokati kafendeli Vange va ka piñala ofeka.”

ULANDU WATIAMẼLA KOCUMBO CELAU PALO POSI WOCILI

Yehova Suku una wa lulika Ocumbo Cedene, wa likuminya okuti o ka pongolola oluali oco lu linge vali ocumbo celau. O ka ci linga ndati? Yesu wa eca etambululo liaco eci a tu longisa oku likutilila hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe palo posi, ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Yesu Kristu eye o ka kala Osoma kuenda o ka piñanya olosoma violuali luosi. (Daniele 2:44) Lekuatiso liusoma waco, ohuminyo ya Suku yoku pongolola ongongo oco yi linge ocumbo celau yi ka “tẽlisiwa.”

Suku wa vetiya uprofeto Isaya oco a sonehe ndomo omuenyo u ka kala vocumbo celau muna ovitangi viosi vi kasi pokati komanu vi ka puako. (Isaya 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23) Tu ku vetiya oku sanda akukutu amue oco o tange Vembimbiliya liove ovisonehua evi via tukuiwa. Oku ci linga, ci ka ku kuatisa oku kolela okuti olohuminyo viosi via Suku vi ka tẽlisiwa. Omanu vana va pokola ku Suku, va ka kala vocumbo celau loku kuata ukamba uwa laye okuti ovio ovina Adama a pumba.—Esituluilo 21:3.

Momo lie tu kolelela okuti ohuminyo yocumbo celau palo posi yocili? Tu pondola oku kolela omo liovina Embimbiliya li popia okuti: “Ilu lia Yehova, ongongo puãi wa yeca komãla vomanu.” Ivaluka okuti, eyi ohuminyo yimue ya Suku kuenda eye “lalimue eteke a kemba.” (Osamo 115:16; Tito 1:2) Ocili okuti, Embimbiliya li tu ĩha elavoko limue liwa lioku kala otembo ka yi pui Vocumbo Celau!