Skip to content

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Koku Fetuluinya?

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Koku Fetuluinya?

Etambululo Liembimbiliya

 Ndaño omunu umue o sima okuti o kuete esunga lioku fetuluinya, oku ci linga ci liponya lelungulo Liembimbiliya liokuti: “Ku ka popie hati: “Ndi ka linga kokuaye ndeci eye a linga kokuange; Ndi ko fetuluinya omo lieci a ndinga.” (Olosapo 24:29) Vembimbiliya mu sangiwa alungulo a siata oku kuatisa omanu valua oku yuvula onjongole yoku fetuluinya.

Vocipama cilo

 Momo lie ka ca sungulukilile oku fetuluinya?

 Nda omunu umue wa ku lueyela, ale wa ku linga cimue cĩvi, hekanduko oku tema loku kuata onjongole yokuti omunu waco o yambuiwa omo lieci a linga. Pole, oku fetuluinya, ka ci likuata leci Embimbiliya li popia. Momo lie?

 Suku ka sanjukila omunu o sanda oku fetuluinya eye muẽle. Vembimbiliya, Yehova a Suku wa popia hati: “Efetuluinyo liange; ame ndi ka fetuluinya.” (Va Roma 12:19) Embimbiliya li vetiya una wa tatiwa lãvi oco a sande oku tetulula ovitangi lombembua okuti, ka ci lingi loku fetuluinya. (Va Roma 12:18) Pole, nye omunu a sukila oku linga nda ka kuli onjila yimue yoku tetulula ocitangi caco lombembua, ale nda wa likolisilako ale oku tetulula ocitangi caco lombembua, pole, ka ca cele? Ovisonehua vi tu vetiya oku kolela okuti, Yehova o ka tetulula ekambo liosi liesunga.—Olosamo 42:10, 11.

 Suku o fetuluinya ndati kueci omanu va linga?

 Koloneke vilo, Suku ecelela okuti olombiali viomanu vi yambula vana va linga ovina vĩvi. (Va Roma 13:1-4) Ndopo, eye o ka yambula lesunga vosi vana va kuete eko liovina vĩvi kuenje o ka imũla ohali otembo ka yi pui.—Isaya 11:4.

 Ndi likandangiya ndati konjongole yoku fetuluinya?

  •   Ku ka linge cimue lonyeño. (Olosapo 17:27) Omanu vana va linga ovina lonyeño, olonjanja viosi va siata oku livela. Pole, vana va sanda otembo yoku sokolola osimbu ka va lingile ocina cimue, va kuete epuluvi liwa lioku nõla onjila ya sunguluka.—Olosapo 29:11.

  •   Sanda oku kũlĩhĩsa esunga lieci omunu umue a lekisila ocituwa cimue. (Olosapo 18:13) Nda ove wa tatiwa lãvi, ciwa oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ kuli esunga limue sia kũlĩhĩle lieci omunu waco a lingila ocina eci kokuange? Anga hẽ o kuete asakalalo alua? Ale wa ci lingila vonumbi?’ Pamue, tu sima okuti, omunu umue wa tu linga eci cĩvi ocipango, pole, citava okuti ka yonguile oku ci linga.

 Ovohembi atiamẽla koku fetuluinya

 Uhembi: Eci Embimbiliya li popia hati: “Iso liso,” li kasi oku lekisa okuti, omunu o pondola oku fetuluinya.—Ovisila 24:20.

 Ocili: Ocihandeleko ca popele okuti, “iso liso,” cina ca eciwile ko Isareli yosimbu, ka ca vetiyile omanu oku fetuluinya ovo muẽle. Olonjanja vialua ocihandeleko caco, ca enda oku kuatisa olonganji oku nõla eyambulo lia suapo. bEsinumuĩlo 19:15-21.

 Uhembi: Omo okuti, Embimbiliya li popia okuti, ka ca sungulukile oku fetuluinya, ka citava oku liteyuila eci va tu linga cimue cĩvi.

 Ocili: Nda omunu umue o kasi oku tatiwa lãvi, o kuete omoko yoku liteyuila, ale yoku sanda ekuatiso kolombiali. Pole, Embimbiliya li popia okuti, nda citava, tu sukila oku yuvula oku lekisa ungangala.—Olosapo 17:14.

a Yehova, oyo onduko ya Suku ndomo ca situluiwa Vembimbiliya.

b Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla kocihandeleko eci, tala ocipama losapi hati: “Nye ci Lomboloka ‘Iso Liso’?