Eaha to roto?

O te Suaire de Turin anei te ahu tei faaohipahia no te puohu i te tino pohe o Iesu?

O te Suaire de Turin anei te ahu tei faaohipahia no te puohu i te tino pohe o Iesu?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Aita te Bibilia e faahiti ra i te parau o te Suaire de Turin. E ahu lino teie ta vetahi e manaˈo ra e ua faaohipahia no te puohu i te tino pohe o Iesu Mesia. No reira vetahi e haafaufaa ˈi i tera ahu e ua faariro roa atoa te mau haapaoraa i te reira ei mea moˈa na ratou. E itehia teie ahu i roto i te fare pure no Turin, i Italia e mea paruru-roa-hia te reira.

 Ia au i te Bibilia, mea mau anei te parau o te Suaire de Turin? Aita.

 E hiˈopoa anaˈe e toru haapapuraa e e ere te suaire no roto mai i te Bibilia.

  1.   Te suaire: E ahu teie ua hau i te maha metera te roa e hau i te hoê metera te aano. Ua nirahia te hoê ahu e vau tenetimetera i nia iho.

     Ta te Bibilia e parau ra: Ua puohuhia te tino pohe o Iesu i e rave rahi ahu lino, e ere râ hoê noa. E ua puohuhia to ˈna upoo i te tahi atu ahu. I muri aˈe i te tia-faahou-raa o Iesu, ua tomo hoê o ta ˈna mau aposetolo i roto i te menema e ite atura oia “i te ahu lino i reira.” Te na ô atoa ra te Bibilia: “Te ahu i vehîhia ˈi to Iesu upoo, aita ïa i amuihia i te tahi atu mau ahu. Ua potarohia râ a tuuhia ˈtu ai i te tahi atu vahi.”—Ioane 20:6, 7.

  2.   E tafeta toto to nia i te suaire. Te auraa ïa, aita te tino o te taata pohe i tamâhia.

     Ta te Bibilia e parau ra: I te poheraa o Iesu, ua faaineine ta ˈna mau pǐpǐ i to ˈna tino “mai ta te ati Iuda i matau i te rave no te faaineine i te hoê hunaraa.” (Ioane 19:39-42) Ia au i teie peu tumu, e tamâhia te tino pohe e e niniihia te monoˈi noˈanoˈa i nia i te reira hou te hunaraa. (Mataio 26:12; Ohipa 9:37) No reira, i te poheraa o Iesu, papu ua tamâ ta ˈna mau pǐpǐ i to ˈna tino hou a puohu ai te reira i te ahu.

  3.   Ia au i te Encyclopædia Britannica, “e hohoˈa o te hoê tino taata te itehia i nia i te afaraa o te suaire. E tuuhia te tino pohe i nia i tera tuhaa, a faahoˈi atu ai i te tahi atu afaraa o te ahu na nia mai i te upoo no te tapoˈi i te tino taatoa.”

     Ta te Bibilia e parau ra: Ua faahiti te mau pǐpǐ i te pohe o Iesu, i to ˈna menema aita faahou to ˈna tino to roto, e te mau faatiaraa a te mau vahine tei ite mata roa “e piti melahi i te faraa mai e tei parau e te ora nei Iesu.” (Luka 24:15-24) Mai te peu o te suaire tei faaohipahia no te tino o Iesu, e faahiti ïa te mau pǐpǐ i te reira e te hohoˈa tino taata e vai ra i nia iho. Aita râ. Aita te Bibilia e faahiti ra e ua aparau te mau pǐpǐ no nia i te reira.

Mea tano anei ia haamorihia te suaire?

 Eita. Noa ˈtu e ahu mau, e ere i te mea tano ia haamorihia te reira. E hiˈopoa anaˈe i te tahi mau aratairaa Bibilia.

  1.   Mea faufaa ore. Ua faataa hoi Iesu: “E Varua te Atua, e te feia e haamori ia ˈna, ia haamori ïa ma te varua e te parau mau.” (Ioane 4:24) I roto i te haamoriraa mau, eita e faaohipahia te idolo e te hohoˈa idolo.

  2.   Mea opanihia. I roto i na Ture Ahuru, te opanihia ra te haamoriraa idolo. (Deuteronomi 5:6-10) Hoê â faaueraa ta te Bibilia i horoa i te mau Kerisetiano. “A ara i te mau idolo.” (Ioane 1, 5:21) E parau paha vetahi e e ere te suaire i te hoê idolo, e hohoˈa taipe râ te reira o to ratou faaroo. E nehenehe râ te hoê hohoˈa e riro roa mai ei idolo na te taata e haamori ra i te reira. a Eita ïa te taata o te rave i te hinaaro o te Atua e haamori i te suaire e i te tahi noa ˈˈe mea, i te Atua anaˈe râ.

a Te hoê idolo e taoˈa aore ra e hohoˈa o te haamorihia ra.