Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Fakasalalauatuga o te Muna a te Atua i Taimi o te Pouliga i Sepania

Te Fakasalalauatuga o te Muna a te Atua i Taimi o te Pouliga i Sepania

“Au e fakamoemoe ke fetaui tatou i taku malaga o fano ki Sepania, kae ke olo tasi tatou mō se taimi toetoe i te auala māfai ko malie toku loto i te ‵kau fakatasi mo koutou i se taimi toetoe.”Loma 15:24.

NE TUSI ne te apositolo ko Paulo a pati konā ki ana taina Kelisiano i Loma kāti i te tausaga ko te 56 T.A. E seai ne pati i te Tusi Tapu me ne faimalaga atu eiloa a Paulo ki Sepania. Faitalia me se a te mea ne tupu, ona ko taumafaiga a Paulo io me ko nisi misionale Kelisiano, ne oko atu eiloa te tala ‵lei mai te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu ki Sepania i te lua o senitenali T.A.

E seki leva kae ne gasolo aka o tokouke a maopoopoga a Kelisiano kae ne salalau atu i konā. Ona ko te mea tenā, ne sae aka ei te manakoga mō tino i Sepania ke ‵fuli te Tusi Tapu ki te ‵gana Latina. Ne fai eiloa penei ona ko te mea ko leva ne nofo atu a Sepania i te lua o senitenali mai lalo i te pulega a Loma kae ko te ‵gana Latina ne fai mo fai te ‵gana masani i te Emupaea kātoa o Loma.

NE FAKAMA‵LIE AKA A MANAKOGA NE TUSI TAPU I TE ‵GANA LATINA

Ne ‵lomi ne Kelisiano i Sepania mua a nai ‵fuliga i te ‵gana Latina telā ne lauiloa e pelā me ko te Vetus Latina Hispana. Ne fakaaoga eiloa a Tusi Tapu konei i te ‵gana Latina i Sepania mō tausaga e uke a koi tuai o fakaoti ne Ielome tena Tusi Tapu lauiloa i te ‵gana Latina ko te Vulgate i te lima o senitenali T.A.

A te ‵fuliga a Ielome—telā ne fakaoti i Peteleema, i Palesitina—ne oko atu eiloa ki Sepania i te taimi tonu. I te taimi ne iloa ei ne Lucinius, se tino maumea kae fiafia ki te Tusi Tapu, me ko fakatokatoka ne Ielome se ‵fuliga i te ‵gana Latina, ne manako fakavave eiloa a ia ki se ‵kopi o tena ‵fuliga fou. Ne lafo atu ne ia a ‵kopi e ono ki Peteleema ko te mea ke ‵kopi a pati i ei kae toe fakafoki atu ki Sepania. I te senitenali mai tua ifo, ne kamata malielie eiloa o sui ne te Vulgate a te Vetus Latina Hispana. A ‵fuliga konā i te ‵gana Latina ne mafai ei o fai a tino Sepania ke fai‵tau ki te Tusi Tapu kae ke malamalama i te fekau i ei. Kae i te taimi ne gata atu ei te malosi o te Emupaea o Loma, ne ‵sae aka foki ei a ‵gana ‵fou.

TUSI TAPU I LUGA I PAPA FATU

I te lima o senitenali, ne oko atu se itukāiga mai Siamani ko te Visigoth mo nisi itukāiga ki Sepania, mo se ‵gana fou—ko te Goth—ki se tamā motu telā e ‵piki ki te fenua lasi. Ne fai eiloa ne tino konā se vaegā lotu Kelisiano telā ne lauiloa me ko te Lotu Arius, telā ne ‵teke atu ki te akoakoga ko te Tolutasi. Ne avatu foki ne latou te lotou ‵fuliga totino o te Tusi Tapu—ko te Tusi Tapu i te ‵gana Goth a Ulfilas. Ne faitau te Tusi Tapu i te ‵gana Sepania ke oko eiloa ki te fakaotiga o te ono senitenali, i te taimi ne kau atu ei a Reccared, te tupu o te itukāiga ko te Visigoth, ki te Lotu Katolika kae tiaki atu te Lotu Arius. Ne fakamaopoopo ne ia a tusi katoa a te kau Aria kae fakaseai atu ne ia, e aofia i ei te Tusi Tapu a Ulfilas. Ne ‵galo katoa atu ei a tusitusiga katoa i te ‵gana Goth, mai Sepania.

Se papa fatu mo pati mai te Tusi Tapu i te ‵gana Latina e tasi, i te ono o senitenali T.A.

Kae ne tumau eiloa i te salalau atu o te Muna a te Atua i Sepania i te vaitaimi tenei. I tafa o te ‵gana Goth, koi isi foki se vaegā ‵gana Latina telā e fakaaoga malosi i Sepania, telā ne iku atu ki te fia o nisi ‵gana Loma kolā ne faipatigina ne tino i te Iberian Peninsula. * A tusitusiga mua loa i te vaegā ‵gana Latina tenei ko fai pelā me se Tusi Tapu i luga i papa fatu i te ‵gana Visigoth, ona ko te mea ne tusi i luga i tamā papa fatu io me tai ‵lasi aka. Ne tusi eiloa a mea konā talu mai te ono mo te fitu o senitenali, kae e aofia i mea konā a fuaiupu mai i tusi o Salamo mo Tusi Evagelia. Kae i te papa fatu e tasi, e maua kātoa atu i ei a te Salamo 16.

A te mauaga o tusitusiga i te Tusi Tapu i tamā papa fatu konei e fakaasi mai i ei me ne fai‵tau kae fai a ‵kopi o te Muna a te Atua ne tino masani o te fenua i te taimi tenā. A te ‵tonuga loa, ne fakaaoga ne faiakoga a tusitusiga konei mai te Tusi Tapu ke fakaakoako ki ei a tama‵liki ke iloa o fai‵tau kae tusitusi. A papa fatu tusitusi konei e sili atu i te ‵togi māmā māfai e faka‵pau ki mea ‵togi ‵mafa kolā e fakaaoga sāle ne tino ma‵luga o te lotu i taimi mua ke ‵lomi aka ei olotou Tusi Tapu.

Se fakamatalaga mai i te ‵toe Tusi Tapu gali eiloa ko te León Bible. Faitalia eiloa te gali mo te tāua, ne mu‵tana fua a mea ne fai ne Tusi Tapu konā ke fakasalalau atu atu ei te fekau i te Muna a te Atua ki tino

E tasi o Tusi Tapu ‵togi ‵mafa ne ‵teu aka i te falesa ko te San Isidoro i León, i Sepania. Ne ‵lomi i te 960 T.A., e ‵tusa mo te 516 a itulau i ei kae e nofo pelā ki te 18 inisi (47 senitimita) te loa kae 13 inisi (34 senitimita) te lauefa kae kāti e 40 pauna te ‵mafa (18 kilokalame). A te suā mea telā e tuku nei i te Fatatusi o te Vatikana, ko te Tusi Tapu a Ripoll, telā kāti ne ‵lomi i te 1020 T.A. E tasi o toe Tusi Tapu tafasili i te gali i te Vaitaimi o te Pouliga. Ke fai se vaegā galuega penā, kāti ne fakamāumāu ne se tino maluga i te lotu se aso kātoa i te ‵lomiga o se mataimanu muamua io me se vaiaso kātoa ke fakatoka a te itulau o te ulutala. Kae faitalia eiloa te tāua mo te ‵gali o Tusi Tapu konā, ne seki aoga malosi eiloa i te fakasalalauatuga o te fekau i te Muna a te Atua ki tino.

TE TUSI TAPU I TE ‵GANA ALAPI

I te valu senitenali, ne kamata foki o lauiloa a te suā ‵gana i Sepania e pelā me ko ikuga o te oloatuga o tino Lotu Musilimu ki te tamā motu foki tenā. I koga kolā e ‵nofo i ei a tino Musilimu, ne malosi atu te ‵gana Alapi i lō te ‵gana Latina kae ne momea aka foki a te manakoga mō se Tusi Tapu i te ‵gana fou tenei.

Mai i te lima ki te valu senitenali T.A., ne fesoasoani atu a te Tusi Tapu i te ‵gana Latina mo te ‵gana Alapi ke mafai o fai‵tau a tino Sepania ki te Muna a te Atua

Ne uke eiloa a ‵fuliga o te Tusi Tapu i te ‵gana Alapi—maise eiloa a Tusi Evagelia—ne salalau atu i Sepania i te vaitaimi o te pouliga. A te ‵tonuga loa, i te valu senitenali, a Ioane, te faifeau o Seville, ne ‵fuli ne ia te Tusi Tapu kātoa ki te ‵gana Alapi. Se mea fakafanoanoa me ne ‵galo atu a te ukega o ‵fuliga konā i te ‵gana Alapi. E tasi o ‵fuliga i te ‵gana Alapi o tusi Evagelia mai te kogaloto o te sefulu senitenali e tausi nei i te falesa o León, i Sepania.

Se ‵fuliga i te ‵gana Alapi o tusi Evagelia, i te sefulu senitenali T.A.

NE ‵SAE AKA A ‵FULIGA I TE ‵GANA SEPANIA

I te fakaotiotiga o te Vaitaimi o te Pouliga, ne kamata o toe lauiloa a te ‵gana Castilia, io me ko te ‵gana Sepania i te Iberian Peninsula. A te ‵gana fou tenei ne iku atu ki te fai mo fai se mea fakateletele tāua i te fakasalalauatuga o te Muna a te Atua. * A te ‵fuliga muamua o te Tusi Tapu ki te ‵gana Sepania ne maua atu i te La Fazienda de Ultra Mar (Deeds From Across the Seas), i te kamataga o te 13 senitenali. E aofia i te tusi tenei se tala e uiga ki te malaga a te kau Isalaelu, kae e aofia i ei a mea mai i tusi o te Penitatiuka mo nisi tusi i te Tusi Tapu faka-Epelu e pelā foki mo tusi Evagelia mo tusitusiga a te kau apositolo.

Ne ‵lago atu a te tupu ko Alfonso X ki te ‵fuliga o te Tusi Tapu ki te ‵gana Sepania

Ne seki fia‵fia a takitaki lotu ki te ‵fuliga tenei. I te 1234, ne fakatonu atu te Kaunisela o Tarragona, ke tuku atu a tusi faka-te-Tusi Tapu katoa i te ‵gana Sepania ki te faifeau o te fenua ke ‵sunu. Se mea fakafiafia me ne seki fakagata aka ne te fakatonuga tenā a nisi ‵fuliga o te Tusi Tapu. A te tupu ko Alfonso X (1252-1284), ne fai pelā me ko te tino muamua ne iloa ne ia te ‵gana tusitusi faka-Sepania, ne manako ke ‵fuli te Tusi Tapu ki te ‵gana fou kae ne ‵lago malosi atu ki ei a ia. I te vaitaimi nei, a mea kolā ko oti ne ‵fuli ki te ‵gana Sepania, e aofia i ei a te Tusi Tapu ko te Pre-Alfonsine mo te Alfonsine telā ne sae aka mai tua malie ifo telā ko te ‵fuliga lasi eiloa ki te ‵gana Sepania i te taimi tenā.

Itulau o Tusi Tapu ko te Pre-Alfonsine (fakamaui) mo te Alfonsine (fakaatamai) i te 13 senitenali, i va o toe Tusi Tapu leva kae katoatoa i Sepania

Ne fesoasoani atu a te avā tusi konā ke ati kae fakamalosi aka te ‵gana Sepania fou. E fai mai se tino poto ko Thomas Montgomery e uiga ki te Tusi Tapu ko te Pre-Alfonsine: “Ne fai eiloa ne te tino ‵fulitusi o te Tusi Tapu tenei se galuega gali ‵ki eiloa ki te ‵tonu mo te gali o te ‵gana. . . . E faigofie kae manino ‵lei te ‵gana, e pelā eiloa mo te mea e manakogina i se Tusi Tapu telā ne fakatoka mō tino kolā e se iloa ne latou te ‵gana Latina.”

Kae ko Tusi Tapu i te ‵gana Sepania mua, ne ‵fuli mai i te Vulgate i te ‵gana Latina kae e se mai i ‵gana muamua kolā ne fakaaoga i te kamataga. E kamata mai i te 14 senitenali, ne fai ne nisi tino Iutaia poto a nai ‵fuliga i te ‵gana Sepania o te Tusi Tapu faka-Epelu mai i te ‵gana Epelu eiloa. I te taimi foki tenā, ne tokouke eiloa a tino Iutaia ne ‵nofo atu i Sepania i fenua o Eulopa, kae ne mafai o onoono atu a tino ‵fulitusi Iutaia ki tusitusiga i te ‵gana Epelu ke fai ki ei olotou ‵fuliga. *

E tasi te fakaakoakoga tu ‵kese ko te Tusi Tapu ko te Alba, telā ne oti i te 15 senitenali. A te tagata Sepania maluga, ko Luis de Guzmán, ne fakatonu atu ki te Lapi ko Moisés Arragel ke ‵fuli te Tusi Tapu ki te ‵gana castizo telā ko te tinā ‵gana Sepania. Ne tuku atu ne ia a pogai e lua mō tena manakoga ki te ‵fuliga fou tenei. Muamua la, ana muna: “Ko oko eiloa i te sē ‵tonu o Tusi Tapu i aso nei kolā ne ‵fuli ki ‵gana a te kau Loma,” kae ko te lua, “A tino e pelā mo matou e manakogina malosi a fakamatalaga fakaopoopo i feitu mō fuaiupu kolā e faigata o malamalama i ei.” E fakaasi mai i tena manakoga me ne fia‵fia malosi a tino i ana aso o fai‵tau kae ke malamalama i te Tusi Tapu. E toe fakaasi mai foki i ei me ko salalau malosi atu foki a Tusi Tapu i te ‵gana a te fenua i Sepania kātoa.

Fakafetai tatou ki tino ‵fulitusi o te vaitaimi o te pouliga mo tino kolā ne fai ne latou a ‵kopi, ko mafai ei ne tino a‵koga ‵lei i Sepania o fai‵tau ki te Tusi Tapu i olotou ‵gana eiloa e aunoa mo te ‵numi olotou ulu. A te ikuga, ne lavea ne se tino tusi tala ko Juan Orts González me “ne silia atu te malamalama o tino Sepania i te Tusi Tapu i lō tino Siamani io me ko tino Egelani a koi tuai o oko atu ki taimi o Lutelu.”

“Ne malamalama atu a tino fai‵pati faka-Sepania i te Tusi Tapu i lō tino Siamani io me ko Egelani a koi tuai o oko atu ki aso o Lutelu.”—Historian Juan Orts González

Kae ko pili o oti atu te 15 senitenali, ne fakatapu ne te Komiti Iloilo o Sepania a te ‵fuliga mo te fakatokaga o te Tusi Tapu i so se ‵gana. Ne fakatapu a te Tusi Tapu i Sepania mō se taimi leva ‵ki. E ‵tusa mo te tolu o senitenali ko ‵teka kae fatoa ave keatea te tulafono tenā. I te vaitaimi faigata tenā, ne ‵lomi eiloa ne nai tino ‵fulitusi loto ‵toa a ‵fuliga fou faka-Sepania kae avatu ‵funa ki Sepania. *

E pelā mo te mea e fakaasi mai i te tala fakasolopito tenei o te Tusi Tapu i te vaitaimi o te pouliga i Sepania, ne taumafai a tino ‵teke ke taofi aka te Muna a te Atua i auala e uke. E tiga eiloa te feitu tenā, ne seki mafai o fakafilemu aka ne latou a muna a te Atua Malosi Katoatoa.Salamo 83:1; 94:20.

A te ga‵lue malosi o tino ‵poto e tokouke ne mafai ei o maua kae salalau atu te Tusi Tapu i te vaitaimi o te pouliga i Sepania. Ko oti eiloa ne tau‵tali atu a tino ‵fulitusi i aso nei ki te fakaakoakoga a paenia kolā ne ‵fuli ne latou te Tusi Tapu ki te ‵gana Latina, Gothic, Alapi, mo Sepania. Ne iku atu ki te mafai ne te fia miliona o tino fai‵pati faka-Sepania i aso nei o fai‵tau ki te Muna a te Atua i te ‵gana telā e oko tonu atu eiloa ki olotou loto.

^ pala. 10 E aofia i mea konā a tusitusiga i te ‵gana Castilia, Catala, Galicia, mo te ‵gana Potukale.

^ pala. 17 I aso nei, a te ‵gana Sepania ko te ‵gana muamua ne fakaaoga ne tino e toko 540 miliona.

^ pala. 20 Ke onoono ki te mataupu The Divine Name and Alfonso de Zamora’s Quest for Textual Accuracy,” i te lōmiga o te mekesini tenei i a Tesema 1, 2011.

^ pala. 23 Ke onoono ki te mataupu “Casiodoro de Reina’s Fight for a Spanish Bible,” i te lōmiga o te mekesini tenei i a Iuni 1, 1996.