Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀONO

Ke Ke Tu‘u Ma‘á e Lotu Mo‘oní

Ke Ke Tu‘u Ma‘á e Lotu Mo‘oní
  • Ko e hā ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e ngāue‘aki ‘o e ngaahi ‘īmisí?

  • Ko e hā ‘a e vakai ‘a e kau Kalisitiané fekau‘aki mo e ngaahi ‘aho mālōlō fakalotú?

  • ‘E lava fēfē ke ke fakamatala‘i ‘a ho‘o ngaahi tuí ki he ni‘ihi kehé ‘o ‘ikai faka‘ita‘i kinautolu?

1, 2. Ko e hā ‘a e fehu‘i kuo pau ke ke ‘eke hifo kiate koe hili ‘a e mavahe mei he lotu loí, pea ko e hā ‘okú ke fakakaukau ai ‘oku mahu‘inga ení?

TAU pehē pē kuó ke ‘ilo‘i kuo ‘uli‘i ‘a ho feitu‘u kaungā‘apí kotoa. Kuo laku fakafufū ‘e ha taha ha veve kona ki he feitu‘ú, pea ko e tu‘ungá he taimi ko ení ‘oku fakatu‘utāmaki ki he mo‘uí. Ko e hā te ke faí? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, te ke hiki mama‘o mei ai kapau te ke malava. Ka ‘i he hili hono fai iá, te ke kei fehangahangai pē mo e fehu‘i mafatukituki ko ení, ‘⁠Kuó u konā?’

2 ‘Oku malanga hake ha tu‘unga meimei tatau ‘i he fekau‘aki mo e lotu loí. ‘Oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ko e lotu ko iá ‘oku ‘uli‘i ia ‘aki ‘a e ngaahi akonaki mo e ngaahi tō‘ongafai ta‘ema‘a. (2 Kolinito 6:17) Ko e ‘uhinga ia ‘oku mahu‘inga ai ke ke mavahe mei “Babilone koe Lahi,” ‘a e ‘emipaea fakaemāmani ‘o e lotu loí. (Fakahā 18:​2, 4PM) Kuó ke fai ‘a e me‘a ko ení? Kapau ko ia, ‘oku taau ke fakaongoongolelei‘i koe. Ka ‘oku kau ki heni ‘a e me‘a lahi ange ia ‘i hono fakamavahe‘i pē koe pe ko ho‘o fakafisi mei ha lotu loí. Hili iá, kuo pau ke ke ‘eke hifo kiate koe, ‘ ‘Oku kei nofo pē ‘iate au ha faka‘ilonga ‘o e lotu loí?’ Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā ‘e ni‘ihi.

LOTU KI HE NGAAHI ‘ĪMISÍ MO E FANGA KUÍ

3. (a) Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi ‘īmisí, pea ko e hā ‘e faingata‘a nai ai ke tali ‘e he ni‘ihi ‘a e vakai ‘a e ‘Otuá? (e) Ko e hā ‘oku totonu ke ke fai ki ha ngaahi me‘a pē ‘okú ke ma‘u ‘a ia ‘oku felāve‘i mo e lotu loí?

3 Kuo ma‘u ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi ‘īmisi pe ngaahi feitu‘u toputapu ‘i honau ‘apí ‘i he laui ta‘u. ‘Oku ‘i ho ‘apí ia? Kapau ko ia, te ke ongo‘i nai ‘oku faikehe pe hala ke lotu ki he ‘Otuá ‘o ‘ikai ha tokoni hāmai pehē. ‘E a‘u nai ‘o ke ongo‘i pipiki ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a ko ení. Ka ko e ‘Otuá ‘a e tokotaha ‘okú ne folofola mai ‘aki ‘a e founga ‘oku totonu ke lotu ange ‘aki kiate iá, pea ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ‘o pehē ‘oku ‘ikai te ne fiema‘u ke tau ngāue‘aki ‘a e ngaahi ‘īmisí. (Ekisoto 20:​4, 5; Sāme 115:​4-8; Aisea 42:8; 1 Sione 5:21) Ko ia ‘e lava ke ke fai ha tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní ‘aki hono faka‘auha ha ngaahi me‘a pē ‘okú ke ma‘u ‘a ia ‘oku felāve‘i mo e lotu loí. Ko hono mo‘oní, vakai kiate kinautolu ‘o hangē ko e vakai ki ai ‘a Sihová—ko e me‘a “fakalielia.”—Teutalonome 27:​15PM.

4. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘oku ta‘e‘aonga ‘a e lotu ki he fanga kuí? (e) Ko e hā na‘e tapui ai ‘e Sihova ke ‘oua ‘e kau ‘a hono kakaí ‘i ha fa‘ahinga founga pē ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé?

4 Ko e lotu ki he fanga kuí ‘oku toe failahia ia ‘i he ngaahi lotu loi lahi. Ki mu‘a ke ako ‘a e mo‘oni Fakatohitapú, na‘e tui ‘a e ni‘ihi ‘oku ‘i ha nofo‘anga ta‘ehāmai ‘a e kau maté ‘o ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku hokó pea ‘e lava ke nau tokoni‘i pe fakatupu ha maumau ki he fa‘ahinga ‘oku mo‘uí. Mahalo pē na‘á ke anga‘aki ‘a e feinga lahi ke fakafiemālie‘i ‘a ho‘o fanga kui kuo maté. Kae hangē ko ia na‘á ke ako ki ai ‘i he Vahe 6 ‘o e tohí ni, ‘oku ‘ikai ‘i ai ‘o ‘ilo‘i ha me‘a ‘e he kau maté ‘i ha feitu‘u pē. Ko ia ai, ko e ngaahi feinga ke fetu‘utaki mo kinautolú ‘oku ‘ikai hano ‘aonga. Ko ha ngaahi pōpoaki pē ‘oku hā ngali ko e ha‘u mei ha tokotaha ‘ofeina kuo mate, ko e tupu mo‘oni ia mei he kau tēmenioó. Ko ia ai, na‘e tapui ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí mei he‘enau feinga ke talanoa mo e kau maté pe ke kau ‘i ha fa‘ahinga founga kehe pē ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé.—Teutalonome 18:​10-12.

5. Ko e hā ‘e lava ke ke faí kapau na‘e kau ‘i ho‘o lotu ‘i he kuohilí ‘a hono ngāue‘aki ‘o e ‘īmisí pe ko e tō‘onga‘aki ‘o e lotu ki he fanga kuí?

5 Kapau ko e ngāue‘aki ‘o e ngaahi ‘īmisí pe ko e tō‘onga‘aki ‘a e lotu ki he fanga kuí ko e konga ia ‘o ho‘o founga lotu ki mu‘á, ko e hā ‘e lava ke ke faí? Lau pea fakalaulauloto ki he ngaahi kupu Fakatohitapu ‘a ia ‘oku fakahaa‘i atu ai ‘a e anga ‘o e vakai mai ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi me‘a ko ení. Lotu faka‘aho kia Sihova fekau‘aki mo ho‘o holi ke tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní, pea kole kiate ia ke ne tokoni‘i koe ke ke fakakaukau ‘o hangē ko ‘ene fakakaukaú.—Aisea 55:9.

KILISIMASÍ—‘IKAI KĀTOANGA‘I ‘E HE MU‘AKI KAU KALISITIANÉ

6, 7. (a) Ko e Kilisimasí na‘e pehē tokua ‘oku fakamanatu ai ‘a e hā, pea na‘e kātoanga‘i nai ia ‘e he kau muimui ‘o Sīsū ‘i he ‘uluaki senitulí? (e) Ko e hā na‘e fekau‘aki mo e ngaahi kātoanga fai‘ahó ‘i he taimi ‘o e mu‘aki kau ākonga ‘a Sīsuú?

6 Ko ha lotu ‘a ha taha ‘e lava ke ‘uli‘i ia ‘e he lotu loí ‘i he‘ene felāve‘i mo e ngaahi ‘aho mālōlō manakoá. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he Kilisimasí. Ko e Kilisimasí na‘e pehē tokua ko hono fakamanatu ia ‘o e ‘alo‘i ‘o Sīsū Kalaisí, pea meimei ko e lotu kotoa pē ‘oku taukave‘i ko e lotu faka-Kalisitiané ‘oku nau kātoanga‘i ia. Neongo ia, ‘oku ‘ikai ha fakamo‘oni na‘e kātoanga‘i ‘e he kau ākonga ‘a Sīsū ‘i he ‘uluaki senitulí ha ‘aho mālōlō pehē. Ko e tohi Sacred Origins of Profound Things ‘oku fakamatala ai: “Fe‘unga mo e senituli ‘e ua hili ‘a e ‘alo‘i ‘o Kalaisí, na‘e ‘ikai ha taha te ne ‘ilo‘i, pea ko e kakai tokosi‘i pē na‘a nau tokanga ki he taimi tonu na‘e ‘alo‘i ai iá.”

7 Neongo kapau na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau ākonga ‘a Sīsuú ‘a e ‘aho tonu ko ia ‘o hono ‘alo‘í, na‘e ‘ikai pē te nau kātoanga‘i ia ‘e kinautolu. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí, hangē ko e lau ‘a e World Book Encyclopedia, ko e mu‘aki kau Kalisitiané “na‘a nau vakai ki he kātoanga‘i ‘o ha ‘aho fā‘ele‘i pē ‘o ha taha ko ha tō‘onga fakapangani ia.” Ko e ongo kātoanga fai‘aho pē na‘e lave ki ai ‘i he Tohi Tapú ko e ‘aho fā‘ele‘i ‘o e ongo pule ‘e toko ua ‘a ia na‘e ‘ikai te na lotu kia Sihova. (Senesi 40:20; Maake 6:21) Ko e ngaahi kātoanga fai‘ahó na‘e toe fai ia ‘i hono fakalāngilangi‘i ‘o e ngaahi ‘otua panganí. Ko e fakatātaá, ‘i Mē 24 na‘e kātoanga‘i ai ‘e he kau Lomá ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o e ‘otua-fefine ko Taianá. ‘I he ‘aho hokó, na‘a nau kātoanga‘i ai ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o e ‘otua-la‘ā, ko ‘Āpoló. Ko ia ai, ko e ngaahi kātoanga fai‘ahó na‘e fekau‘aki ia mo e lotu fakapanganí, ‘o ‘ikai ko e lotu faka-Kalisitiané.

8. Fakamatala‘i ‘a e felāve‘i ‘i he vaha‘a ‘o e ngaahi kātoanga fai‘ahó mo e tui fakafa‘ahikehé.

8 ‘Oku ‘i ai ha toe ‘uhinga ‘e taha na‘e ‘ikai ke kātoanga‘i ai ‘e he kau Kalisitiane he ‘uluaki senitulí ‘a e ‘aho ‘alo‘i ‘o Sīsuú. ‘Oku ngalingali na‘e ‘ilo‘i ‘e he‘ene kau ākongá ko e ngaahi kātoanga fai‘ahó na‘e felāve‘i ia mo e tui fakafa‘ahikehe. Hangē ko ení, na‘e tui ‘a e kau Kalisi mo e kau Loma tokolahi ‘i he kuonga mu‘á na‘e ‘alu ha laumālie ki hono fā‘ele‘i ‘o e tangata taki taha peá ne malu‘i ‘a e tokotaha ko iá ‘i he kotoa ‘o ‘ene mo‘uí. “Ko e laumālie ko iá na‘e ‘i ai hono vaha‘angatae fakafaimana mo e ‘otua ‘a ia ko hono ‘aho fā‘ele‘í ē na‘e fā‘ele‘i ai ‘a e tokotaha ko iá,” ko e lau ia ‘a e tohi The Lore of Birthdays. ‘E ‘ikai mo‘oni hōifua ‘a Sihova ki ha kātoanga pē ‘a ia ‘e fakafehokotaki ai ‘a Sīsū mo e tui fakafa‘ahikehé. (Aisea 65:​11, 12) Ko ia, na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e Kilisimasí ‘o kātoanga‘i ‘e he kakai tokolahi?

KO E TUPU‘ANGA ‘O E KILISIMASÍ

9. Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a Tīsema 25 ‘o vakai ki ai ko e ‘aho ia ke kātoanga‘i ai ‘a e ‘alo‘i ‘o Sīsuú?

9 ‘I he laui teau ta‘u hili ‘a e mo‘ui ‘a Sīsū ‘i he māmaní na‘e toki kamata ai ke fakamanatu ‘e he kakaí ‘a hono ‘alo‘í ‘i Tīsema 25. Ka na‘e ‘ikai ko e ‘aho ‘alo‘i ia ‘o Sīsuú, he ‘oku hā mahino na‘e hoko ia ‘i ‘Okatopa. * Ko ia, ko e hā na‘e fili ai ‘a Tīsema 25? Ko e ni‘ihi na‘a nau taukave‘i ki mui ko e kau Kalisitiane kinautolú ‘oku ngalingali na‘a nau “faka‘amu ke fenāpasi ‘a e ‘ahó mo e kātoanga pangani faka-Loma na‘e faka‘ilonga‘i ai ‘a e ‘⁠fanau‘i ‘o e la‘ā ta‘ealaikuna‘í.’ ” (The New Encyclopædia Britannica) ‘I he fa‘ahita‘u momokó, ‘i he taimi na‘e hā ngali vaivai taha ai ‘a e la‘aá, na‘e fai ai ‘e he kau panganí ‘a e ngaahi kātoanga ke ‘ai ai ‘a e matavai ko eni ‘o e māfaná mo e māmá ke foki mai mei he‘ene ngaahi fononga mama‘ó. Na‘e pehē ko Tīsema 25 ko e ‘aho ia na‘e kamata ai ‘a e foki mai ‘a e la‘aá. ‘I ha feinga ke fakaului ‘a e kau panganí, na‘e ohi ai ‘e he kau taki lotú ‘a e kātoangá ni pea nau feinga ke ‘ai ia ke hā ngali “faka-Kalisitiane.” *

10. ‘I he ngaahi taimi he kuohilí, ko e hā na‘e ‘ikai ke kātoanga‘i ai ‘e he kakai ‘e ni‘ihi ‘a e Kilisimasí?

10 Ko e ngaahi tupu‘anga fakapangani ‘o e Kilisimasí kuo fuoloa pē hono ‘ilo‘i. Koe‘uhi ko hono tupu‘anga ta‘efakatohitapú, na‘e tapui ai ‘a e Kilisimasí ‘i ‘Ingilani pea ‘i he ni‘ihi ‘o e ngaahi kolonia ‘o ‘Ameliká he lolotonga ‘a e senituli hono 17. Ko ha taha pē na‘e a‘u ‘o ne nofo ‘i ‘api mei he ngāué ‘i he ‘aho Kilisimasí na‘e pau ke ne fua ha tautea. Neongo ia, na‘e vave ‘a e toe foki mai ‘a e ngaahi tō‘onga fakafonua motu‘á, pea na‘e tānaki mai ki ai mo e ngaahi tō‘onga fakafonua fo‘ou ‘e ni‘ihi. Na‘e toe hoko ai ‘a e Kilisimasí ko ha ‘aho mālōlō lahi, pea ko e me‘a ia ‘oku kei hokó ‘i he ngaahi fonua lahi. Kae kehe, koe‘uhi ko e ngaahi fehokotaki ‘a e Kilisimasí mo e lotu loí, ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau loto ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai te nau kātoanga‘i ia pe ko ha toe ‘aho mālōlō kehe pē ‘oku tupu mei he lotu fakapanganí. *

‘OKU MAHU‘INGA MO‘ONI ‘A E NGAAHI TUPU‘ANGÁ?

11. Ko e hā ‘oku kātoanga‘i ai ‘e he kakai ‘e ni‘ihi ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó, ka ko e hā ‘oku totonu ke hoko ko ‘etau tokanga tefitó ia?

11 ‘Oku loto-tatau ‘a e ni‘ihi ko e ngaahi ‘aho mālōlō ko ia hangē ko e Kilisimasí ‘oku ‘i ai honau ngaahi tupu‘anga fakapangani ka ‘oku nau kei ongo‘i pē ‘oku ‘ikai hala ke kātoanga‘i ia. Ko hono mo‘oní, ko e tokolahi taha ‘o e kakaí ‘oku ‘ikai te nau fakakaukau fekau‘aki mo e lotu loí ‘i he taimi ‘oku nau kātoanga‘i ai ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó. ‘I he ngaahi taimi ko ení ‘oku toe ‘oange ai ki he ngaahi fāmilí ‘a e ngaahi faingamālie ke fakatahataha ai. Ko e anga eni ho‘o ongo‘í? Kapau ko ia, ngalingali ko e ‘ofa ki he fāmilí, ‘o ‘ikai ko e ‘ofa ki he lotu loí, ‘okú ne ‘ai ‘a e tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní ke hā ngali faingata‘á. Fakapapau‘i ko Sihova, ‘a e tokotaha na‘á ne kamata‘i ‘a e fāmilí, ‘okú ne fiema‘u ke ke ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo ho ngaahi kāingá. (Efeso 3:​14, 15) Ka ‘e lava ke ke fakaivimālohi‘i ‘a e ngaahi ha‘i ko iá ‘i he ngaahi founga ‘oku fakahōifua ki he ‘Otuá. ‘I he fekau‘aki mo e me‘a ‘a ia ‘oku totonu ke hoko ko ‘etau tokanga tefitó, na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Mou sivi ‘o ‘ilo, pe ko e ha ‘a e me‘a ‘e hōifua ai ‘a e ‘Eiki.”—Efeso 5:10.

Te ke kai ha me‘i lole na‘e to‘o mei he fakatafenga vaí?

12. Fakatātaa‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku totonu ai ke tau faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi tō‘onga fakafonua mo e ngaahi kātoanga ‘a ia ‘oku ‘i ai hono ngaahi tupu‘anga koví.

12 Mahalo pē ‘okú ke ongo‘i ko e ngaahi tupu‘anga ‘o e ngaahi ‘aho mālōloó ‘oku si‘i ‘ene kaunga ki he founga ‘o hono kātoanga‘i ia he ‘aho ní. ‘Oku mahu‘inga mo‘oni ‘a e ngaahi tupu‘angá? ‘Io! Ke fakatātaa‘i: Tau pehē na‘á ke sio ki ha me‘i lole ‘oku nofo ‘i he fakatafenga vaí. Te ke to‘o ‘a e lole ko iá ‘o kai? Ko e mo‘oni ‘e ‘ikai! Ko e lole ko iá ‘oku ‘ikai ke ma‘a. ‘I he hangē ko e lole ko iá, ‘e hā ngali ifo nai ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó, ka ko ‘enau tupú mei he ngaahi feitu‘u ta‘ema‘a. Ke tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní, ‘oku fiema‘u ke tau ma‘u ha fakakaukau hangē ko e fakakaukau ko ia ‘a e palōfita ko ‘Aiseá, ‘a ia na‘á ne tala ki he kau lotu mo‘oní: “ ‘Oua ‘e ala ki he me‘a ta‘ema‘a.”—Aisea 52:11.

‘ILO‘ILO ‘I HE FEANGAINGA MO E NI‘IHI KEHÉ

13. Ko e hā ‘a e ngaahi pole ‘e malanga hake nai ‘i he taimi ‘oku ‘ikai te ke kau ai ‘i he ngaahi ‘aho mālōloó?

13 ‘E malanga hake nai ha ngaahi pole ‘i he taimi ‘okú ke fili ai ke ‘oua ‘e kau ki he ngaahi ‘aho mālōloó. Ko e fakatātaá, ‘e fifili nai ‘a e kaungāngāué ki he ‘uhinga ‘oku ‘ikai te ke kau ai ‘i he ngaahi fakafiefia ‘i he ‘aho mālōlō pau ‘i he feitu‘u ‘okú ke ngāue aí. Fēfē kapau ‘oku ‘oatu kiate koe ha me‘a‘ofa Kilisimasi? ‘E hala ke tali ia? Fēfē kapau ‘oku ‘ikai ke kau ‘a ho hoa malí ‘i ho‘o ngaahi tuí? ‘E lava fēfē ke ke fakapapau‘i ‘oku ‘ikai ke ongo‘i ‘e ho‘o fānaú ‘oku nau tō mei ha me‘a koe‘uhi ko e ‘ikai ke kātoanga‘i ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó?

14, 15. Ko e hā ‘e lava ke ke faí kapau ‘oku fakaa‘u atu kiate koe ha talamonū ‘aho mālōlō, pe kapau ‘oku loto ha taha ke ‘oatu kiate koe ha me‘a‘ofa?

14 ‘Oku fiema‘u ‘a e fakafuofua lelei ke ‘ilo‘ilo ai ki he founga ke fakalelei‘i ai ‘a e tu‘unga taki taha. Kapau ‘oku fāinoa hono fakaa‘u atu ha talamonū ‘aho mālōlō, ‘e lava pē ke ke fakamālō ki he tokotaha fai talamonuú. Kae fēfē kapau ‘okú ke feangainga mo ha taha ‘okú ke sio ki ai pe ngāue tu‘uma‘u mo ia. ‘I he tu‘unga ko iá, te ke fili nai ke lea‘aki ‘a e me‘a lahi ange. ‘I he ngaahi tu‘unga kotoa pē, hoko ‘o fakapotopoto. ‘Oku fale‘i mai ‘a e Tohi Tapú: “Ke kelesi‘ia ai pe ho‘omou lea ki ai, mo fakaifo ‘aki ha masima, ‘o mou ‘ilo ‘a e anga ‘o e tali ‘oku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” (Kolose 4:6) Tokanga ke ‘oua ‘e fakahaa‘i ‘a e ta‘etoka‘i ki he ni‘ihi kehé. ‘I hono kehé, fakamatala‘i fakapotopoto ‘a ho tu‘ungá. Fakamā‘ala‘ala ‘oku ‘ikai te ke fakafepaki ki he foaki me‘a‘ofá mo e ngaahi fakatahatahá ka te ke sai‘ia ke kau ki he ngaahi me‘á ni ‘i ha taimi kehe.

15 Fēfē kapau ‘oku loto ha taha ke ‘oatu kiate koe ha me‘a‘ofa? ‘Oku fakatu‘unga ‘a e me‘a lahi ‘i he ngaahi tu‘ungá. ‘E pehē atu nai ‘e he tokotaha-foakí: “ ‘Oku ou ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke ke kātoanga‘i ‘a e ‘aho mālōloó. Neongo ia, ‘oku ou loto ke ke ma‘u ‘a e me‘a ko ení.” Te ke fili nai ko hono tali ‘a e me‘a‘ofá ‘i he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga ko iá ‘oku ‘ikai ke tatau ia mo e kau ‘i he ‘aho mālōloó. Ko e mo‘oni, kapau ‘oku ‘ikai maheni ‘a e tokotaha-foakí mo ho‘o ngaahi tuí, ‘e lava ke ke lave ‘o pehē ‘oku ‘ikai te ke kātoanga‘i ‘a e ‘aho mālōloó. ‘E tokoni eni ke fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘okú ke tali ai ha me‘a‘ofa kae ‘ikai foaki ha me‘a‘ofa ‘i he taimi ko iá. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘e fakapotopoto ke ‘oua ‘e tali ha me‘a‘ofa kapau ‘oku fai ia fakataha mo e taumu‘a mahino ‘o hono fakahaa‘i ‘oku ‘ikai te ke pipiki ki ho‘o ngaahi tuí pe te ke fakangaloku koe‘uhi ko e ‘aonga fakamatelié.

FĒFĒ ‘A E NGAAHI MĒMIPA ‘I HE FĀMILÍ?

16. ‘E lava fēfē ke ke fakapotopoto ‘i he taimi ‘o hono fakahoko ‘a e ngaahi me‘a felāve‘i mo e ngaahi ‘aho mālōloó?

16 Fēfē kapau ‘oku ‘ikai ke kau ‘a e ngaahi mēmipa ‘i he fāmilí ‘i ho‘o ngaahi tuí? Toe fakapotopoto ai pē. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ke fai ha fakakikihi fekau‘aki mo e tō‘onga fakafonua pe kātoanga kotoa pē ‘oku fili ho ngaahi kāingá ke kātoanga‘í. ‘I hono kehé, toka‘i ‘enau totonu ki he‘enau ngaahi fakakaukaú, ‘o hangē tofu pē ko ho‘o fiema‘u ke nau toka‘i ‘a ho‘o totonu ki ho‘o ngaahi fakakaukaú. (Mātiu 7:12) Faka‘ehi‘ehi mei ha ngaahi tō‘onga pē ‘e ‘ai ai ke ke hoko ‘o kau ‘i he ‘aho mālōloó. Neongo ia, faka‘atu‘i ‘i he taimi ‘oku hoko mai ai ki he ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai felāve‘i mo e kātoangá tonu. Ko e mo‘oni, ‘oku totonu ke ke ngāue ma‘u pē ‘i ha founga te ke ma‘u ai ha konisēnisi leleí.—1 Timote 1:​18, 19.

17. ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke ‘oua te nau ongo‘i ‘oku nau tō mei ha me‘a koe‘uhi ko ‘enau sio ‘oku kātoanga‘i ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó?

17 Ko e hā ‘e lava ke ke faí ke ‘oua ‘e ongo‘i ai ‘e ho‘o fānaú ‘oku nau tō mei ha me‘a koe‘uhi ko e ‘ikai ke kātoanga‘i ‘a e ngaahi ‘aho mālōlō ta‘efakatohitapú? ‘Oku fakatu‘unga ‘a e me‘a lahi ‘i he me‘a ‘okú ke fai ‘i he ngaahi taimi kehe ‘o e ta‘ú. ‘Oku vahe‘i ‘e he ngaahi mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘a e ngaahi taimi ke foaki ai ‘a e ngaahi me‘a‘ofa ki he‘enau fānaú. Ko e taha ‘o e ngaahi me‘a‘ofa lelei taha ‘e lava ke ke foaki ki ho‘o fānaú ko ho taimí mo ho‘o tokanga ‘ofá.

TŌ‘ONGA‘AKI ‘A E LOTU MO‘ONÍ

Ko e tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní ‘oku ‘omai ai ‘a e fiefia mo‘oní

18. ‘Oku lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e hono ma‘u ‘o e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ke ke tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní?

18 Ke fakahōifua ki he ‘Otuá, kuo pau ke ke si‘aki ‘a e lotu loí pea tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní. Ko e hā ‘oku kau ki he me‘á ni? ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú: “Ke tau fetokanga‘aki, ke fefaka‘ai‘ai‘aki ‘a kitautolu ki he fe‘ofa‘aki mo e ngaue lelei: ‘o ‘oua na‘a tau li‘aki ‘etau ngaahi fakataha, ‘o hange ko e anga ‘o e ni‘ihi; ka mou feenginaki‘aki, pea ‘asili he ‘oku mou sio ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘aho.” (Hepelu 10:​24, 25) Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ko e ngaahi taimi fakafiefia ia kiate koe ke lotu ai ki he ‘Otuá ‘i he founga ‘okú ne hōifua aí. (Sāme 22:22; 122:1) ‘I he ngaahi fakataha peheé, ‘oku ‘i ai ha “fetokoni‘aki” ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau Kalisitiane faitōnungá.—Loma 1:12.

19. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke ke lea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ngaahi me‘a kuó ke ako mei he Tohi Tapú?

19 Ko e toe founga ‘e taha ‘e lava ke ke tu‘u ai ma‘á e lotu mo‘oní ko e talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ngaahi me‘a kuó ke ‘ilo mei hono ako ‘a e Tohi Tapú fakataha mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko e kakai tokolahi ko e mo‘oni ‘oku nau “mapuhoi mo to‘e” ‘i he fulikivanu ‘a ia ‘oku hoko ‘i he māmaní he ‘aho ní. (Isikeli 9:4) Mahalo pē ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘oku nau ongo‘i pehē. Ko e hā ‘oku ‘ikai ai te ke lea kiate kinautolu fekau‘aki mo ho‘o ‘amanaki ki he kaha‘ú ‘oku makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú? ‘I ho‘o feohi mo e kau Kalisitiane mo‘oní pea lea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu fakaofo kuó ke akó, te ke ‘ilo‘i ai ko ha fa‘ahinga holi pē ki he ngaahi tō‘onga ‘a e lotu loí ‘oku kei nofo nai ‘i ho lotó ‘e faifai pē pea mole atu. Fakapapau‘i te ke fiefia ‘aupito pea te ke ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki lahi kapau te ke tu‘u ma‘á e lotu mo‘oní.—Malakai 3:10.

^ pal. 9 Ko ha toe me‘a tefito ‘a e Sātunaliá ‘i hono fili ‘o Tīsema 25. Ko e kātoanga ko eni ‘a ia na‘e fakalāngilangi‘i ai ‘a e ‘otua Loma ‘o e ngoué na‘e hoko ia ‘i Tīsema 17-24. Na‘e hoko ‘a e kātoanga kai, kātoanga fakafiefia mo e foaki me‘a‘ofa lolotonga ‘a e Sātunaliá.

^ pal. 10 Ki ha fetalanoa‘aki ki he anga ‘o e vakai ‘a e kau Kalisitiane mo‘oní ki he ngaahi ‘aho mālōlō manakoa kehé, sio ki he ‘Apenitiki “‘Oku Totonu Ke Tau Kātoanga‘i ‘a e Ngaahi ‘Aho Mālōloó?