Ko ha Meʻa Fakahā kia Sione 18:1-24

  • Tō ʻa “Pāpilone ko e Lahi” (1-8)

    • “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai” (4)

  • Mamahi ʻi he tō ʻa Pāpiloné (9-19)

  • Fiefia ʻi he langí ʻi he tō ʻa Pāpiloné (20)

  • Lī ʻa Pāpilone ki tahi hangē ha fuʻu maká (21-24)

18  ʻI he hili ʻa e meʻá ni, naʻá ku mamata ki ha toe ʻāngelo ʻe taha ʻoku ʻalu hifo mei hēvani fakataha mo e mafai lahi, pea naʻe maamangia ʻa e māmaní ʻi hono lāngilangí.  Pea naʻá ne kalanga ʻaki ha fuʻu leʻo mālohi, ʻo ne pehē: “Kuó ne tō! Kuo tō ʻa Pāpilone ko e Lahi,+ pea kuó ne hoko ko ha nofoʻanga ʻo e fanga tēmeniō pea mo e laumālie ʻuli* kotoa pē pea ko ha nofoʻanga ʻo e manupuna taʻemaʻa mo fehiʻanekinaʻi kotoa pē!+  He koeʻuhí ko e uaine ʻo e holi mālohi* ʻo ʻene fehokotaki fakasino taʻetāú,* kuo maʻukovia ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá,+ pea ko e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní naʻa nau fehokotaki fakasino taʻetaau mo ia,+ pea ko e kau mēsianiti* ʻo e māmaní naʻa nau hoko ʻo koloaʻia ko e meʻa ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga lahi kuo tānaki ʻe he fefiné ni. Pea ʻoku ʻikai te ne mā ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi meʻá ni.”  Pea naʻá ku fanongo ki ha toe leʻo ʻe taha mei hēvani ʻoku pehē: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai,+ ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke kau fakataha mo ia ʻi heʻene ngaahi angahalá, pea kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke maʻu ha konga ʻo hono ngaahi tauteá.+  He ko ʻene ngaahi angahalá kuo fokotuʻuna ʻo aʻu hake ki he langí,+ pea ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi tōʻonga taʻefaitotonú.*+  Totongi fakafoki kiate ia ʻo fakatatau ki heʻene tōʻongafai ki he niʻihi kehé,+ ʻio, totongi fakafoki kiate ia ʻo liunga ua koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuó ne faí;+ ʻi he ipu+ kuó ne huʻí, huʻi maʻana ʻo liunga ua.+  Fakatatau ki he lahi ʻo ʻene fakahīkihikiʻi iá pea mo ʻene moʻui tānaki koloa taʻemā ʻoku faí, ʻoange kiate ia ʻo fakatatau ki he lahi ko iá ʻa e fakamamahi mo e mamahi. He ʻokú ne toutou pehē ʻi hono lotó: ‘ʻOku ou nofo ko ha kuini, pea ʻoku ʻikai ko ha uitou au, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u sio ʻi he mamahí.’+  Ko e ʻuhinga ia ʻe hoko mai ai ʻa hono ngaahi tauteá ʻi he ʻaho pē tahá, ʻa e maté mo e mamahí mo e hongé, pea ʻe tutu fakaʻaufuli ia ʻaki ʻa e afi,+ koeʻuhi ko Sihova* ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakamāuʻi iá, ʻoku mālohi.+  “Pea ko e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní ʻa ia naʻa nau fehokotaki fakasino taʻetaau* mo ia pea moʻui fakataha mo ia ʻi he moʻui tānaki koloa taʻemaá te nau tangi mo tuki honau fatafatá ʻi he mamahi koeʻuhi ko ia ʻi heʻenau sio ki he kohu ʻo ʻene velá. 10  Te nau tuʻu mei he mamaʻó koeʻuhí ko ʻenau manavahē ʻi hono fakamamahiʻi iá ʻo nau pehē: ‘Fakaʻofa ē, fakaʻofa ē, ʻa koe fuʻu kolo lahí na,+ ʻa koe Pāpilone ko e kolo mālohí, koeʻuhí kuo hoko mai ho fakamāú ʻi he houa pē taha!’ 11  “Pehē foki, ko e kau mēsianiti ʻo e māmaní ʻoku nau tangi mo mamahi koeʻuhi ko ia, he ʻoku ʻikai ha taha ke ne kei fakatau ʻenau uta koloá kotoa, 12  ko ha uta koloa ʻoku fonu ʻi he koula, siliva, ngaahi maka mahuʻinga, ngaahi mataʻitofe, līneni lelei, tupenu vāleti, silika, mo e tupenu kula ʻahoʻaho; mo e meʻa kotoa pē naʻe ngaohi mei he ʻakau namu-kakala; pea mo e faʻahinga meʻa kotoa pē naʻe ngaohi mei he lei, pea mei he ʻakau mahuʻinga, kopa, ukamea, pea mo e māpele; 13  pehē foki ki he sinamoni, sipaisi ʻInitia, ʻinisēnisi, lolo namu-kakala, ʻinisēnisi hinehina, uaine, lolo ʻōlive, mahoaʻa lelei, uite, fanga pulu, fanga sipi, fanga hoosi, ngaahi saliote, kau tamaioʻeiki mo e kakai. 14  ʻIo, ko e fua lelei naʻá ke holi ki aí kuo mavahe ia meiate koe, pea ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa vovó mo e ngaahi meʻa funganí kuo mōlia atu ia meiate koe, ʻo ʻikai ʻaupito ke toe ʻiloa. 15  “Ko e kau mēsianiti naʻa nau fakatau atu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻa ia naʻa nau hoko ʻo koloaʻia meiate iá, te nau tuʻu mei he mamaʻó koeʻuhi ko ʻenau manavahē ʻi hono fakamamahiʻí pea te nau tangi mo mamahi, 16  ʻo nau pehē: ‘Fakaʻofa ē, fakaʻofa ē, ʻa e fuʻu kolo lahí, ʻa ia naʻá ne kofuʻaki ʻa e līneni lelei, tupenu vāleti mo e tupenu kula ʻahoʻahó, pea naʻá ne teungaʻia ʻi he meʻa-teuteu koula mo e ngaahi maka mahuʻinga mo e ngaahi mataʻitofe,+ 17  koeʻuhí ʻi he houa pē taha kuo hoko ai ʻa e ngaahi fuʻu koloa lelei ko iá ko e koto halaʻatā!’ “Pea ko e ʻeikivaka kotoa pē mo e tokotaha folau tahi kotoa pē mo e kau kauvaka mo e faʻahinga kotoa pē ʻoku maʻu moʻui mei he ngāue ʻi tahí naʻa nau tuʻu mei he mamaʻó 18  ʻo kalanga atu ʻi heʻenau sio ki he kohu ʻo ʻene velá ʻo pehē: ‘Ko e hā ha toe kolo ʻe tatau mo e fuʻu kolo lahí ni?’ 19  Naʻa nau laku ʻa e efuefu ki honau ʻulú pea nau kalanga, ʻo nau tangi mo mamahi, ʻo pehē: ‘Fakaʻofa ē, fakaʻofa ē, ʻa e fuʻu kolo lahí, ʻa ia naʻe hoko ʻo tuʻumālie ai ʻa e faʻahinga kotoa naʻe ʻi ai honau ngaahi vaka ʻi tahí mei heʻene koloaʻiá, koeʻuhí ʻi he houa pē taha kuó ne hoko ai ko e koto halaʻatā!’+ 20  “Fiefia ʻiate ia, ʻa e langí,+ mo kimoutolu foki ʻa e kakai tapú+ mo e kau ʻapositoló mo e kau palōfitá, koeʻuhi kuo fanongonongo ʻe he ʻOtuá ʻene fakamaau ʻoku fai kiate iá koeʻuhi ko kimoutolu!”+ 21  Pea naʻe hiki hake ʻe ha ʻāngelo mālohi ha fuʻu maka hangē ha fuʻu maka momosí ʻo ne lī ia ki he tahí, ʻo ne pehē: “ʻE makimo pehē pē ʻa hono lī hifo ʻo Pāpilone ko e fuʻu kolo lahí, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ʻiloa ia.+ 22  Pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ongona ʻiate koe, ʻe Pāpilone, ʻa e leʻo ʻo ha kau hiva ʻa ia ʻoku nau hiva mo tā ʻenau haʻapé, ha kau tā meʻalea, ha kau ifi fuluta, pea mo ha kau ifi talupite. Pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻiloa ʻiate koe ha tangata nima-poto ʻokú ne fakahoko ha faʻahinga pōtoʻi ngāue pē, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ongona ʻiate koe ha leʻo ʻo ha maka momosi. 23  ʻE ʻikai ʻaupito toe ulo ha maama ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ongona ʻiate koe ha leʻo ʻo ha tangata mali mo ha taʻahine mali; he ko hoʻo kau mēsianití naʻa nau hoko ko e kau tangata māʻolunga ʻo e māmaní, pea ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakafaʻahikehé*+ naʻe takihalaʻi ai ʻa e ngaahi puleʻangá kotoa. 24  ʻIo, naʻe ʻilo ʻiate ia ʻa e toto ʻo e kau palōfitá pea mo e kakai tapú+ pea mo e faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.”+

Fakamatala ‘i Lalo

Pe ngalingali, “mānava; fakamatala fakamānavaʻi.”
Pe “houhau.”
Faka-Kalisí, por·neiʹa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “kau mēsianiti fefonongaʻaki.”
Pe “ngaahi faihiá.”
Pe “fetuʻutaki mo e ngaahi laumālié.” Fakafoʻilea, “ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”