Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULU

Ngaahi Me‘amo‘ui Laumālié—Anga ‘o ‘Enau Uesia Kitautolú

Ngaahi Me‘amo‘ui Laumālié—Anga ‘o ‘Enau Uesia Kitautolú
  • ‘Oku tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kakaí?

  • Kuo anga-fēfē hono tākiekina ‘e he ngaahi laumālie fulikivanú ‘a e tangatá?

  • ‘Oku fiema‘u ke tau manavahē ki he ngaahi laumālie fulikivanú?

1. Ko e hā ‘oku totonu ai ‘etau loto ke ‘ilo fekau‘aki mo e kau ‘āngeló?

KO E hoko ‘o ‘ilo‘i ha tokotahá ‘oku fa‘a kau ki ai ‘a hono ako ‘o ha me‘a fekau‘aki mo hono fāmilí. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko hono ‘ilo‘i ‘a Sihova ko e ‘Otuá ‘oku kau ki ai ‘a e hoko ‘o maheni lelei ange mo hono fāmili fakae‘āngeló. ‘Oku ui ‘e he Tohi Tapú ‘a e kau ‘āngeló ko e “ngaahi foha ‘o e ‘Otua.” (Siope 38:7) Ko ia, ko e hā honau tu‘unga ‘i he taumu‘a ‘a e ‘Otuá? Kuo nau fakahoko ha ngafa ‘i he hisitōlia fakaetangatá? ‘Oku uesia ‘e he kau ‘āngeló ‘a ho‘o mo‘uí? Kapau ko ia, ‘oku anga-fēfē?

2. Na‘e ha‘u mei fē ‘a e kau ‘āngeló, pea ‘oku nau toko fiha?

2 ‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ‘o tu‘o laui teau ki he kau ‘āngeló. Tau lāulea angé ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi fakamatala ko ení ke ‘ilo lahi ange ai fekau‘aki mo e kau ‘āngeló. Na‘e ha‘u mei fē ‘a e kau ‘āngeló? ‘Oku pehē ‘e he Kolose 1:16: “Na‘e tefito kiate ia [Sīsū Kalaisi] ‘a e ngaohi ‘o e me‘a kotoa pe, ‘a e me‘a ‘i he langi mo e me‘a ‘i mamani.” Ko ia ai, ko e me‘amo‘ui laumālie kotoa pē ‘oku ui ko e kau ‘āngeló na‘e fakatupu tāutaha kinautolu ‘e Sihova ko e ‘Otuá fakafou ‘i hono ‘Alo ne ‘uluaki fakatupú. ‘Oku toko fiha ‘a e kau ‘āngeló? ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘e fakatupu ‘a e kau ‘āngelo ‘e laui teau miliona, pea ‘oku nau mālohi hono kotoa.—Sāme 103:20. *

3. Ko e hā ‘oku tala mai ‘e he Siope 38:​4-7 ‘o fekau‘aki mo e kau ‘āngeló?

3 Ko e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú, ‘oku tala mai ai kiate kitautolu ‘i he taimi na‘e tanupou ai ‘a e māmaní, na‘e “kalaga fakafiefia ai ae gaahi foha kotoabe oe Otua.” (Siope 38:​4-7PM) Ko ia na‘e ‘i ai ‘a e kau ‘āngeló ‘i he taimi lōloa ki mu‘a ke fakatupu ‘a e tangatá, na‘a mo e ki mu‘a ‘i he fakatupu ‘o e māmaní. ‘Oku toe fakahaa‘i ‘e he kupu ko eni ‘o e Tohi Tapú ‘oku ma‘u ‘e he kau ‘āngeló ‘a e ngaahi ongo‘i, he ‘oku pehē ai na‘a nau “hiva fiefia fakataha.” Fakatokanga‘i ange ko e “gaahi foha kotoabe oe Otua” na‘a nau fiefia fakataha. ‘I he taimi ko iá, ko e kau ‘āngeló kotoa na‘a nau hoko ko e konga ‘o ha fāmili fā‘ūtaha na‘a nau tauhi kia Sihova ko e ‘Otuá.

POUPOU MO E MALU‘I FAKAE‘ĀNGELO

4. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ‘oku mahu‘inga‘ia ‘a e kau ‘āngelo faitōnungá ‘i he ngaahi ngāue ‘a e tangatá?

4 Talu mei he‘enau sio tonu ‘i he fakatupu ‘o e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá, kuo fakahā ai ‘e he ngaahi me‘amo‘ui laumālie faitōnungá ‘a e mahu‘inga‘ia vēkeveke ‘i he fāmili fakaetangata na‘e tupu ‘o faka‘a‘au ke tokolahí pea ‘i hono fakahoko ‘o e taumu‘a ‘a e ‘Otuá. (Palovepi 8:​30, 31; 1 Pita 1:​11, 12) Kae kehe, ‘i he faai atu ‘a e taimí, kuo vakai hifo ai ‘a e kau ‘āngeló ko e tokolahi taha ‘o e fāmili fakaetangatá kuo nau tafoki mei he tauhi ki honau Tokotaha-Fakatupu ‘ofá. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e fakalotomamahi‘i ‘e he me‘á ni ‘a e kau ‘āngelo faitōnungá. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘i he taimi pē ‘oku tafoki ai na‘a mo ha toko taha ‘i he tangatá kia Sihová, ‘oku ‘⁠hoko ai ha fiefia ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau angeló.’ (Luke 15:10) Koe‘uhi ‘oku ma‘u ‘e he kau ‘āngeló ‘a e tokanga loloto pehē ki he lelei ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘oku tauhi ki he ‘Otuá, ‘oku ‘ikai ha ofo ‘i hono toutou ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau ‘āngeló ke fakaivimālohi‘i mo malu‘i ‘a ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘i māmaní. (Hepelu 1:​7, 14) Vakai angé ki ha ngaahi fakatātā.

“Kuo fekau ‘e hoku ‘Otua ‘ene angelo, pea kuo ne tapuni ‘a e ngutu ‘o e fanga laione.”​—Taniela 6:22

5. Ko e hā ‘a e ngaahi fakatātā ‘o e poupou fakae‘āngelo ‘oku tau ma‘u ‘i he Tohi Tapú?

5 Na‘e tokoni‘i ‘e ha ongo ‘āngelo ‘a e tangata mā‘oni‘oni ko Loté mo hono ongo ‘ofefiné ke nau hao mo‘ui ‘i he faka‘auha ‘o e ongo kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá ‘aki hono tataki kinautolu ki tu‘a mei he feitu‘u ko iá. (Senesi 19:​15, 16) ‘I ha ngaahi senituli ki mui ai, na‘e lī ai ‘a e palōfita ko Tanielá ki ha ‘ana ‘o e fanga laioné, ka na‘á ne hao mei hono fakalavea‘í peá ne pehē: “Kuo fekau ‘e hoku ‘Otua ‘ene angelo, pea kuo ne tapuni ‘a e ngutu ‘o e fanga laione.” (Taniela 6:23 [6:22PM]) ‘I he ‘uluaki senituli T.S., na‘e tukuange ai ‘e ha ‘āngelo ‘a e ‘apositolo ko Pitá mei he pilīsoné. (Ngāue 12:​6-11) ‘Ikai ngata aí, na‘e poupou‘i ‘e ha kau ‘āngelo ‘a Sīsū ‘i he kamata ‘o ‘ene ngāue fakafaifekau ‘i he māmaní. (Maake 1:13) Pea ‘i he taimi nounou ki mu‘a ‘i he pekia ‘a Sīsuú, na‘e hā ai ha ‘āngelo kia Sīsū ‘o “ ‘omi ha‘ane malohi.” (Luke 22:43) Ko ha fakafiemālie ē kuo pau na‘e hoko kia Sīsū ‘i he taimi mahu‘inga ‘aupito ko ia ‘i he‘ene mo‘uí!

6. (a) ‘Oku anga-fēfē hono malu‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá he ‘aho ní? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki ai he taimi ní?

6 ‘I he ‘aho ní, ‘oku ‘ikai kei hā mai ai ‘a e kau ‘āngeló ki he kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní. Neongo ‘a e ta‘ehāmai ki he mata fakaetangatá, ko e kau ‘āngelo mālohi ‘a e ‘Otuá ‘oku nau kei malu‘i pē ‘a hono kakaí, tautefito mei ha me‘a pē ‘oku fakatupu maumau fakalaumālie. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “ ‘Oku ‘apitanga ‘a e angelo ‘a Sihova takatakai ki he‘ene kau ‘apasia, ke fai honau fakahaofia.” (Sāme 34:7) Ko e hā ‘oku totonu ai ke fakafiemālie lahi ‘a e ngaahi lea ko iá kiate kitautolú? Koe‘uhi ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi me‘amo‘ui laumālie fulikivanu fakatu‘utāmaki ‘oku nau loto ke faka‘auha kitautolu! Ko hai kinautolu? Ko ‘enau ha‘ú mei fē? ‘Oku anga-fēfē ‘enau feinga ke fakatupu ha maumau kiate kitautolú? Ke ‘ilo‘i iá, tau vakai nounou angé ki he me‘a na‘e hoko ‘i he kamata ‘a e hisitōlia ‘o e tangatá.

ME‘AMO‘UI LAUMĀLIE ‘A IA KO HOTAU NGAAHI FILI

7. Ko e hā ‘a e lahi ‘o e lavame‘a ‘a Sētane ‘i hono fakatafoki‘i ‘a e kakaí mei he ‘Otuá?

7 Hangē ko ia na‘a tau ako ki ai ‘i he Vahe 3 ‘o e tohí ni, ko e taha ‘o e kau ‘āngeló na‘á ne fakatupu ha holi ke pule ki he ni‘ihi kehé peá ne tafoki ai mei he ‘Otuá. Ki mui ai, na‘e hoko ‘a e ‘āngeló ni ‘o ‘iloa ko Sētane ko e Tēvoló. (Fakahā 12:9) Lolotonga ‘a e ngaahi senituli ‘e 16 hili ‘ene kākaa‘i ‘a ‘Iví, na‘e lavame‘a ai ‘a Sētane ‘i hono fakatafoki‘i mei he ‘Otuá ‘a e meimei fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá tuku kehe pē ha fa‘ahinga faitōnunga tokosi‘i, hangē ko ‘Ēpeli, ‘Īnoke mo Noá.—Hepelu 11:​4, 5, 7.

8. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e kau ‘āngelo ‘e ni‘ihi ko e kau tēmenioó? (e) Ke hao mo‘ui ‘i he Lōmaki ‘o e ‘aho ‘o Noá, ko e hā na‘e pau ke fai ‘e he kau tēmenioó?

8 ‘I he ‘aho ‘o Noá, na‘e angatu‘u ai ‘a e kau ‘āngelo kehe kia Sihova. Na‘a nau li‘aki honau nofo‘anga ‘i he fāmili fakahēvani ‘o e ‘Otuá, pea nau hifo ki he māmaní ‘o nau ‘ai ha sino fakakakano. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku tau lau ‘i he Senesi 6:2: “Na‘e sio ‘e he ngaahi foha ‘o e ‘Otua ki he ngaahi ‘ofefine ‘o e Tangata ‘oku nau hoihoifua; pea nau hanga ‘o mali mo ha ni‘ihi, ‘a ia pe na‘a nau loto ki ai.” Ka na‘e ‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke hokohoko atu ‘a e ngaahi tō‘onga ‘a e kau ‘āngeló ni pea mo hono fakamele‘i ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá na‘e tupu mei aí. Na‘á ne ‘omai ki he māmaní ha lōmaki fakalūkufua ‘a ia na‘á ne tafi‘i ai ‘a e fa‘ahinga fulikivanu kotoa ‘o e tangatá pea fakamo‘ui pē ‘a ‘ene kau sevāniti faitōnungá. (Senesi 7:​17, 23) Ko ia ai, ko e kau ‘āngelo angatu‘ú, pe ko e kau tēmenioó, na‘e fakamālohi‘i kinautolu ke nau li‘aki honau sino fakakakanó pea foki ki hēvani ‘i he tu‘unga ko e me‘amo‘ui laumālie. Kuo nau ‘ai ai kinautolu ki he tafa‘aki ‘a e Tēvoló, ‘a ia na‘á ne hoko ai ko e “Pule ‘o e kau tevolo [pe tēmenioó].”—Mātiu 9:34.

9. (a) Ko e hā na‘e hoko ki he kau tēmenioó ‘i he taimi na‘a nau foki ai ki hēvaní? (e) Te tau lāulea ki he hā fekau‘aki mo e kau tēmenioó?

9 ‘I he foki ki hēvani ‘a e kau ‘āngelo talangata‘á, na‘e vakai kiate kinautolú ko e kau li‘ekina, ‘o hangē pē ko honau pule ko Sētané. (2 Pita 2:4) Neongo ‘oku ‘ikai te nau malava he taimí ni ke ‘ai ‘a e sino fakakakanó, ‘oku nau kei fakahoko pē ha tākiekina kovi ‘aupito ki he tangatá. Ko hono mo‘oní, ‘i he tokoni ‘a e kau tēmeniō ko ení, ‘oku hanga ai ‘e Sētane ‘o “kākā‘i ‘a mamani kātoa.” (Fakahā 12:9; 1 Sione 5:19) Anga-fēfē? ‘Oku ngāue‘aki tefito ‘e he kau tēmenioó ‘a e ngaahi founga kuo fa‘ufa‘u ke kākaa‘i ‘aki ‘a e kakaí. (2 Kolinito 2:11) Tau vakai angé ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi foungá ni.

FOUNGA ‘O E KĀKĀ ‘A E KAU TĒMENIOÓ

10. Ko e hā ‘a e fakaha‘ele fa‘ahikehe?

10 Ke kākaa‘i ‘a e kakaí, ‘oku ngāue‘aki ‘e he kau tēmenioó ‘a e fakaha‘ele fa‘ahikehé. Ko e tō‘ongafai ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé ko e fehokotaki ia mo e kau tēmenioó, fakatou‘osi ‘i ha founga fakahangatonu pea fakafou ‘i ha fakafofonga fakaetangata. ‘Oku fakahalaia‘i ‘e he Tohi Tapú ‘a e fakaha‘ele fa‘ahikehé pea fakatokanga mai ke tau faka‘ehi‘ehi mei he me‘a kotoa pē ‘oku fekau‘aki mo iá. (Kaletia 5:​19-21) ‘Oku fai ‘e he fakaha‘ele fa‘ahikehé ki he kau tēmenioó ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e he mounú ki he kau toutaí. ‘Oku ngāue‘aki ‘e ha tangata toutai ha mounu kehekehe ke pō‘aki ‘a e ika kalasi kehekehe. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku ngāue‘aki ‘e he ngaahi laumālie fulikivanú ‘a e founga kehekehe ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé ke ‘omai ai ‘a e fa‘ahinga kehekehe ‘o e kakaí ki he malumalu ‘o ‘enau tākiekiná.

11. Ko e hā ‘a e tongafisi, pea ko e hā ‘oku totonu ai ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí?

11 Ko e kalasi ‘e taha ‘o e mounu ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ‘e he kau tēmenioó ko e tongafisí. Ko e hā ‘a e tongafisi? Ko ha feinga ke ‘ilo fekau‘aki mo e kaha‘ú pe fekau‘aki mo ha me‘a ta‘e‘iloa. Ko e founga ‘e ni‘ihi ‘o e tongafisí ko e ‘asitalolosiá, ko e ngāue‘aki ‘o e pele fakatātaá, sio fakamama‘u ki he pulu kilisitalá, tala ‘a e kaha‘ú mei he laine ‘i he ‘aofinimá, mo e kumi ki he ngaahi me‘a fakahā fakamisiteli, pe faka‘ilonga, ‘i he ngaahi misí. Neongo ‘oku tui ‘a e kakai tokolahi ko hono ngāue‘aki ‘a e tongafisí ‘oku ‘ikai hano maumau, ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko e kau vavaló mo e ngaahi laumālie fulikivanú ‘oku nau ngāue fakataha. Hangē ko ení, ‘oku lave ‘a e Ngāue 16:​16-18 ki ha “fa‘ahikehe [pe tēmeniō] tongafisi” ‘a ia na‘á ne ‘ai ha ta‘ahine ke ne malava ‘o fai ‘a e “kikite.” Ka na‘e mole meiate ia ‘a e malava ko ení ‘i he taimi na‘e tuli ai ki tu‘a meiate ia ‘a e tēmenioó.

‘Oku ngāue‘aki ‘e he kau tēmenioó ‘a e founga kehekehe ke kākaa‘i ‘aki ‘a e kakaí

12. Ko e hā ‘oku fakatu‘utāmaki ai ‘a e feinga ke fetu‘utaki mo e kau maté?

12 Ko e toe founga ‘e taha ‘oku kākaa‘i ai ‘e he kau tēmenioó ‘a e kakaí ko hono fakalototo‘a‘i kinautolu ke nau kumi ki he kau maté. Ko e kakai ‘oku mamahi ‘i he mate ‘a ha taha ‘ofeiná ‘oku fa‘a kākaa‘i kinautolu ‘aki ‘a e ngaahi fakakaukau hala ‘o fekau‘aki mo e fa‘ahinga kuo maté. ‘E ‘omai nai ‘e ha tokotaha fakaha‘ele fa‘ahikehe ha fakamatala makehe, pe lea nai ‘i ha le‘o ‘a ia ‘oku hā ngali ko e le‘o ia ‘o ha tokotaha kuo mate. Ko hono olá, kuo hoko ai ‘a e kakai tokolahi ‘o tuipau ko e kau maté ‘oku nau mo‘ui mo‘oni pea ko e fetu‘utaki kiate kinautolú ‘e tokoni‘i ai ‘a e kau mo‘uí ke nau kātekina ‘enau mamahí. Ka ko ha fa‘ahinga “fakafiemālie” pehē ‘oku loi pē ia pea fakatu‘utāmaki foki. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku lava ‘a e kau tēmenioó ke fa‘ifa‘itaki‘i ‘a e le‘o ‘o ha taha mate pea ‘oange ki ha tokotaha fakaha‘ele fa‘ahikehe ha fakamatala fekau‘aki mo e tokotaha kuo maté. (1 Samiuela 28:​3-19) ‘Ikai ngata aí, hangē ko ia kuo tau ako ki ai ‘i he Vahe 6, kuo ngata ‘a e mo‘ui ‘a e kau maté. (Sāme 115:17) ‘I he‘ene peheé, “koia oku kumi ki he mate” kuo kākaa‘i ia ‘e he ngaahi laumālie fulikivanú pea ‘okú ne ngāue fakafepaki ki he finangalo ‘o e ‘Otuá. (Teutalonome 18:​10, 11PM; Aisea 8:19) Ko ia ai, tokanga ke si‘aki ‘a e mounu fakatu‘utāmaki ko eni ‘oku ngāue‘aki ‘e he kau tēmenioó.

13. Ko e hā kuo malava ke fai ‘e he tokolahi ‘a ia na‘a nau ilifia ki mu‘a ki he kau tēmenioó?

13 Ko e ngaahi laumālie fulikivanú ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘enau kākaa‘i ‘a e kakaí ka ‘oku nau toe fakailifia‘i foki kinautolu. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sētane mo ‘ene kau tēmenioó ‘oku ‘⁠toesi‘i pe honau taimi’ ‘oku toe ki mu‘a ‘i hono ‘ai ke ‘ikai te nau toe ngāué, pea ‘oku nau toe fulikivanu ange ai ‘i he taimí ni ‘i ha toe taimi ki mu‘a. (Fakahā 12:​12, 17) Na‘a mo ia, ko e kakai ‘e laui afe ‘a ia na‘a nau mo‘ui ‘o manavahē faka‘aho ki mu‘a ki he ngaahi laumālie fulikivanu ko iá kuo nau malava ke ‘atā mei ai. Na‘e anga-fēfē ‘enau fai ení? Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e ha taha neongo kapau kuó ne ‘osi kau ‘i he fakaha‘ele fa‘ahikehé?

FOUNGA KE TALITEKE‘I ‘AKI ‘A E NGAAHI LAUMĀLIE FULIKIVANÚ

14. ‘I he hangē ko e kau Kalisitiane ‘i ‘Efesō ‘i he ‘uluaki senitulí, ‘e lava fēfē ke tau ‘atā mei he ngaahi laumālie fulikivanú?

14 ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú kiate kitautolu ‘a e founga fakatou‘osi ke taliteke‘i ‘aki ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú mo e founga ke ‘atā ai meiate kinautolú. Vakai angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí ‘i he kolo ko ‘Efesoó. Na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘o kinautolu ‘a e fakaha‘ele fa‘ahikehé ki mu‘a ke nau hoko ko e kau Kalisitiané. ‘I he taimi na‘a nau fili ai ke ‘atā mei he fakaha‘ele fa‘ahikehé, ko e hā na‘a nau faí? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e ni‘ihi ‘i he fa‘ahinga na‘e ngaue fie mana na‘a nau ha‘u mo kinautolu ‘enau ngaahi tohi, ‘o tutu ‘i he ‘ao ‘o e kakai.” (Ngāue 19:19) ‘I hono faka‘auha ‘enau ngaahi tohi fakafaimaná, ko e kau Kalisitiane fo‘ou ko iá na‘a nau fokotu‘u ai ha fa‘ifa‘itaki‘anga ki he fa‘ahinga ‘oku nau faka‘amu ke taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú he ‘aho ní. Ko e kakai ‘oku nau loto ke tauhi kia Sihová ‘oku fiema‘u ke nau to‘o ‘osi atu ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku felāve‘i mo e fakaha‘ele fa‘ahikehé. ‘Oku kau ki ai ‘a e ngaahi tohi, makasini, faiva, fakatātā, mo e ngaahi fasi kuo hiki, ‘a ia ‘oku faka‘ai‘ai ai ‘a hono ngāue‘aki ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé pea mo ‘ai ia ke hā ngali fakamānako mo fakafiefia. ‘Oku kau foki ai ‘a e ngaahi me‘a ‘omi monū pe ngaahi me‘a kehe ‘oku tui ke hoko ko e malu‘i mei he koví.—1 Kolinito 10:21.

15. Ke taliteke‘i ‘a e ngaahi kongakau laumālie fulikivanú, ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau faí?

15 ‘I ha ngaahi ta‘u hili hono faka‘auha ‘e he kau Kalisitiane ‘i ‘Efesoó ‘enau ngaahi tohi faimaná, na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá kiate kinautolu: “Ko ‘etau milimilisino ni . . . mo e ngaahi kongakau laumalie ‘a e kovi.” (Faka‘ītali ‘amautolu; Efeso 6:12) Kuo ‘ikai ke fo‘i ‘a e kau tēmenioó. Na‘a nau kei feinga pē ke ma‘u ha ‘aonga. Ko ia ai, ko e hā ‘a e toe me‘a na‘e fiema‘u ke fai ‘e he kau Kalisitiane ko iá? “Kae‘uma‘ā,” ko e lea ia ‘a Paulá, “mou to‘o ‘a e pa ko e tui, ‘a ia te mou lava ‘aki ke tamate‘i ‘a e ngaahi ngahau vela kotoa pe ‘a e Fili [‘a Sētane].” (Efeso 6:16) Ko e mālohi ange ‘etau pā ‘o e tuí, ko e lahi ange ai pē ia ‘etau taliteke‘i ‘a e ngaahi kongakau laumālie fulikivanú.—Mātiu 17:20.

16. ‘E lava fēfē ke tau ‘ai ke mālohi ‘etau tuí?

16 ‘E lava fēfē leva ke tau ‘ai ke mālohi ‘etau tuí? ‘Aki hono ako ‘a e Tohi Tapú. Ko e mālohi ‘o ha ‘ā ‘oku fakatu‘unga lahi ‘aupito ia ‘i he mālohinga ‘o hono fakava‘é. ‘I he founga tatau, ko e mālohi ‘o ‘etau tuí ‘oku fakatu‘unga lahi ia ‘i he mālohinga ‘o hono makatu‘ungá, ‘a ia ko e ‘ilo totonu ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá, ko e Tohi Tapú. Kapau ‘oku tau lau mo ako faka‘aho ‘a e Tohi Tapú, ‘e hoko ai ‘etau tuí ‘o mālohi. ‘I he hangē ha ‘ā mālohí, ko e tui peheé te ne malu‘i kitautolu mei he tākiekina ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú.—1 Sione 5:5.

17. Ko e hā ‘a e sitepu ‘oku fiema‘u koe‘uhi ke taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú?

17 Ko e hā ‘a e toe sitepu kehe na‘e fiema‘u ke fou ai ‘a e kau Kalisitiane ko ia ‘i ‘Efesoó? Na‘a nau fiema‘u ‘a e malu‘i lahi ange koe‘uhi na‘a nau mo‘ui ‘i ha kolo na‘e tēmeniō‘ia. Ko ia na‘e tala ange ai ‘e Paula kiate kinautolu: “ ‘I he faingamalie kotoa pe mou fai ho‘omou lotu ‘i he Laumalie ‘aki ‘a e fa‘ahinga hu kehekehe mo e kole.” (Efeso 6:18) Koe‘uhi ‘oku tau nofo mo kitautolu foki ‘i ha māmani tēmeniō‘ia, ko e lotu tōtōivi kia Sihova ki he‘ene malu‘í ‘oku fiema‘u ia ki hono taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú. Ko e mo‘oni, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue‘aki ‘a e huafa ‘o Sihová ‘i he‘etau ngaahi lotú. (Palovepi 18:10) Ko ia ai, ‘oku totonu ke tau hanganaki lotu ki he ‘Otuá ke ne ‘⁠fakahaofi kitautolu mei he Filí,’ ‘a Sētane ko e Tēvoló. (Mātiu 6:13) ‘E tali ‘e Sihova ‘a e ngaahi lotu tōtōivi peheé.—Sāme 145:19.

18, 19. (a) Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘a e ikuna ‘i he‘etau tau‘i ‘a e ngaahi me‘amo‘ui laumālie fulikivanú? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e tali ‘i he vahe hokó?

18 Ko e ngaahi laumālie fulikivanú ‘oku nau fakatu‘utāmaki, ka ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau mo‘ui ‘o ilifia kiate kinautolu kapau ‘oku tau fakafepaki‘i ‘a e Tēvoló pea ‘unu‘unu ofi ki he ‘Otuá ‘aki hono fai ‘a Hono finangaló. (Semisi 4:​7, 8) Ko e mālohi ‘o e ngaahi laumālie fulikivanú ‘oku fakangatangata. Na‘e tautea‘i kinautolu ‘i he ‘aho ‘o Noá, pea te nau fehangahangai mo honau fakamaau faka‘osí ‘i he kaha‘ú. (Siutasi 6) Manatu‘i foki ‘oku tau ma‘u ‘a e malu‘i ‘a e kau ‘āngelo mālohi ‘a Sihová. (2 Tu‘i 6:​15-17) Ko e kau ‘āngelo ko iá ‘oku nau mahu‘inga‘ia lahi ‘i he sio mai ‘oku tau lavame‘a ‘i hono taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú. Ko e kau ‘āngelo mā‘oni‘oní ‘oku nau fakalotolahi‘i kitautolu, hangē ko e laú. Ko ia tau nofo ofi kia Sihova mo hono fāmili ‘o e ngaahi me‘amo‘ui laumālie faitōnungá. ‘Ofa ke tau toe faka‘ehi‘ehi mei he fa‘ahinga kotoa pē ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé pea ngāue‘aki ma‘u pē ‘a e akonaki ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. (1 Pita 5:​6, 7; 2 Pita 2:9) ‘E lava leva ai ke tau fakapapau‘i ‘a e ikuna ‘i he‘etau tau‘i ‘a e ngaahi me‘amo‘ui laumālie fulikivanú.

19 Ka ko e hā kuo kātaki‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi laumālie koví pea mo e fulikivanu ‘a ia kuo fakatupunga ke faingata‘a‘ia lahi fau ai ‘a e kakaí? Ko e fehu‘i ko iá ‘e tali ia ‘i he vahe hokó.

^ pal. 2 Fekau‘aki mo e kau ‘āngelo mā‘oni‘oní, ‘oku pehē ‘e he Fakahā 5:11 (NW): “Ko e tokolahi ‘o kinautolú ko e toko mano laui mano,” pe “mano liunga mano.” (Fakamatala ‘i laló) Ko ia ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘e fakatupu ‘a e kau ‘āngelo ‘e laui teau miliona.