Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

‘Aho Fakamāú—Ko e Hā Ia?

‘Aho Fakamāú—Ko e Hā Ia?

‘OKU anga-fēfē ho‘o fakakaukauloto atu ki he ‘Aho Fakamāú? ‘Oku fakakaukau ‘a e tokolahi ‘e ‘omai tahataha, ‘a e ngaahi laumālie ‘e laui piliona ki he mu‘a taloni ‘o e ‘Otuá. ‘E fakahoko mai ai ‘a e fakamaau ki he tokotaha taki taha. ‘E fakapale‘i ‘a e ni‘ihi ‘aki ‘a e palataisi fakahēvani, pea ko e ni‘ihi kehé, ‘e fakahalaia‘i kinautolu ki he fakamamahi ta‘engata. Kae kehe, ‘oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ha fakatātā mātu‘aki kehe ‘o e vaha‘a taimi ko ení. ‘Oku fakamatala‘i ia ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘o ‘ikai ko ha taimi fakalilifu, ka ko ha taimi ‘o e ‘amanaki mo e toe fakafo‘ou.

‘I he Fakahā 20:​11, 12, ‘oku tau lau ai ‘a e fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Sioné fekau‘aki mo e ‘Aho Fakamāú: “Pea u vakai ha fu‘u taloni hinehina, pea mo Ia na‘e ‘afio ai, ‘a ia na‘e hola mei hono fofonga ‘a mamani mo e langi; pea na‘e ‘ikai ‘ilo hana potu. Pea u vakai ‘a e pekia, ‘a e lalahi mo e iki, ‘oku nau tutu‘u ‘i he ‘ao ‘o e Taloni; pea na‘e folahi ‘a e ngaahi tohi, pea na‘e folahi mo e tohi ‘e taha ‘a ia ko e tohi ‘o e mo‘ui: pea na‘e fakamāu ‘a e pekia ‘i he ngaahi me‘a ‘oku tu‘u ‘i he ngaahi tohi, ‘o fakatatau ki he‘enau ngāue.” Ko hai ‘a e Fakamaau na‘e fakamatala‘i hení?

Ko Sihova ko e ‘Otuá ‘a e Fakamaau aoniu ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Kae kehe, ‘okú ne tuku ki ha tokotaha ‘a e ngāue mo‘oni ‘o e fakamāú. Fakatatau ki he Ngāue 17:31 (PM), na‘e pehē ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ko e ‘Otuá “kuo ne kotofa ae aho, te ne fakamāu maonioni ai a mamani, i he tagata kuo ne fakanofo.” Ko e Fakamaau ko eni kuo fakanofó ko Sīsū Kalaisi kuo toetu‘ú. (Sione 5:22) Ko ia ai, ko fē ‘a e taimi ‘e kamata ai ‘a e ‘Aho Fakamāú? Ko e hā hono lōloá?

‘Oku fakahaa‘i ‘e he tohi Fakahaá ko e ‘Aho Fakamāú ‘e kamata ia hili ‘a e tau ‘o ‘Āmaketoné, ‘i he taimi ‘a ia ‘e faka‘auha ai ‘a e fokotu‘utu‘u ‘a Sētane ‘i he māmaní. * (Fakahā 16:​14, 16; 19:19–​20:3) Hili ‘a ‘Āmaketoné, ‘e tuku pōpula ‘a Sētane mo ‘ene kau tēmenioó ‘i ha luo ta‘ehanotakele ‘o fe‘unga mo ha ta‘u ‘e afe. Lolotonga ‘a e taimi ko iá, ko e toko 144,000 ‘o e ngaahi kaungā‘ea fakahēvaní te nau hoko ko e kau fakamaau pea te nau pule fakataha mai “ ‘o nau Hau mo Kalaisi ‘i he ta‘u ‘e taha afe.” (Fakahā 14:​1-3; 20:​1-4; Loma 8:17) Ko e ‘Aho Fakamāú ‘oku ‘ikai ko ha me‘a fakavavevave ia ‘e hoko ‘i ha houa pē ‘e 24. ‘Oku fe‘unga ia mo ha ta‘u ‘e afe.

Lolotonga ‘a e vaha‘a taimi ta‘u ‘e afe ko iá, ‘e hanga ai ‘e Sīsū Kalaisi ‘o “fakamāu ‘a e mo‘ui mo e pekia.” (2 Timote 4:1) Ko e kau “mo‘ui” ko e “fu‘u kakai lahi” ia te nau hao ‘i ‘Āmaketoné. (Fakahā 7:​9-17) Na‘e toe sio ‘a e ‘apositolo ko Sioné ki he “pekia, . . . ‘oku nau tutu‘u ‘i he ‘ao ‘o e Taloni” ‘o e fakamāú. Hangē ko ia na‘e tala‘ofa ‘e Sīsuú, “ ‘e fanongo ai ki hono le‘o [‘o Kalaisí] ‘e he kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoka, pea te nau ‘alu atu mei ai” fakafou ‘i ha toetu‘u. (Sione 5:​28, 29; Ngāue 24:15) Ka ko e hā ‘a e makatu‘unga ‘e fakamāu‘i kotoa ai kinautolú?

Fakatatau ki he vīsone ‘a e ‘apositolo ko Sioné, “na‘e folahi ‘a e ngaahi tohi,” pea “ ‘i he ngaahi me‘a ‘oku tu‘u ‘i he ngaahi tohi, ‘o fakatatau ki he‘enau ngāue.” Ko e ngaahi takainga tohí ni ko e lēkooti ia ‘o e ngaahi ngāue ‘a e kakaí ‘i he kuohilí? ‘Ikai, ‘e ‘ikai makatu‘unga ‘a e fakamāú ‘i he me‘a na‘e fai ‘e he kakaí ki mu‘a pea nau maté. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko ia kuo mate kuo ata‘atā ia meia Angahala.” (Loma 6:7) Ko e fa‘ahinga ko ia ‘e toetu‘ú te nau hoko ‘o mo‘ui fakataha mo ha lēkooti ma‘a, hangē ko e laú. Ko ia ai, ko e ngaahi takainga tohí ‘oku pau pē ‘oku nau fakatātaa‘i ‘a e ngaahi fiema‘u lahi ange ‘a e ‘Otuá. Ke mo‘ui ta‘engata, ko e fa‘ahinga ‘e hao ‘i ‘Āmaketoné mo e fa‘ahinga ‘e toetu‘ú ‘e pau ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, ‘o kau ai ha ngaahi fiema‘u fo‘ou pē ‘e fakahaa‘i nai ‘e Sihova he lolotonga ‘a e ta‘u ‘e afé. Ko ia ai, ‘e fakamāu‘i ‘a e fa‘ahinga tāutahá ‘o makatu‘unga ‘i he me‘a te nau fai he lolotonga ‘a e ‘Aho Fakamāú.

‘E ‘oange ‘i he ‘Aho Fakamāú ki he kakai ‘e laui piliona ‘a honau ‘uluaki faingamālie ke ako ai ‘o fekau‘aki mo e finangalo ‘o e ‘Otuá pea ke fai ki ai. ‘Oku ‘uhinga ení ‘e fakahoko ha ngāue fakaeako ‘i ha tu‘unga lahi. Ko e mo‘oni, “e toki ako ae kakai o mamani ki he maonioni.” (Aisea 26:​9PM) Kae kehe, ‘e ‘ikai loto-lelei ‘a e tokotaha kotoa ke fai ki he finangalo ‘o e ‘Otuá. ‘Oku pehē ‘e he Aisea 26:10 (PM): “Ke ha ae aloofa ki he agakovi, ka e ikai te ne ako ki he maonioni: i he fonua oe agatonu te ne fai kaka, bea e ikai te ne mamata ki he mafimafi a Jihova.” Ko e fa‘ahinga anga-kovi ko ení ‘e tāmate‘i ‘osi kinautolu lolotonga ‘a e ‘Aho Fakamāú.—Aisea 65:20.

‘I he a‘u ki he ngata‘anga ‘o e ‘Aho Fakamāú, ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘e haó te nau “mo‘ui hake” kakato ‘i he tu‘unga ko e fa‘ahinga haohaoa ‘o e tangatá. (Fakahā 20:5) ‘E mamata leva ai ‘i he ‘Aho Fakamāú ki he toe fakafoki ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ki hono mu‘aki tu‘unga haohaoá. (1 Kolinito 15:​24-28) ‘E fakahoko leva ai ha ‘ahi‘ahi faka‘osi. ‘E tukuange mai ‘a Sētane mei hono tuku pilīsoné pea faka‘atā ia ke ne feinga ke takihala‘i faka‘osi ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Fakahā 20:​3, 7-10) Ko e fa‘ahinga te nau taliteke‘i iá te nau hokosia ‘a hono fakahoko kakato ‘o e tala‘ofa ‘a e Tohi Tapú: “Ko ha‘a fai totonu te nau ma‘u ‘a e fonua, pea te nau nofo ai ‘o tuputupu‘a.” (Sāme 37:29) ‘Io, ko e ‘Aho Fakamāú ‘e hoko ia ko ha tāpuaki ki he fa‘ahinga faitōnunga kotoa ‘o e tangatá!

^ pal. 1 ‘I he fekau‘aki mo ‘Āmaketoné, kātaki ‘o sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 1, peesi 594-5, 1037-8, mo e vahe 20 ‘o e Lotu ki he ‘Otua Mo‘oni Pē Tahá, ko e pulusi fakatou‘osi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.