Skip to content

Skip to table of contents

VAHE FITU

Ko e ‘Amanaki Mo‘oni ki he Fa‘ahinga ‘Okú Ke ‘Ofa Ai Kuo Nau Maté

Ko e ‘Amanaki Mo‘oni ki he Fa‘ahinga ‘Okú Ke ‘Ofa Ai Kuo Nau Maté
  • ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘e hoko mo‘oni ‘a e toetu‘ú?

  • ‘Oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo hono fokotu‘u hake ‘a e kau maté?

  • Ko hai ‘e toetu‘ú?

1-3. Ko e hā ‘a e fili ‘okú ne tuli kotoa kitautolú, pea ko e hā ‘e ‘omai ai kiate kitautolu ha fiemālie ‘i he lāulea ki he me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú?

FAKA‘UTA ATU ‘okú ke hola mei ha fili fulikivanu. ‘Okú ne mālohi ange mo vave ange ‘iate koe. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘okú ne ta‘efaimeesi koe‘uhi kuó ke sio ‘i he‘ene tāmate‘i ‘a e ni‘ihi ‘o ho ngaahi kaume‘á. Tatau ai pē pe ko e hā hono mālohi ‘o ho‘o feinga ke hola meiate iá, ‘okú ne hoko ‘o ofi atu kiate koe. ‘Oku hā ngali ‘ikai ha ‘amanaki. Neongo ia, fakafokifā pē, ‘oku ‘asi mai ha tokotaha-faifakahaofi ‘i ho tafa‘akí. ‘Okú ne mālohi mama‘o ange ia ‘i ho filí, pea ‘okú ne tala‘ofa ke tokoni‘i koe. He ‘ai mo‘oni ē koe ‘e he me‘a ko iá ke ke fiemālie!

2 ‘I ha ‘uhinga, ‘oku tuli koe ‘e ha fili pehē. ‘Oku tuli kotoa kitautolu. Hangē ko ia kuo tau ako ‘i he vahe ki mu‘á, ‘oku ui ai ‘e he Tohi Tapú ‘a e maté ko ha fili. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘o kitautolu ‘e lava ke ne hola mei ai pe tau‘i ia. Ko e tokolahi taha ‘o kitautolú kuo tau sio ki he fili ko ení ‘i he‘ene ‘ave ‘a e mo‘ui ‘a e kakai ‘oku tau ‘ofa aí. Ka ‘oku mālohi mama‘o ange ‘a Sihova ‘i he maté. Ko e Tokotaha-Faifakahaofi ‘ofa ia kuó ne ‘osi fakahaa‘i ‘e lava ke ne ikuna‘i ‘a e fili ko ení. Pea ‘okú ne tala‘ofa ke faka‘auha ‘a e fili ko ení, ‘a mate, ‘o tā tu‘o taha. ‘Oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú: “Ta kuo fakaka‘anga mo e fili fakamui, ‘a Mate.” (1 Kolinito 15:26) Ko ha ongoongo lelei ia!

3 Tau fai angé ha vakai nounou ki he anga hono uesia kitautolu ‘e he fili ko e maté ‘i he taimi ‘oku hoko aí. Ko hono fai ení ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e me‘a ‘a ia te ne ‘ai kitautolu ke tau fiefiá. Fakatokanga‘i, ‘oku tala‘ofa ‘e Sihova ‘e toe mo‘ui ‘a e kau maté. (Aisea 26:19) ‘E toe fakafoki mai kinautolu ki he mo‘uí. Ko e ‘amanaki ia ‘o e toetu‘ú.

TAIMI ‘OKU MATE AI HA TAHA ‘OFEINÁ

4. (a) Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he tali ‘a Sīsū ki he mate ‘a ha tokotaha ‘ofeina ‘o kau ki he ngaahi ongo‘i ‘a Sihová? (e) Ko e hā ‘a e kaume‘a makehe na‘e fakatupulekina ‘e Sīsuú?

4 Kuo mole meiate koe ha taha ‘ofeina ‘i he maté? Ko e langá mo e mamahí, mo e ongo‘i ta‘e‘aongá ‘oku lava ke hā ngali ta‘ealamakātaki‘i. ‘I he ngaahi taimi peheé, ‘oku fiema‘u ai ke tau kumi ki he Folofola ‘a e ‘Otuá ki ha fakafiemālie. (2 Kolinito 1:​3, 4) ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau mahino‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Sihova mo Sīsū fekau‘aki mo e maté. Ko Sīsū, ‘a ia na‘á ne tapua haohaoa atu ‘a ‘ene Tamaí, na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e mamahi ‘i he mole ha taha ‘i he maté. (Sione 14:9) ‘I he taimi na‘á ne ‘i Selusalema aí, na‘e fa‘a ‘a‘ahi ai ‘a Sīsū kia Lāsalosi mo hono ongo tuofāfiné, ‘a Mele mo Mā‘ata, ‘a ia na‘a nau nofo ‘i he kolo ofi mai ko Pētaní. Na‘a nau hoko ai ko e ngaahi kaume‘a vāofi. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Na‘e ‘ofa ‘a Sīsū kia Maata, mo hono tokoua, pea mo Lasalosi.” (Sione 11:5) Neongo ia, hangē ko ia na‘a tau ‘ilo‘i ‘i he vahe ki mu‘á, na‘e mate ‘a Lāsalosi.

5, 6. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘á ne ‘i he fāmili ai mo e ngaahi kaume‘a mamahi ‘o Lāsalosí? (e) Ko e hā ‘oku fakalototo‘a ai kiate kitautolu ‘a e mamahi ‘a Sīsuú?

5 Na‘e anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sīsū fekau‘aki mo e mole ‘a hono kaume‘á? ‘Oku tala mai ‘e he fakamatalá na‘e ‘alu ‘a Sīsū ki he kāinga mo e ngaahi kaume‘a ‘o Lāsalosí lolotonga ‘enau mamahi ‘i he mole ko ení. ‘I he sio kiate kinautolú, na‘e ue‘i loloto ai ‘a Sīsū. Na‘á ne “to‘e ia i he laumalie, bea mamahi.” Na‘e pehē leva ‘e he fakamatalá, “Bea tagi a Jisu.” (Sione 11:​33, 35PM) Na‘e ‘uhinga ‘a e mamahi ‘a Sīsuú na‘e ‘ikai ha‘ane ‘amanaki? ‘Ikai ‘aupito. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘e hoko ha me‘a fakaofo. (Sione 11:​3, 4) Neongo ia, na‘á ne ongo‘i ‘a e langa mo e mamahi ‘oku ‘omai ‘e he maté.

6 ‘Oku fakalototo‘a kiate kitautolu ‘i ha founga, ‘a e mamahi ‘a Sīsuú. ‘Okú ne ako‘i mai kiate kitautolu ko Sīsū mo ‘ene Tamaí, ‘a Sihova, ‘okú na fehi‘a ‘i he maté. Ka ko Sihova ko e ‘Otuá ‘okú ne malava ke tau‘i pea iku‘i ‘a e fili ko iá! Tau sio angé ki he me‘a na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá ke malava ‘e Sīsū ‘o faí.

“LASALOSI, TU‘U MAI KITU‘A”!

7, 8. Ko e hā nai na‘e hā ngali ‘ikai ha toe ‘amanaki ai ‘a e tu‘unga ‘o Lāsalosí ki he kakai na‘e mamatá, ka ko e hā na‘e fai ‘e Sīsuú?

7 Na‘e tanu ‘a Lāsalosi ‘i ha ‘ana, pea na‘e kole ‘e Sīsū ke to‘o ‘a e maka na‘á ne sila‘i ‘a e hū‘angá. Na‘e fakafepaki‘i ia ‘e Mā‘ata koe‘uhi ‘i he hili ‘a e ‘aho ‘e faá, kuo pau pē na‘e kamata ke ‘au‘aunga ‘a e sino ‘o Lāsalosí. (Sione 11:39) Mei he vakai ‘a e tangatá, ko e hā ha toe ‘amanaki?

Ko e toetu‘u ‘a Lāsalosí na‘e iku ia ki he fiefia lahi.—Sione 11:​38-44

8 Na‘e teka‘i ‘a e maká, pea na‘e kaila atu ‘a Sīsū ‘i ha le‘o-lahi: “Lasalosi, tu‘u mai kitu‘a.” Ko e hā na‘e hokó? “Pea hū kitu‘a ‘a e pekia.” (Sione 11:​43, 44) ‘Oku lava ke ke faka‘uta atu ki he fiefia ‘a e kakai na‘e ‘i aí? Pe ko Lāsalosí ko honau tuonga‘ane, kāinga, kaume‘a, pe kaungā‘api, na‘a nau ‘ilo‘i na‘á ne mate. Neongo ia, ko ia eni—‘a e tangata ‘ofeina tatau⁠—‘okú ne toe tu‘u ‘i honau ha‘oha‘ongá. Kuo pau pē ne hā ngali faingata‘a ke ala tui ki ai. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e fā‘ofua fiefia ‘a e tokolahi ‘ia Lāsalosi. Ko ha ikuna‘i mo‘oni ē ‘o e maté!

Na‘e fokotu‘u ‘e ‘Ilaisiā ha tamasi‘i ‘a ha uitou.—1 Tu‘i 17:​17-24

9, 10. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakae‘a ‘e Sīsū ‘a e Matavai ‘o hono mālohi ke fokotu‘u hake ‘a Lāsalosí? (e) Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘aonga ‘o hono lau ‘a e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ki he toetu‘ú?

9 Na‘e ‘ikai taukave‘i ‘e Sīsū na‘á ne fakahoko ‘a e mana fakaofó ni ‘iate ia pē. ‘I he‘ene lotu ‘i he ki mu‘a pē ke ne ui kia Lāsalosí, na‘á ne ‘ai ai ke mahino ko Sihova ‘a e Matavai ‘o e toetu‘ú. (Sione 11:​41, 42) Na‘e ‘ikai ko e taimi pē eni ‘e taha na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a hono mālohí ‘i he founga ko ení. Ko e toetu‘u ‘a Lāsalosí ko e taha pē ia ‘i he ngaahi mana ‘e hiva ‘o e toetu‘ú na‘e lēkooti ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. * Ke lau mo ako ‘a e ngaahi fakamatalá ni ko ha me‘a fakafiefia ia. ‘Oku nau ako‘i mai ko e ‘Otuá ‘oku ‘ikai filifilimānako, he ko e fa‘ahinga na‘e toetu‘ú ‘oku kau ai ‘a e kei si‘i mo e ta‘umotu‘a, tangata mo e fefine, ‘Isileli mo e ‘ikai ‘Isileli. Pea he fiefia ē ‘oku fakamatala‘i ‘i he ngaahi kupu ko ení! Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e fokotu‘u hake ai ‘e Sīsū ha ki‘i ta‘ahine mei he maté, ko ‘ene ongo mātu‘á ‘⁠na‘á na fakatumutumu.’ (Maake 5:​42, KF ) ‘Io, na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinaua ha tupu‘anga ki ha fiefia ‘e ‘ikai ‘aupito ngalo ‘iate kinaua.

Na‘e fokotu‘u hake ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘a e fefine Kalisitiane ko Toakasé.​—Ngāue 9:​36-​42

10 Ko e mo‘oni, ko e fa‘ahinga na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsuú na‘e faifai pē ‘o nau toe mate. ‘Oku ‘uhinga ení na‘e ta‘e‘aonga hono fokotu‘u hake kinautolú? ‘Ikai ‘aupito. Ko e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko ení ‘oku fakapapau‘i mai ai ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga pea ‘omai ai kiate kitautolu ‘a e ‘amanaki.

AKO MEI HE NGAAHI FAKAMATALA KI HE TOETU‘Ú

11. ‘Oku anga-fēfē ‘a e tokoni ‘a e fakamatala ki he toetu‘u ‘a Lāsalosí ke fakapapau‘i ai ‘a e mo‘oni na‘e lēkooti ‘i he Koheleti 9:5?

11 ‘Oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ko e kau maté “ ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a.” ‘Oku ‘ikai te nau mo‘ui pea ‘oku ‘ikai te nau ‘i ai ‘o ‘ilo‘i ha me‘a ‘i ha feitu‘u. Ko e fakamatala ‘o kau kia Lāsalosí ‘oku fakapapau‘i ai ‘a e me‘á ni. ‘I he‘ene toe foki ‘o mo‘uí, na‘e fakafiefia‘i ‘e Lāsalosi ‘a e kakaí ‘aki ha ngaahi fakamatala ‘o kau ki hēvani? Pe na‘á ne fakailifia‘i kinautolu ‘aki ha ngaahi talanoa fakalilifu fekau‘aki mo ha heli ‘oku vela? ‘Ikai. ‘Oku ‘ikai ‘i he Tohi Tapú ha ngaahi lea pehē ‘a Lāsalosi. Lolotonga ‘a e ‘aho ‘e fā na‘á ne mate aí, na‘e ‘ikai te ne “ ‘ilo ha momo‘i me‘a.” (Koheleti 9:5) Na‘e mohe pē ‘a Lāsalosi ‘i he maté.—Sione 11:11.

12. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ko e toetu‘u ‘a Lāsalosí na‘e hoko mo‘oni?

12 Ko e fakamatala kia Lāsalosí ‘oku toe ako‘i mai ai kiate kitautolu ko e toetu‘ú ko ha me‘a mo‘oni, ‘o ‘ikai ko ha fananga pē. Na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a Lāsalosi ‘i he ‘ao ‘o ha fu‘u kau fakamo‘oni sio tonu. Na‘a mo e kau taki lotú, ‘a ia na‘a nau fehi‘a ‘ia Sīsuú, na‘e ‘ikai te nau faka‘ikai‘i ‘a e mana ko ení. ‘I hono kehé, na‘a nau pehē: “Koeha oku tau fai? he oku fai e he tagata ni [Sīsū] ae gaahi mana lahi.” (Sione 11:​47PM) Na‘e ‘alu ‘a e kakai tokolahi ke sio ki he tangata na‘e toetu‘ú. Ko hono olá, na‘e tui kia Sīsū na‘a mo e tokolahi ‘o kinautolu. Na‘a nau ‘ilo‘i ko Lāsalosí ko ha fakamo‘oni mo‘ui ia ko Sīsuú na‘e fekau‘i mai ‘e he ‘Otuá. Ko e fakamo‘oni ko ení na‘e fu‘u mālohi ‘o palani ai ‘a e ni‘ihi ‘o e kau taki lotu Siu loto-fefeká ke tāmate‘i fakatou‘osi ‘a Sīsū mo Lāsalosi.—Sione 11:53; 12:​9-11.

13. Ko e hā ‘a e makatu‘unga ‘oku tau ma‘u ke tui ai ‘e lava mo‘oni ‘e Sihova ke fokotu‘u hake ‘a e kau maté?

13 ‘Oku ta‘etotonu ke tali ko ha mo‘oni‘i me‘a ‘a e toetu‘ú? ‘Ikai, he na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e fokotu‘u hake ai ‘a e “kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoka [fakamanatú].” (Sione 5:28) Ko Sihova ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e mo‘ui kotoa pē. ‘E faingata‘a ke tui te ne lava ke toe fakatupu ‘a e mo‘uí? Ko e mo‘oni, ‘e fakatu‘unga ‘a e me‘a lahi ‘i he manatu ‘a Sihová. ‘E lava ke ne manatu‘i ‘a e fa‘ahinga na‘a tau ‘ofa ai kuo nau maté? ‘Oku fakafonu ‘e he ngaahi fetu‘u ta‘efa‘alaua ‘e laui tiliona ‘a e ‘univēsí, neongo ia ‘oku fakahingoa taki taha kinautolu ‘e he ‘Otuá! (Aisea 40:26) Ko ia, ‘oku lava ke manatu‘i ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga na‘a tau ‘ofa ai kuo nau maté ‘i he fakaikiiki kotoa pē, pea ‘okú ne mateuteu ke toe fakafoki kinautolu ki he mo‘uí.

14, 15. Hangē ko ia na‘e fakatātaa‘i ‘i he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Siopé, ‘oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo hono toe fakafoki ‘a e kau maté ki he mo‘uí?

14 Ko ia ai, ‘oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo hono fokotu‘u hake ‘a e kau maté? ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ‘okú ne vēkeveke ke fokotu‘u hake ‘a e maté. Ko e tangata faitōnunga ko Siopé na‘á ne ‘eke: “Ka pekia ha tangata, te ne toe mo‘ui koa?” Na‘e lea ‘a Siopé ‘o fekau‘aki mo e tatali ‘i he fa‘itoká kae ‘oua kuo a‘u ki he taimi ke manatu‘i ai ia ‘e he ‘Otuá. Na‘á ne pehē kia Sihova: “Te ke toki ui, pea te u tali atu ‘e au: ‘e kavea ho finangalo ki he fita‘a ‘a ho nima.”​—Siope 14:​13-15.

15 Fakakaukau ange pē! ‘Oku kāvea mo‘oni ‘a Sihova ke fakafoki ‘a e kau maté ki he mo‘uí. ‘Ikai ‘oku fakalotomāfana ke ‘ilo‘i ‘oku ongo‘i pehē ‘a Sihova? Ka ‘e fēfē ‘a e toetu‘u ko eni ‘i he kaha‘ú? Ko hai ‘e toetu‘ú, pea ‘i fē?

“KAKAI KOTOA PE ‘OKU ‘I HE NGAAHI FAITOKA”

16. ‘E toe fokotu‘u hake ‘a e kau maté ke nau mo‘ui ‘i he ngaahi fa‘ahinga tu‘unga fē?

16 Ko e ngaahi fakamatala toetu‘u ‘a e Tohi Tapú ‘oku ako‘i mai ai kiate kitautolu ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo e toetu‘u ka hoko maí. Ko e kakai na‘e toe fakafoki ki he mo‘uí ‘i heni tonu ‘i he māmaní na‘a nau toe fakataha mo e fa‘ahinga na‘a nau ‘ofa aí. Ko e toetu‘u he kaha‘ú ‘e meimei tatau—ka ‘e lelei lahi ange ia. Hangē ko ia kuo tau ako ‘i he Vahe 3, ko e taumu‘a ia ‘a e ‘Otuá ke ngaohi ‘a e māmaní fakakātoa ko ha palataisi. Ko ia ai, ‘e ‘ikai fokotu‘u hake ‘a e kau maté ki he mo‘uí ‘i ha māmani ‘oku fonu ‘i he taú, faihiá mo e mahamahakí. Te nau ma‘u ha faingamālie ke mo‘ui ta‘engata ‘i he māmani ko ení ‘i he ngaahi tu‘unga nonga mo fakafiefia.

17. ‘E lahi fēfē ‘a e toetu‘ú?

17 Ko hai ‘e toetu‘ú? Na‘e pehē ‘e Sīsū “ ‘e fanongo ai ki hono le‘o [‘o Sīsuú] ‘e he kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoka, pea te nau ‘alu atu mei ai.” (Faka‘ītali ‘amautolu; Sione 5:​28, 29) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku pehē ‘e he Fakahā 20:13: “Na‘e tukuange ‘e he tahi ‘a e pekia na‘e ‘i ai; pea mo Mate foki mo e Hetesi na‘a na tukuange ‘a e pekia na‘e ‘iate kinaua.” Ko “Hetesi” ‘oku ‘uhingá ki he fa‘itoka anga-maheni ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Sio ki he ‘Apenitiki “Ko e Hā ‘a Seoli mo Hētesi?”) Ko e fa‘itoka fakakātoa ko ení ‘e fakamaha. Ko e laui piliona kotoa ko ē ‘oku mālōlō ‘i aí te nau toe mo‘ui. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “ ‘E faifai pea hoko ha toetu‘u ‘a e angatonu mo e angahala fakatou‘osi.” (Ngāue 24:15) Ko e hā ‘oku ‘uhinga ki ai iá?

‘I Palataisi, ‘e toetu‘u hake ai ‘a e kau maté ‘o fakataha mo e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa aí

18. Ko hai ‘oku kau ‘i he lotolotonga ‘o e kau “angatonu” ‘a ia ‘e toetu‘ú, pea ‘e anga-fēfē nai ‘a e kaunga fakafo‘ituitui kiate koe ‘a e ‘amanaki ko ení?

18 ‘Oku kau ki he “angatonu” ‘a e kakai tokolahi ‘oku tau lau fekau‘aki mo kinautolu ‘i he Tohi Tapú ‘a ia na‘a nau mo‘ui ki mu‘a ke ha‘u ‘a Sīsū ki he māmaní. Te ke fakakaukau nai fekau‘aki mo Noa, ‘Ēpalahame, Sela, Mōsese, Lute, ‘Ēseta mo e tokolahi kehe. Ko e ni‘ihi ‘o e kau tangata mo e kau fefine ko eni ‘o e tuí ‘oku lāulea ki ai ‘i he vahe hono 11 ‘o e Hepeluú. Ka ko e kau “angatonu” ‘oku toe kau ki ai ‘a e kau sevāniti ‘a Sihova ‘a ia ‘oku nau mate ‘i hotau taimí. Mālō mo e ‘amanaki ‘o e toetu‘ú, ‘e lava ke tau ‘atā ai mei ha ilifia pē ki he maté.—Hepelu 2:15.

19. Ko hai ‘a e kau “angahala,” pea ko e hā ‘a e faingamālie ‘oku ‘oange ma‘anautolu ‘i he anga-lelei ‘a Sihová?

19 Fēfē ‘a e kakai kotoa na‘e ‘ikai te nau tauhi pe talangofua kia Sihova koe‘uhi na‘e ‘ikai ‘aupito te nau ‘ilo fekau‘aki mo iá? Ko e laui piliona ko eni ‘o e fa‘ahinga “angahala” ‘e ‘ikai fakangalo‘i kinautolu. Ko kinautolu foki ‘e fokotu‘u hake pea ‘e ‘oange ‘a e taimi ke nau ako ai ‘o fekau‘aki mo e ‘Otua mo‘oní pea tauhi kiate ia. Lolotonga ha vaha‘a taimi ‘o ha ta‘u ‘e taha afe, ‘e fokotu‘u hake ai ‘a e kau maté pea ‘oange kiate kinautolu ha faingamālie ke nau kau fakataha mo e fa‘ahinga faitōnunga ‘o e tangatá ‘i he māmaní ‘i he tauhi kia Sihová. ‘E hoko ia ko ha taimi fakaofo. Ko e vaha‘a taimi ko ení ‘oku fakamatala ki ai ‘a e Tohi Tapú ko e ‘Aho Fakamāú. *

20. Ko e hā ‘a Kīhena, pea ko hai ‘oku ‘alu ki aí?

20 ‘Oku ‘uhinga ení ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá ‘a ia kuo nau mo‘ui ‘i ha taimí ‘e fokotu‘u hake kinautolu? ‘Ikai. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e ni‘ihi ‘o e kau maté ‘oku nau ‘i “Kihena.” (Mātiu 5:22) ‘Oku ma‘u ‘a e hingoa Kīhená mei ha lingi‘anga veve na‘e tu‘u ‘i tu‘a Selusalema ‘o e kuonga mu‘á. Na‘e tutu ai ‘a e ngaahi ‘anga‘angá mo e vevé. Ko e kau mate ‘a ia na‘e lī ki ai honau ngaahi ‘anga‘angá na‘e vakai ki ai ‘e he kau Siú ‘oku nau ta‘etaau mo ha tanu pea mo ha toetu‘u. Ko ia ai, ko Kīhená ko ha fakatātā fe‘ungamālie ia ‘o e ‘auha ta‘engatá. Neongo ‘e ‘i ai ha ngafa ‘o Sīsū ‘i hono fakamāu‘i ‘a e kau mo‘uí mo e kau maté, ko Sihova ‘a e Fakamaau aofangatukú. (Ngāue 10:42) He‘ikai ‘aupito te ne fokotu‘u hake ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘okú ne fakamāu‘i ‘oku nau fulikivanu pea ‘ikai loto-lelei ke liliú.

KO E TOETU‘U FAKAHĒVANÍ

21, 22. (a) Ko e hā ‘a e fa‘ahinga ‘e taha ‘o e toetu‘ú? (e) Ko hai ‘a e ‘uluaki tokotaha ke ne ma‘u ha toetu‘u ki he mo‘ui laumālié?

21 ‘Oku toe lave ‘a e Tohi Tapú ki ha fa‘ahinga ‘e taha ‘o e toetu‘ú, ko e taha ki he mo‘ui ko ha me‘amo‘ui laumālie ‘i hēvani. Ko e fakatātā pē ‘e taha ‘o e fa‘ahinga ko eni ‘o e toetu‘ú ‘oku lēkooti ‘i he Tohi Tapú, ‘a ia ko e toetu‘u ‘a Sīsū Kalaisí.

22 Hili hono tāmate‘i ‘a Sīsū ‘i hono tu‘unga ko ha tangatá, na‘e ‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ‘a Hono ‘Alo faitōnungá ke ne nofo ai pē ‘i he fa‘itoká. (Sāme 16:10; Ngāue 13:​34, 35) Na‘e fokotu‘u hake ‘e he ‘Otuá ‘a Sīsū, kae ‘ikai ‘i he tu‘unga ko ha tangata. ‘Oku fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Pitá ‘o pehē ko Kalaisí “na‘e tamate‘i ‘i hono angakakano, ka na‘e fakamo‘ui hake ‘i hono angalaumalie.” (1 Pita 3:18) Ko ha mana lahi mo‘oni eni. Na‘e toe mo‘ui ‘a Sīsū ko ha tokotaha laumālie māfimafi! (1 Kolinito 15:​3-6) Ko Sīsū ‘a e ‘uluaki tokotaha ke ne ma‘u ‘a e fa‘ahinga toetu‘u lāngilangi‘ia ko ení. (Sione 3:13) Ka ‘e ‘ikai ko ia ‘a e tokotaha fakamuimuí.

23, 24. Ko hai ‘oku fa‘u‘aki ‘a e “fanga sipi toko si‘i” ‘a Sīsuú, pea te nau toko fiha?

23 ‘I hono ‘ilo‘i ‘e vave ‘a ‘ene toe foki ki hēvaní, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki hono kau muimui faitōnungá te ne “teuteu ha potu” ma‘anautolu ‘i ai. (Sione 14:2) Na‘e ‘uhinga ‘a Sīsuú ki he fa‘ahinga ‘e ‘alu ki hēvani ‘i he tu‘unga ko ‘ene “fanga sipi toko si‘i.” (Luke 12:32) Ko e toko fiha ‘e kau ‘i he ki‘i kulupu tokosi‘i ko eni ‘o e kau Kalisitiane faitōnungá? Fakatatau ki he Fakahā 14:​1, ‘oku pehē ai ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “Pea u vakai, pea ta na‘e tu‘u ‘a e Lami [Sīsū Kalaisi] ‘i he funga mo‘unga ko Saione, pea na‘e ‘iate ia ha toko taha kilu ma toko fa mano ma toko fa afe, ‘a ia kuo tohi ki honau la‘e ‘a hono huafa, mo e huafa o‘ene Tamai.”

24 Ko e kau Kalisitiane ko eni ‘e toko 144,000, ‘o kau ai ‘a e kau ‘apositolo faitōnunga ‘a Sīsuú, ‘oku fokotu‘u hake kinautolu ki he mo‘ui ‘i hēvaní. Ko fē ‘a e taimi ‘oku hoko ai ‘a ‘enau toetu‘ú? Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘o pehē ‘e hoko ia lolotonga ‘a e taimi ‘o e ‘i ai ‘a Kalaisí. (1 Kolinito 15:23) Hangē ko ia te ke ako ki ai ‘i he Vahe 9, ‘oku tau lolotonga mo‘ui ‘i he taimi ko iá. Ko ia ai, ko e toenga tokosi‘i ko ia ‘o e toko 144,000 ‘oku nau mate ‘i hotau ‘ahó ‘oku fokotu‘u hake kinautolu ‘i he taimi pē ko iá ki he mo‘ui ‘i hēvaní. (1 Kolinito 15:​51-55) Kae kehe, ko e fu‘u tokolahi kāfakafa ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá, ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ki hono fokotu‘u hake ‘i he kaha‘ú ki he mo‘ui ‘i Palataisi ‘i he māmaní.

25. Ko e hā ‘e lāulea ki ai ‘i he vahe hokó?

25 ‘Io, ‘e ikuna‘i mo‘oni ‘e Sihova ‘a hotau fili ko e maté pea ‘e mole atu ia ‘o ta‘engata! (Aisea 25:8) Neongo ia, te ke fifili nai, ‘⁠Ko e hā ‘e fai ‘i hēvani ‘e he fa‘ahinga ‘oku fokotu‘u hake ki aí?’ ‘E fa‘u‘aki kinautolu ‘a e konga ‘o ha Pule‘anga fakaofo ‘i hēvani. Te tau ako ‘a e me‘a lahi ange fekau‘aki mo e pule‘anga ko iá ‘i he vahe hokó.

^ pal. 19 Ki ha fakamatala lahi ange ki he ‘Aho Fakamāú pea mo e makatu‘unga ki he fakamāú, kātaki ‘o sio ki he ‘Apenitikí “‘Aho Fakamāú​—Ko e Hā Ia?