Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Uiga Moni o Amaketo

Le Uiga Moni o Amaketo

Le Uiga Moni o Amaketo

ʻUa ō atu temoni i tupu o le lalolagi uma, ma faapotopoto iā i latou i le nofoaga ua igoa i le upu Eperu o Amaketo.’ (O upu faasisipa e ā matou.)—FAAALIGA 16:14, 16, New Revised Standard Version.

O AMAKETO o le igoa o se nofoaga. Peitaʻi, e foliga mai e leai se nofoaga faapena i le lalolagi.

O le ā la le uiga moni o le upu “Amaketo”? Aiseā e masani ai ona faaaogā e faamatala ai se mea o le a tupu, e pei o se taua?

Faapotopoto i le Nofoaga e Igoa o Amaketo

O le uiga moni o le upu Eperu Amaketo, o le “Mauga o Mekito.” E ui e leai se mauga moni faapena, ae e iai se nofoaga na taʻua o Mekito. Sa tū i le fetaulaʻiga o ala, i mātū i sisifo o le vaipanoa sa nofoia e le nuu o Isaraelu anamua. E tele ni taua mataʻutia na tauina e lata ane i lenā nofoaga. O lea la, e so o se taimi e taʻua ai le igoa Mekito, e mafaufau ai tagata i taua. *

Peitaʻi, o le uiga moni lava o Mekito, e lē ona o taua na tauina ai, a o le māfuaaga na tau ai taua i inā. O Mekito o se vaega o le Nuu Folafolaina lea na tuu atu e Ieova le Atua i le nuu o Isaraelu. (Esoto 33:1; Iosua 12:7, 21) Na tautō Ieova i lenā nuu o le a ia puipuia i latou mai i ē e osofaʻi ane, ma na ia faia faapea. (Teuteronome 6:18, 19) O se faaaʻoaʻoga, na puipuia faavavega e Ieova tagata Isaraelu i Mekito, ina ua osofaʻi ane le ʻautau a Iapino le tupu o Kanana, ma lana taʻitaʻiʻau o Sesera.—Faamasino 4:14-16.

O lea la, e iai se uiga tāua faafaatusa o le upu “Amaketo”. E fesootaʻi atu i se fetauaʻiga, lea e tau ai ni ʻautau malolosi se lua.

Ua faailoa mai i le valoaga i le Faaaliga, ua toe o se aga ona uunaʻia loa lea e Satani ma ana temoni malo faaletagata, ina ia faapotopoto a latou ʻautau, ma latou luʻia ai tagata o le Atua. O lenā osofaʻiga o le a iʻu ai i le oti o le faitau miliona o tagata, pe a faatoʻilalo e le Atua le fili.—Faaaliga 19:11-18.

Pe afai o loo taʻua i le Tusi Paia le Atua o sē e “alofa mutimutivale, e telegese lona toʻasā, ma e tele le alofa faamaoni,” aiseā la o le a ia faapogaia ai le maliliu o le toʻatele o tagata? (Neemia 9:17) Ina ia malamalama i gaoioiga a le Atua, e tolu ni fesili e tatau ona tatou taliina: (1) O ai o le a amataina le taua? (2) Aiseā e aafia ai fua le Atua? (3) O ā aafiaga tumau o le a iai i le lalolagi ma ē o le a nonofo ai, pe a uma lenei taua?

1. O AI O LE A AMATAINA LE TAUA?

O le taua o Amaketo, e lē o se gaoioiga e māfua ona ua matuā toʻasā le Atua. Nai lo lea, o le a puipuia e le Atua tagata lelei mai i ē o le a taumafai e faaumatia i latou. O ē e amataina lenei taua o “tupu o le lalolagi uma,” po o taʻitaʻi o le lalolagi. O le ā le māfuaaga o lenei osofaʻiga? I le pei o sē e faatonutonuina se meataalo, o le a faatonutonu e Satani sui o malo ma vaegaʻau ina ia osofaʻia tagata tapuaʻi o Ieova le Atua.—Faaaliga 16:13, 14; 19:17, 18.

E manatu tagata o le a lē taitai ona tafiesea e faigāmalo lotu, ona o loo mātauina le faatāua e nisi o atunuu i aso nei, le saʻolotoga e tautatala ma tapuaʻi ai. Peitaʻi, na iai osofaʻiga faapena a o faagasolo le senituri lona 20, ma e faapena foʻi i le taimi lenei. * E lē gata i lea, e lua ni eseesega autū o osofaʻiga ua mavae, ma le osofaʻiga iā Amaketo. Muamua, o lenei osofaʻiga e aofia ai le lalolagi atoa. Lona lua, o le a sili atu le auala e gaoioi ai Ieova le Atua, nai lo o se isi lava taimi muamua. (Ieremia 25:32, 33) Ua faamatalaina i le Tusi Paia lenei fetauaʻiga o le “taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.”

2. AISEĀ E AAFIA AI FUA LE ATUA?

Ua aʻoaʻo e Ieova ona tagata tapuaʻi ina ia tausia le filemu ma ia alolofa i o latou fili. (Mika 4:1-3; Mataio 5:43, 44; 26:52) O lea, e latou te lē siitaua atu ina ia puipuia ai i latou pe a oo mai lenei osofaʻiga mataʻutia. Pe afai e lē faasaoina e le Atua ona tagata, o le a tafiesea la i latou, ma o le a taʻuvalea ai le suafa o Ieova le Atua ma lona talaaga lelei. Pe afai e faaumatia e le fili tagata o le Atua, e foliga mai la e lē alofa Ieova, e lē faamasinotonu, ma e leai sona mana. E lē mafai ona tupu lenā mea!—Salamo 37:28, 29.

Ua aumaia e le Atua lapataʻiga talafeagai e uiga i mea o le a ia faia, ona e lē finagalo e faaumatia se tasi. (2 Peteru 3:9) E ala i faamatalaga o loo i le Tusi Paia, ua faamanatu mai ai le auala na ia tauimasui ai i fili, o ē na osofaʻia ona tagata i aso ua mavae. (2 Tupu 19:35) Ua lapataʻi mai foʻi le Tusi Paia, i se taimi o i luma, o le a toe faalaa mai Ieova e tau ma Satani ma ana ʻau faaletagata, pe a latou osofaʻia Ona tagata. O le mea moni, ua loa ona valoia mai i le Afioga a le Atua, o le a faaumatia e Ieova tagata amioleaga. (Faataoto 2:21, 22; 2 Tesalonia 1:6-9) I lenā taimi, e mautinoa ai e i latou o loo osofaʻi mai, o loo latou tau faasaga i Lē e ona le malosi uma.—Esekielu 38:21-23.

3. O Ā AAFIAGA TUMAU O LE A IʻU IAI LENEI TAUA?

O le taua o Amaketo, e iʻu i le faasaoina o le faitau miliona o tagata. O le mea moni, o le amataga lea o se vaitaimi filemu i le lalolagi.—Faaaliga 21:3, 4.

Ua faamatalaina i le tusi o Faaaliga se “motu o tagata e toʻatele” e lē mafaitaulia, o ē o le a faasaoina mai i lenei taua. (Faaaliga 7:9, 14) E ala i le taʻitaʻiga a le Atua, o le a fesoasoani i latou nei e toe faafoʻisia le lalolagi e avea ma Parataiso, e pei o le uluaʻi fuafuaga a Ieova.

Pe e tatou te iloa le taimi o le a oo mai ai lenei osofaʻiga i tagata o le Atua?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O se mea masani le iloagofie o se nofoaga, ona o taua. O se faaaʻoaʻoga, ua avea le aai o Hiroshima i Iapani ma faailoga o taua mataʻutia faaniukilia, ona na faaumatia i se pomu atomika.

^ pala. 13 O le Fasiotiga Tagata i le Pulega a Hitila, o se faataʻitaʻiga lea o taumafaiga a se malo e tafiesea lotu, ma ni ituaiga o tagata. I le pulega a le Soviet, na matuā faasā ai lotu i le U.S.S.R. Tagaʻi i le mataupu, “Puipuia e Tagata Filemu Lo Latou Igoa Lelei,” i Le Olomatamata o Me 1, 2011, lomia e Molimau a Ieova.

[Ata i le itulau 6]

Na puipuia e Ieova le Atua ona tagata i aso ua mavae

[Ata i le itulau 7]

O le a puipuia foʻi e Ieova ona tagata, a o faagasolo le taua o Amaketo