Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Sa‘iliga mo Ē ua Tatau ai i Kenya

Sa‘iliga mo Ē ua Tatau ai i Kenya

Saʻiliga mo Ē ua Tatau ai i Kenya

O KENYA o se laufanua e matuā matagofie ma maofa ai i lona siʻosiʻomaga. O vaomatua lauolaola, o fanua laugatasi tetele vavaloloa, o toafa matuā vevela, ma mauga e ufitia i le kiona, ua matuā faamatagofieina ai lenei laufanua manaia tele. Ua avea ma nofoagamau mo le sili atu i le miliona o wildebeest ma le manu o le rhino lea ua lē o toe tele se aofaʻiga o totoe. E mafai foʻi e se tasi ona vaaia ai lafu tetele o giraffe o feoaʻi mai le isi itu i le isi itu o le fanua mutia.

E anoanoaʻi foʻi manu felelei i le vanimonimo, mai lava i aeto e felelei maualuga, e oo atu i le faitauafe ma afe o manu felelei felanulanuaʻi ua faatumulia ai le vanimonimo i a latou pesega mālie. Ae o ai e lē fia matamata i elefane ma leona? O vaaiga ma leo e faalogoina i Kenya e lē mafai ona faagaloina.

Ae peitaʻi, e iai foʻi se isi leo o loo faalogoina i lenei laufanua matagofie atoa. O le faitau selauafe o leo o loo faailoaina atu ai se feʻau o le faamoemoe. (Isaia 52:7) Ua oo atu nei leo i tagata mai le sili atu i le 40 ituaiga ma gagana. I lenei uiga, ua avea ai foʻi Kenya ma laufanua matagofie faaleagaga.

O le toʻatele o tagata i Kenya e naunau i lotu ma e fiafia e talanoa i mataupu faaleagaga. E ui lava i lenei mea, ae o le saʻilia o tagata e talanoa atu i ai ua avea o se luʻi, auā ua iai se suiga i Kenya, e pei lava o le tele o isi atunuu.

O tulaga faigatā tau tamaoaiga, ua faamalosia ai le toʻatele e fetuutuunaʻi auala o o latou olaga. O fafine o ē sa masani ona galulue i le aiga, ua galulue nei i ofisa po o le faatau atu foʻi o fualaau taumafamata, fualaau ʻaina, o iʻa ma ato lalaga i tafatafā ala. E galulue mamafa tane mo le tele o itula i le taumafai e saunia mea mo o latou aiga. E oo lava i tamaiti, e tutumu o latou tamaʻi lima i pepa pinati ua uma ona faavela ma fuāmoa vela, ma o loo feoaʻi solo i le auala e faatau atu a latou oloa. O le mea lea e matuā toʻaitiiti ai lava nai tagata e maua atu i aiga i le aso. O lenei tulaga ua manaʻomia ai e ē folafola le tala lelei o le Malo o le Atua ona faia ni fetuutuunaʻiga.

Sa fautuaina faapotopotoga o Molimau a Ieova ina ia sili ona taulaʻi atu i tagata o ē e lē o i o latou aiga, ae o loo feoaʻi solo i a latou feʻau masani, faapea foʻi ma uō, aiga, tagata faipisinisi, ma aumea i galuega. Na tali mai uso e ala i le talanoa atu i tagata i so o se mea e mafai ona maua ai i latou. (Mataio 10:11) Po o iai ni iʻuga lelei o lenei taumafaiga ina ia faalautele atu? Ioe, e iai! Manatu i nisi o faaaʻoaʻoga nei.

Tauaiga—O a Tatou Aumea Vavalalata

O le laumua o Kenya, o Nairobi, e tusa ma le tolu miliona i latou e ʻaināina. I le itu i sasaʻe o le aai, sa nofo ai se tagata maualuga ua litaea mai le vaegaʻau o lē sa umi pea se taimi e lē fiafia i Molimau a Ieova, ma na matuā faateʻia o ia ona ua avea lona atalii ma se tasi o Molimau a Ieova. I se tasi aso ia Fepuari, na faimalaga atu ai le alii ofisa ua litaea mo le mamao e 100 maila [160 kilomita] i le mea o loo nofo ai lona atalii i le aai o Nakuru i le Rift Valley. I le taimi o lana asiasiga na tuuina atu ai e lona atalii ia te ia se meaalofa—o le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau.* Na talia e le tamā le tusi ma toe foʻi loa.

I lona aiga, na avatu ai e le alii ofisa ua litaea le tusi i lana avā, ma amata loa e le avā ona faitau i ai, e aunoa ma le iloa o le tusi na lomia e Molimau a Ieova. Sa faasolosolo mālie lava ona pāʻia lona loto e le upu moni o le Tusi Paia, ma sa ia talanoa atu ai i lana tane e uiga i faamatalaga o loo i le tusi. Ona o lona fia iloa, na amata ai foʻi ona faitau i ai le tane i le tusi. Ina ua la iloa i latou na lomia le tusi, sa la faapea loa e lē saʻo tala ia na taʻu atu ia i laʻua e uiga i Molimau a Ieova. Sa la faafesootaʻi atu Molimau a Ieova i lo la aai, ma na amataina ai se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E mai i la laʻua lava faitauina o le tusi, na oo ai ina la iloa e lē o se mea faa-Kerisiano le faaaogāina po o le faatauina atu o tapaa. (Mataio 22:39; 2 Korinito 7:1) E aunoa ma le faatuai, na la faatamaʻia uma ai sikareti sa iai i lo la faleoloa. Ina ua mavae ni nai masina, na agavaa ai loa i laʻua e avea ma tagata talaʻi e leʻi papatisoina, ma e leʻi pine ae papatisoina i laʻua i se tauaofiaga itumalo.

Maua se Oloa Tāua i le Lapisi

I nisi o vaipanoa o le laumua, o loo salalau ai nuu o loo nonofo ai le faitau selauafe o tagata. Iinā, e tau atu ai se tasi i le tele o atufalega e faia i palapala, laupapa, fasi uʻamea, po o fasi ʻapa. Pe a tau leai ni galuega i falefaigaluega ma falegaosimea, ona faia loa lea e tagata a latou lava meataulima. I le aasa o le lā, le jua kali (o le taʻu faa-Swahili mo le “aasa o le lā”) e faigaluega mamafa ai tagata i le faia o seevae mai paʻu taavale tuai po o molī karasini mai atigiʻapa ua lafoaʻi. O isi e ō saveʻu faaputuga lapisi ma kalone lapisi e saʻili ai ni pepa, atigiʻapa, ma atigifagu e ave mo le toe fausia o mea fou mai mea tuai.

Pe e mafai ona maua mai se oloa tāua i se lapisi? Ioe! E manatua e se tasi uso e faapea: “Na alu atu se tamāloa malosi ae foliga palapalā, e lē seleina lana ʻava ma lē otiina lona laulu i le mea o loo tū ai lo matou Maota Fono, o loo tauaveina se tagapepa iila telē e tumu i nusipepa ma mekasini tuai ua lafoaʻi. Ina ua uma ona taʻu mai ia te aʻu e faapea o lona igoa o Viliamu, sa ia fesili mai: ‘O iai ni au lomiga fou o Le Olomatamata?’ Sa ou popole lava ma tau manatu po o le ā le mea o manaʻo ai. Ina ua ou faaali atu i ai ni kopi se lima o le mekasini, sa ia vaavaai taʻitasi i ai ma faapea mai: ‘O le a ou aveina uma mekasini nei.’ I loʻu teʻi, na ou alu ai i loʻu potu ma aumai le tusi E Mafai ona E Ola e Faavavau i Parataiso i Le Lalolagi. * Sa ou faaali atu ia te ia le ata o le Parataiso ma faamatala atu i ai e faapea, e matou te faia suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma tagata e aunoa ma se totogi. Ona ou fai atu lea i ai: ‘Viliamu, aiseā e te lē sau ai taeao ma amata ai ona faia sa ta suʻesuʻega?’ O le mea lava lena na ia faia!

“I le tasi Aso Sa, na sau ai o ia i lana uluaʻi sauniga. O aʻu sa faia le lauga lautele i lena aso. Ina ua savali mai Viliamu i totonu, sa vave lava ona ia tepa atu i le aofia, vaai mai ia te aʻu i luga o le pulelaa, ma toe faavave ese atu i fafo ma le maota. Sa ou fesili atu ia te ia mulimuli ane pe aiseā na ia faia ai lena mea. Sa ia tali mai ma le matamuli: ‘Sa laʻei ma foliga mamā uma tagata. Sa ou lē mautonu ai.’

“A o agaʻigaʻi i luma Viliamu i lana suʻesuʻega, na amata e upu moni o le Tusi Paia ona suia lona olaga. Sa tāʻele o ia, ʻoti lona laulu, ofu i ofu mamā ma lelei, ma e leʻi pine ae auai e lē aunoa i sauniga. Ina ua tatalaina le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, sa amata ai loa ona ma suʻesuʻeina lenei tusi. A o faagasolo taimi, e lua ana lauga na fai i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ma sa oo ina avea o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina. Sa matuā faafiafiaina aʻu e talia fiafia o ia e avea ma oʻu uso faaleagaga ina ua papatisoina o ia i se aso faapitoa o fonotaga.”

O fea na uluaʻi iloa ai e Viliamu le tāua o le mekasini o le Olomatamata? “Sa ou maua ni lomiga i nusipepa na lafoaʻi i le lapisi.” Ioe, sa ia maua se oloa tāua i se auala e lē masani ai!

Molimau Atu i le Falefaigaluega

Po o tatou mataalia mo avanoa e molimau lē fuafuaina atu ai i o tatou falefaigaluega? O le auala lena na faailoa atu ai upu moni o le Tusi Paia ia Iakopo, o se toeaina i se faapotopotoga i Nairobi. Ma mulimuli ane, ua oo ai ina avea o ia o sē e tomai i le faaaogāina o lena auala e faaoo atu ai le upu moni i isi. Mo se faaaʻoaʻoga, i se tasi taimi, na iloa atu ai e Iakopo se tasi o le ʻaufaigaluega o sau i le ofisa o loo faapipii i lona fatafata se pine o loo iai upu nei, “O Iesu le Faaola.” I le faataʻitaʻi i le faievagelia o Filipo, na fesili atu ai Iakopo i lē la te faigaluega faatasi: “Pe e te malamalama moni lava i le uiga o na upu?” (Galuega 8:30) O lena fesili na amataina ai se talanoaga manaia. Na amataina se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma na mulimuli ane papatisoina le tamāloa. Pe sa taulau manuia Iakopo i isi foʻi tagata? Seʻi faamatala mai e ia lava:

“E ma te faigaluega faatasi ma Toma i le kamupani e tasi. E masani lava ona ma malaga i le pasi a la matou ʻaufaigaluega. I le tasi taeao, na teʻi ai lava ua ma nonofo faatasi. Sa ou faitauina se tasi o a tatou tusi, ma sa ou uuina i se auala na faamautinoa ai o loo vaai lelei mai i ai Toma. E pei lava ona ou faamoemoe, na uaʻi mai i ai lona manatu, ma sa ou tuu atu i ai ma le fiafia laʻu tusi e faitau ai. Sa matuā faafiafiaina o ia i mea na ia faitauina ma lotomalie e faia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. I le taimi nei ua avea i laʻua ma lana avā ma auauna papatisoina a Ieova.”

Ua faaauau mai Iakopo e faapea: “E masani lava i mālōlōga mo taumafataga o le aoauli i la matou kamupani, e faia ai ni talanoaga matuā mananaia. O taimi faapena na ou feiloaʻi ai ia Ephraim ma Walter ae i ni taimi eseese. Sa iloa e i laʻua uma o aʻu o se Molimau. Sa naunau lava Ephraim e fia malamalama i le māfuaaga ua tele naʻuā ai le tetee i Molimau a Ieova. Sa iai fesili a Walter e uiga i le eseesega i le vā o Molimau ma isi lotu. Sa matuā faamalieina i laʻua uma i tali faale-Tusi Paia na ou saunia ma malilie ai loa e faia ni a la suʻesuʻega. Sa vave lava ona agaʻigaʻi i luma Ephraim. Mulimuli ane, na tuuina atu e i laʻua uma ma lana avā o la ola ia Ieova. Ua avea nei o ia ma toeaina, a o lana avā o se paeonia sauatoa. Ae peitaʻi, sa fetaiaʻi Walter ma ni teteega malolosi, o lea na ia tiaʻi ai lana tusi e fai ai le suʻesuʻega. Ae, ona o loʻu finafinau, o lea na toe amata ai lana suʻesuʻega. Ua olioli nei foʻi o ia i le faaeaga e auauna o se toeaina.” I se aotelega, e toʻa 11 tagata ua avea ma Kerisiano moni ona sa puʻea e Iakopo avanoa e molimau lē fuafuaina atu ai i lona falefaigaluega.

Se Iʻuga e Sili Ona Ofo Ai

I se nuu laʻitiiti i auvai o le Vaituloto o Victoria, na faapotopoto ai uō ma aiga i le sauniga o se falelauasiga. Ia i latou na faavauvau, sa iai se Molimau matua. Sa ia faalatalata atu i se faiaʻoga e igoa ia Dolly ma faamatala atu i ai le tulaga o ē oti ma le fuafuaga a Ieova e aveesea ai e faavavau le oti. I le mātauina o le tali fiafia mai a Dolly, sa faamautinoa atu ai e le Molimau ia te ia e faapea: “Pe a e foʻi atu i lou nuu, o le a asiasi atu ia te oe se tasi o a matou misionare ma aʻoaʻo oe i le Tusi Paia.”

O le nuu o Dolly, o le aai aupito telē lona tolu lea i Kenya. E na o le toʻafā misionare sa auauna ai iinā i lena taimi. Sa leʻi faailoaina moni atu e le uso matua i se tasi o misionare e asiasi atu ia Dolly. Ae sa ia mautinoa atoatoa lava o le auala lena o le a iai. Sa faapena lava! E leʻi umi lava se taimi ae feiloaʻi loa se tuafafine misionare ma Dolly ma amata ai sa la suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Ua uma nei ona papatisoina Dolly, ma ua tusia le igoa o lana tama teine talavou i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ma ua papatisoina foʻi lana fanau tama e toʻalua. Sa fiafia foʻi o ia ina ua auai i le Aʻoga mo le Auaunaga Paeonia.

Tausiaina o le Faatelega

O le faamamafaina o le molimau atu lē fuafuaina ua mafai ai e le isi faitau afe i Kenya ona faalogo i le tala lelei. E sili atu i le 15,000 le ʻautalaʻi o loo pisi i le taimi nei i lenei galuega e sili ona tāua, ma e sili atu i le 41,000 na auai i le Faamanatuga o le maliu o Keriso i le tausaga ua mavae. I Kenya atoa, e masani lava ona faaluaina le aofaʻi o tagata e auai i sauniga i lo o tagata talaʻi o le Malo. Ua faatupuina ai i lenei mea se manaʻoga mo nisi Maota o le Malo.

Ua fausia nei Maota o le Malo i aai tetele faapea ma vaipanoa maotua. O le tasi o nei Maota o le Malo o loo fausia i se aai tumamao ese i le itumalo o Samburu pe tusa ma le 200 maila [320 kilomita] i mātū i sasaʻe o Nairobi. I le 1934, na faaigoaina ai le aai ia Maralal, o lona uiga i le gagana Samburu o le “feʻilafi,” talu ai o le uluaʻi fale ato ʻapa lea sa faaaogā iinā na feʻilafi ona ʻapa i le lā. I le onosefulu lua tausaga mulimuli ane, na fausia ai foʻi i Maralal se isi fale ato ʻapa. E “pupula” ma “feʻilafi” foʻi lena fale talu ai o le nofoaga lea o le tapuaʻiga moni i le nuu.

Sa faia e le ʻautalaʻi e toʻa 15 se taumafaiga mataʻina ina ia fausia le uluaʻi Maota o le Malo i lenei vaega maotua o Kenya. Sa lē lava ni tupe, o lea sa faalagolago ai uso i mea faufale na maua lava i le nuu. Sa latou faia aʻe puipui i le palapala mūmū sa faasūsū i le vai ma faatutumu ai le vā o pou. Sa faalamolemole ia puipui ma vali i se paluga na faia i lefulefu ma otaota o povi, na maua ai se puipui malosi e tumau mo le tele o tausaga.

Ina ia maua pou mo le fale, sa maua e uso se pemita e tāina ai i lalo laau. Ae o le vaomatua pito latalata ane e tusa ma le ono maila [10 kilomita] le mamao. Sa savavali uso ma tuafāfine i le vaomatua e tātuu i lalo laau, sala ese lālā, ma taamo atu pou i le nofoaga o loo faia ai le fale. I se tasi taimi a o foʻi mai i latou mai le togavao, sa taofia uso e le leoleo, o lē na faapea atu e lē aogā la latou pemita. Na taʻu atu e le leoleo i se paeonia faapito e faapea o le a taofia faapagota o ia ona o le tātuu i lalo o laau. Ona faapea atu lea o se tasi o tuafafine e lauiloa i le nuu ma e iloa foʻi e le leoleo: “Afai e te ave faapagotaina lo matou uso, e tatau ona ave faapagota i matou uma auā o i matou uma na tātuuina i lalo laau!” Ona faataga loa lea e le leoleo i latou uma lava e ō.

Sa iai manufeʻai i le togavao, o lea o le savavali atu iinā sa lē ʻasa ma ni mea e lamatia ai. I se tasi aso, na tuu ai i lalo e se tuafafine se laau. A o paʻū i le eleele, sa ia vaaia se manu o oso i luga ma alu i le atoa. I lona tepa atu i se mea lanu enaena, sa ia manatu ai faapea ai o se anitelope, ae mulimuli ane ina ua ia vaai i tulagavae na ia iloa ai o se leona! E ui lava i na tulaga lamatia, ae na faaumaina lava e uso le maota, ma ua tū e pei o se puna “feʻilafi” o viiga ia Ieova.

O Fepuari 1, 1963, o se aso mataʻina lea o le talafaasolopito faatiokarate i Kenya. I lena aso na tatalaina ai le uluaʻi ofisa o le lālā, sa na o le tasi le potu e 80 futu faatafafā [7.4 mita faatafafā]. Ia Oketopa 25, i le 1997, o se isi foʻi lea o matatiʻa iloga i le talafaasolopito faatiokarate o Kenya—o le aso na faapaiaina ai fale fou o Peteli e 84,000 futu faatafafā [7,800 mita faatafafā]! O le galuega ua faamāeʻaina sa avea o se iʻuga sili lea o le tolu tausaga o galuega mamafa sa fai ma le filigā. O le ʻaufaigaluega tauofo mai atunuu eseese e 25 na latou liliuina le laufanua palapalā ma le vaoa, e tusa ma le 7.8 eka [3.2 hekatea] e avea ma siʻomaga e pei se togalaau matagofie mo fale fou o le lālā, mo le nonofo ai o tagata e toʻa 80 o le aiga Peteli.

E tele māfuaaga e tatou te olioli ai i mea ua faia e Ieova mo ona tagata. E faafetai atu ia te ia ona o le faagaeeina o loto o ana auauna e faalautele atu ma faateleina le saʻiliga mo i latou ua tatau ai i Kenya, ua avea ai ma laufanua matagofie faaleagaga.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 Ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.