Bai na kontenido

Bai na kontenido

Pronto un Fin na Eksplotashon di Mucha!

Pronto un Fin na Eksplotashon di Mucha!

Pronto un Fin na Eksplotashon di Mucha!

“DEN e Deklarashon Universal di Derechonan Humano, Nashonnan Uní a proklamá ku durante e periodo di infansia mucha tin derecho riba kuido i yudansa spesial,” segun e introdukshon di e Tratado di Derechonan di Mucha. Relashoná ku e importansia di famia, e introdukshon ta agregá: “Pa e mucha su personalidat por desaroyá plenamente i armoniosamente, e mester lanta den un ambiente di famia, den un atmósfera di felisidat, amor i komprenshon.” Sin embargo, hende ta leu di alkansá e ideal aki.

Papia so tokante un mihó mundu pa mucha no ta basta. Degenerashon moral ta reina tur kaminda, i hopi hende ta haña e situashon normal. E aparato hudisial no por kontrolá e dekadensia moral i golosidat pa plaka ku ta plamá tur kaminda. Asta mayornan, en bes di mustra amor i protehá nan yunan, hopi bes ta kontribuí na e ambiente ku ta tolerá loke ta inkorekto. Ki speransa nos tin anto ku lo bin un fin na prostitushon di mucha?

Ounke e sistema di kosnan korupto aki no a sòru pa tur mucha haña un hogar amoroso i un futuro sigur, nos Kreadó pronto lo eliminá tur tipo di aktonan malbado i relashon seksual parotin, inkluso prostitushon di mucha. Mundu lo haña un sorpresa, pasobra pronto Yehova Dios lo intervení den asuntunan humano mediante su Reino. Esnan ku ta fomentá inmoralidat i esnan ku ta probechá inhustamente di otronan lo no skapa Dios su huisio. Solamente hende ku ta stima nan próhimo lo sobrebibí pa biba den Dios su mundu nobo. “E rektonan lo biba den e tera, i e perfektonan lo keda den dje; ma e malbadonan lo wòrdu kòrtá kitá for di tera, i e traidónan lo wòrdu ranká for di dje ku rais ku tur.”—Proverbionan 2:21, 22.

Imaginá bo ki un alivio lo reina ora ku tantu mucha komo hende grandi lo por biba sin humiashon i abusu seksual! Asta e daño emoshonal i físiko kousá dor di eksplotashon i violensia lo no eksistí mas. Personanan ku anteriormente tabata víktima di eksplotashon seksual lo biba sin e mal rekuerdonan òf trastorno mental ku ta keda despues. “E kosnan di ántes lo no wòrdu rekordá mas ni bin na memoria.”—Isaías 65:17.

E ora ei niun mucha ku nase lo sufri maltrato òf abusu seksual. Felisidat, amor i komprenshon lo no ta simplemente un soño. Isaías 11:9 ta bisa di e habitantenan di Dios su mundu nobo: “Nan lo no kousa daño ni destrukshon.”

Realmente lo ta un gran goso ora ku pobresa, uso di droga, famianan infelis i inmoralidat lo no eksistí mas! Pas, hustisia i siguridat lo reina. “Mi pueblo lo biba den un lugá kaminda pas ta reina, i den kasnan sigur i den lugánan kaminda tin sosiegu i trankilidat.”—Isaías 32:18.

[Kuadro/Plachinan na página 9]

Interes di Mayornan Por Prevení Ku Famia Ta Kibra

● “Mi mayornan a animá mi mashá pa mi probechá di mi añanan eskolar i siña un profeshon. Nan no a purba obligá mi siña loke nan a gusta, sino mas bien nan a yuda mi skohe e skol ku a duna e kurso ku mi tabatin mester.”—Tais.

● “Ora ami ku mi ruman muhé tabata bai hasi kompra, nos mama tabata kompañá nos. El a yuda nos kumpra paña barata pero tambe el a yuda nos evitá e estilonan ekstrabagante òf muchu sunú.”—Bianca.

● “Ora nos tabata bai fiesta, mi mayornan semper a puntra ken mas lo tin einan, ki tipo di músika lo tin, i ki ora e fiesta ta kuminsá i kaba. Mayoria fiesta nos tur a bai huntu komo famia.”—Priscila.

● “Ora mi tabata mucha i teenager, semper ami ku mi mayornan tabatin masha bon komunikashon. Un mucha muhé di mi skol a ripará esei i a bisa: ‘Mi ta yalurs riba e manera fásil ku bo por kòmbersá tokante kualkier asuntu ku bo mayornan. Mi no ta sinti mi liber pa papia asina ku mi mama, i hopi di e kosnan ku mi kier sa mi ta purba siña nan for di otro hende.’”—Samara.

● “Mi tabata un teenager alegre. Mi no tabata mira nada malu den hende i semper mi tabata hari. Mi tabata gusta papia tokante kos prèt ku mi amigunan i a sinti mi bon huntu ku nan. Mi mayornan a komprondé ku ta asina mi karakter ta, i nan no a purba kambia mi manera di ser. Pero na un manera bondadoso nan a yuda mi komprondé ku ora di trata ku e sekso opuesto, mi mester tene kuidou i komportá mi desente.”—Tais.

● “Meskos ku mayoria hóben, mi a kuminsá interesá den e sekso opuesto. Mi tata a fiha un sierto edat ku mi tabatin mag di kuminsá namorá. Mi no a keda malkontentu, al kontrario, mi a sinti ku mi mayornan tabata preokupá pa mi i kier a protehá mi pa despues mi no yora malai.”—Bianca.

● “Mi a mira matrimonio komo algu bon, foral debí na e ehèmpel di mi mayornan. Nan semper tabatin un bon relashon i un bon komunikashon. Mi ta kòrda ku ora mi tabatin namorado, mi mama a duna mi konseho kon pa aktua bou di sierto sirkunstansia i a splika mi kon esaki lo a influensiá mi matrimonio.”—Priscila.

[Plachi na página 10]

Den Dios su mundu nobo niun mucha hamas lo sufri maltrato