Bai na kontenido

Bai na kontenido

Un Bishita na e Stat di Oro Pretu

Un Bishita na e Stat di Oro Pretu

Un Bishita na e Stat di Oro Pretu

DI E KORESPONSAL DI SPIÈRTA! NA BRAZIL

PODISÉ bo no a tende nunka di e stat brazilero Ouro Prêto, pero den siglo 18 su poblashon tabata tres biaha mas grandi ku di New York City, i un biaha e ganashi ku el a produsí a perkurá e fondonan pa rekonstruí Lisboa na Portugal ora ku temblor a destruí e stat aki. Na 1980, UNESCO a pone Ouro Prêto riba e Lista di Patrimonio Mundial. Awor e lista aki ta inkluí 700 sitio ku ta destaká den balor kultural i natural. Dikon nan a duna Ouro Prêto e status ei? Konsiderá e historia di e stat úniko aki.

Un Slòk di Awa Ku Ta Hiba na Oro

Durante e promé mitar di siglo 17, un kantidat di eksploradó portugues, yamá bandeirantes, a eksplorá Brazil en buska di tera nobo, katibu indjan i oro. Un ekspedishon a sigui bai den interior te ora nan a yega na seru Itacolomi. Einan Duarte Lopes a bai na un riu chikitu pa kalma su set. Ora el a saka poko awa pa bebe ku su kònchi di palu, el a ripará piedranan chikitu pretu den e kònchi.

Lopes a bende e piedranan ku un amigu, kende a sospechá ku nan tabata balioso i a manda nan pa e gobernador di Rio de Janeiro. Ora e gobernador a eksaminá e piedranan, el a ripará ku nan tabata oro di kalidat masha haltu kubrí ku un kapa pretu fini di heru oksidá. Pero di unda e oro a bini? Asina ku Lopes a deskribí unda Itacolomi ta keda, e búskeda a kuminsá. Na aña 1698, e bandeirante Antônio Dias de Oliveira a haña e seru for di unda e oro a bini. Masha lihé mes, buskadónan di oro a basha bini na un kampamentu, ku despues a haña e nòmber Vila Rica, serka dje sitio di e hayasgo. No a tarda hopi ku Vila Rica tabatin 80.000 habitante. Ku tempu el a bira e kapital di Minas Gerais i nan a yam’é Ouro Prêto, ku ta nifiká “Oro Pretu.”

Oro Pretu Ta Kousa Dramamentu di Sanger

Entre aña 1700 i 1820, eksploradónan a mina 1.200 tòn di oro; 80 porshento di e oro produsí mundialmente e tempu ei. Pero unda tur e oro ei a bai? Nan tabata dirti e oro i bash’é den forma di bara na e Casa dos Contos, esta Kas di Moneda. Despues di esei, un kinta parti (20%) di e oro⁠—⁠e impuesto rekerí⁠—⁠a bai den kaha di e famia real di Portugal.

E kolonistanan tabata kontra di e impuesto. Un di nan tabata Felipe dos Santos, kende a instigá mineronan, hòmbernan militar i miembronan di iglesia kontra e outoridat di e monarkia portugues. Pero e portuguesnan a bringa bèk. Na 1720, nan a kologá dos Santos na palu di horka i a laga kabai lastra su kurpa dor di kayanan di e stat. E mineronan a bai traha bèk den e minanan, i impuesto a sigui subi.

Sin embargo, esaki tabata simplemente un paro temporal di e rebelion. Mas despues den e mesun siglo a presentá Joaquim da Silva Xavier, kariñosamente yamá Tiradentes, (“rankadó di djente”) lokual a referí na un di su fishinan. E tabata entre un grupo di poeta, hurista i hòmbernan militar di Ouro Prêto ku tabata reuní regularmente den kas di Toledo, un pastor. Na prinsipio, e kòmbersashonnan tabata mas tokante filosofia, pero despues nan a kambia pa e polítika di e tempu ei. Despues nan kòmbersashon a bira rebelde ora ku e grupo tabata papia⁠—⁠den sekreto⁠—⁠tokante e demandanan opresivo di e monarkia portugues. Lareina di Portugal, Dona Maria I, a spièrta ku lo kita kabes di rebeldenan. Pero tòg Tiradentes, ku na 1788 tabata un ofisial militar, a hiba delantera den e Inconfidência Mineira, es desir, e Rebelion di Minas Gerais.

Un spion a revelá nòmber di e konspiradónan. Un pa un nan a ser arestá i eksiliá pa Áfrika, pa muri einan. Tiradentes a keda pena den un prizon húmedo na Rio de Janeiro te ora ku nan a kologu’é na palu di horka i kita su kabes afó dia 21 di aprel 1792. Nan a ekshibí Tiradentes su kabes na un staka den e plasa di e stat Ouro Prêto, i su kurpa, ku nan a parti na kuater, nan a kologá na staka a lo largu di vários kaya. Pa un tempu esei a deskurashá kualkier posibel rebelde. Pero tres dékada despues, na 1822, Brazil a haña su independensia for di Portugal.

Tesoronan di Arte, Historia i Religion

Ku tempu e oro di Ouro Prêtu a agotá, i su importansia a mengua. Pero e stat a keda ku algun artefakto i otro rekuerdonan di su historia. Bo ta haña algun di esakinan fásilmente den Museo Inconfidência, situá na Praça Tiradentes. Anteriormente e museo tabata stathùis i prizon, i awor e ta tene na bida e rekuerdonan di arte i historia, i tambe di e tragedia di e stat.

Nan ekshibishon ta inkluí Tiradentes su sentensia di morto ku Dona Maria I a dekretá, i tambe pidanan di e palu di horka ku nan a usa pa su ehekushon. Bou di plachinan largu i plat di semènt pon’é na rei manera kama den un sala di drumi, bo ta haña e restunan di algun di e otro konspiradónan di Tiradentes derá. Riba un otro piso bo ta haña muebelnan estilo antik, kolonial i imperial den e kuartonan.

Delisia pa Amantenan di Piedra Presioso

Un kaminata na e parti ariba di Praça Tiradentes ta hiba na un otro kaha di tesoro: e Palasio di Gobernador, kaminda ántes tabata alohá gobernadornan i presidentenan di estado. Aktualmente e ta fungi komo Escola de Minas, un skol pa estudionan avansá den ingenieria di mina, geologia i metalurgia. E skol su museo tin un ekshibishon impreshonante di 20.000 muestra di 3.000 diferente tipo di mineral, piedra presioso, kristal i naturalmente, ouro prêto.

Awendia bo no ta haña gran kantidat di oro mas. No opstante, e region ta sigui produsí piedranan di berilo di koló blou (akuamarino) i bèrdè (esmeralda) i tambe topasio imperial koló hel. Un 50 aña pasá, ta masha tiki hende tabata konosé e arte di kòrta piedra presioso. Pero awe tin bòshi buskadó di piedra presioso ku ta traha riba nan mes i tambe tiendanan di hoyeria rònt di Praça Tiradentes. E managernan ta siña bo kon pa identifiká piedra presioso i tambe ta introdusí bo na e kòrtadónan di piedra i esnan ku ta pòlesh nan den e kuartonan patras. Gustosamente eseinan na nan turno ta mustra bo kon nan ta kòrta e piedranan. E gesto aki di hospitalidat ta mustra ku e habitantenan di e stat aki ta sinti nan mes privilegiá di por biba den un stat ku un historia fasinante.

Si bo tin pensá di bishitá Brazil, hasi sigur ku bo plannan di biahe ta inkluí un kaminata dor di e stat fotogéniko Ouro Prêto.

[Mapa na página 10]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

Ouro Prêto

[Rekonosementu]

Mapa: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Plachi na página 10, 11]

Ora kita e heru oksidá, e piedranan pretu ta bira pipita di oro

[Plachi na página 11]

Ouro Prêto, ku seru Itacolomi den fondo

[Plachi na página 12]

Museo Inconfidência, Praça Tiradentes

[Plachi na página 12]

Akuamarino, topasio imperial koló hel i esmeralda

[Rekonosementu]

Piedranan presioso: Brasil Gemas, Ouro Preto, MG