Idi na sadržaj

Idi na kazalo

U zemlji toplica

U zemlji toplica

PRIJE više od 2 000 godina Kelti su osnovali naselje u blizini nekoliko mineralnih izvora i nazvali ga Ak Ink, što znači “obilje vode”. Na tom mjestu danas se nalazi Budimpešta, glavni grad Mađarske i jedan od najstarijih europskih gradova. Prvi doseljenici znali su se kupati na izvorima tople vode kako bi se opustili, povratili snagu te ublažili bolove i tegobe.

U prvom stoljeću n. e. taj je dio Europe potpao pod rimsku vlast. Rimljani su proširili postojeće naselje i sagradili vojni logor, koji su nazvali Aquincum. Smatra se da to ime potječe od keltske riječi za vodu ili od latinskog izraza aqua quinque, što znači “pet voda”. Rimljani su sagradili akvedukte, kanalizaciju te javna i privatna kupališta. Stoga kupanje u budimpeštanskim termalnim vrelima doista ima dugu povijest.

Nekoliko stoljeća nakon propasti Rimskog Carstva kupališta su ponovno doživjela procvat. U 15. stoljeću neki su se pisci pohvalno izrazili o toplicama u blizini ugarske prijestolnice, zbog čega je grad počeo privlačiti mnoge posjetitelje. Ugarski kralj Matija Korvin, koji je vladao od 1458. do 1490, navodno je dao sagraditi natkriveni prolaz koji je povezivao kraljevsku palaču i njegovo omiljeno kupalište Rácz. Tako se u kupalište moglo doći u svako doba, bez obzira na vremenske prilike.

U 16. i 17. stoljeću turska je vojska osvojila velik dio Ugarske (današnje Mađarske), pa tako i njen glavni grad. Turci su sagradili kupališta s parnim i toplim kupeljima koja su imala važnu ulogu u islamskom obrednom pranju te su bila sastavni dio njihovog društvenog života. U prekrasnim turskim kupalištima na sredini se nalazio bazen koji je bio natkriven kupolom i okružen stepenicama. Voda je kupačima sezala otprilike do ramena. Oko bazena nalazile su se kade za kupanje i prostori za odmor. Žene i muškarci nikad se nisu kupali u isto vrijeme. Neka od tih kupališta otvorena su i dan-danas.

U jednom putopisu iz 1673. pisalo je da toplice u Budimu, zbog “velikog broja termalnih vrela, ljekovitosti vode te veličine i ljepote samih građevina”, spadaju među najbolje u Europi. U 19. stoljeću Budimpešta je dobila i prve saune — finske parne kupelji. S vremenom su budimpeštanske toplice dobile i neke druge vrste parnih kupelji te bazene s hladnom vodom.

Geološka obilježja

Budimpešta ima 123 termalna vrela i 400 izvora mineralne, gorke vode iz kojih dnevno izvire 70 milijuna litara vode. Odakle gradu sva ta voda? Odgovor leži u konfiguraciji tla i geološkoj prošlosti područja na kojem se nalazi.

Kroz Budimpeštu teče Dunav, koji grad dijeli na brdoviti Budim, smješten na njegovoj zapadnoj obali, i Peštu, koja se nalazi u ravnici na istočnoj obali rijeke. U davnoj prošlosti to je područje bilo pod morem. Nakon što se more povuklo, ostale su naslage vapnenca i dolomita. Te su stijene s vremenom bile prekrivene slojevima ilovače, lapora, pijeska i ugljena.

Oborinska voda kroz pukotine u zemlji prodire duboko u unutrašnjost, gdje je zagrijavaju usijane stijene bogate mineralima. Potom se uzavrela voda pod pritiskom vraća na površinu, izbijajući kroz pukotine u zemlji ili iskopane zdence.

To se ne događa samo na području Budimpešte nego i po cijeloj Mađarskoj. Stoga se mnoga mjesta mogu pohvaliti izvorima vode koja je bogata mineralima te prekrasnim toplicama čiju vodu neki smatraju ljekovitom. *

Izvori vruće vode od davnina se cijene u mnogim dijelovima svijeta. Za postojanje takvih izvora u seirskoj pustoši, koja se nalazi između Mrtvog mora i Akapskog zaljeva, znalo se još u vrijeme biblijskih patrijarha (1. Mojsijeva 36:24).

Ljudi moraju još mnogo toga naučiti o planetu na kojem žive. Kako je Bog utemeljio Zemlju i stvorio sav čudesni svijet koji nas okružuje? Razmišljanje o tome potiče bogobojazne ljude da se dive Stvoriteljevoj neizmjernoj mudrosti (Job 38:4-6; Rimljanima 1:20).

^ odl. 11 Časopis Probudite se! ne zastupa neki konkretan način liječenja.

[Slika na stranicama 24 i 25]

Kupalište u sklopu hotela Gellért

[Slika na stranici 24]

Kupalište Rudas, koje su sagradili Turci

[Slika na stranicama 24 i 25]

Toplice Széchenyi zimi

[Zahvala na stranici 24]

Sve fotografije: Turistički ured Budimpešte