Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Mɛni Maŋɔto Yehowa Najiaŋ?”

“Mɛni Maŋɔto Yehowa Najiaŋ?”

Wala Shihilɛ He Sane

“Mɛni Maŋɔto Yehowa Najiaŋ?”

TAAKƐ MARIA KERASINIS GBA

Beni miye afii 18 lɛ, mibatsɔ mɔ ni eha mifɔlɔi anine enyɛ shi yɛ gbɛ ni yɔɔ hiɛgbele nɔ, mɔ ni miweku lɛ mli bii ekpoo, kɛ mɔ ni ayeɔ ehe fɛo yɛ mikrowa lɛ mli. Akɛ faikpamɔi, nɔnyɛɛi, kɛ hegbeyeiwoi tsu nii koni akɛbɔ mɔdɛŋ ni akɛfite anɔkwa ni miyeɔ Nyɔŋmɔ lɛ—shi eyeee omanye. Miná nɔmimaa akɛ anɔkwayeli ni mikɛaakpɛtɛ Biblia mli anɔkwale lɛ he lɛ kɛ mumɔŋ sɛɛnamɔi baaba. Kɛ́ mikwɛ nɔ ni fe afii 50 ni mikɛsɔmɔ Yehowa lɛ, manyɛ mikɛ lalatsɛ lɛ wiemɔi lɛ akpã gbee akɛ: “Mɛni maŋɔto Yehowa najiaŋ yɛ ejurɔ fɛɛ ni efee mi lɛ hewɔ?”—Lala 116:12.

AFƆ mi yɛ afi 1930 mli yɛ Aggelokastro, ni ji akrowa ko ni kɛ Cenchreae lɛjiadaamɔhe lɛ jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 20, yɛ Isthmus ni yɔɔ Corinth lɛ bokagbɛ, he ni ato anɔkwa Kristofoi asafo yɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ mli.—Bɔfoi lɛ Asaji 18:18; Romabii 16:1.

Miweku lɛ hi shi akɛ weku ni sumɔɔɔ ehe sane. Ataa ji akutso lɛ mli hiɛnyiɛlɔ ni abuɔ lɛ waa. Miji gbekɛbii enumɔ lɛ ateŋ mɔ ni ji etɛ nɔ. Mifɔlɔi lɛ tsɔse wɔ akɛ Greece Ɔrtodɔks Sɔlemɔ lɛ mli bii ni amɛtu amɛhe amɛha. Miyaa Mass daa Hɔgbaa. Mikpa mihe eshai ahe fai yɛ jamɔ he amagai ahiɛ, misu kɛnɛrɛi yɛ akrowai lɛ asɔlemɔtsui lɛ amli, ni mitsu ŋmaahilɛi fɛɛ ahe nii. Bei pii lɛ, misusuɔ he akɛ matsɔ yoo mɔ kome shihilɔ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, mibafee klɛŋklɛŋ mɔ ni ha mifɔlɔi anine nyɛ shi yɛ weku lɛ mli.

Biblia Mli Anɔkwale Ta Mitsuiŋ

Beni miye aaafee afii 18 lɛ, mibaná mile akɛ Katina, ni ji mishabimɛi lɛ ateŋ mɔ kome nyɛmi yoo ni yɔɔ akrowa ni bɛŋkɛ lɛ mli lɛ miikane Yehowa Odasefoi awoji lɛ, ni ákɛ eyaaa sɔlemɔ dɔŋŋ. Enɛ hao mi waa, no hewɔ lɛ, mibɔ mɔdɛŋ koni maye mabua lɛ koni eku esɛɛ kɛba nɔ ni minu he akɛ eji jalɛ gbɛ lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, beni ebasara wɔ lɛ, mito gbɛjianɔ koni wɔyashara shi, kɛ yiŋtoo akɛ wɔbaatsɔ osɔfo lɛ shia. Osɔfo lɛ je sanegbaa lɛ shishi kɛ jɛmɔ ni eto eshwie Yehowa Odasefoi lɛ anɔ, ni etsɛ́ amɛ jamɔŋ atuatselɔi ní elaka Katina. Sanegbaa lɛ tee nɔ kɛtsara nɔ gbɛkɛgbɛkɛ gbii etɛ. Katina kɛ Biblia mli naataamɔi ni esaa ehe jogbaŋŋ yɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ enaafolɔmɔi lɛ fɛɛ jeee anɔkwale. Naagbee lɛ, osɔfo lɛ kɛɛ lɛ akɛ, akɛni eji gbekɛ yoo ni he yɔɔ fɛo, ni le nii hewɔ lɛ, esa akɛ ená eblayeiaŋ gbii lɛ ahe miishɛɛ bɔ ni eeenyɛ koni esusu Nyɔŋmɔ he kɛji egbɔ.

Mitsĩii sanegbaa nɛɛ he nɔ ko kwraa tã mitsɔɔɔ mifɔlɔi, shi enɔ Hɔgbaa lɛ miyaaa sɔlemɔ. Yɛ shwane mli lɛ, osɔfo lɛ ba wɔshwapo lɛ naa tɛ̃ɛ. Mijie minaa akɛ ehe ebahia ni mahi shwapo lɛ mli koni maye mabua Ataa.

Osɔfo lɛ bi mi akɛ: “Ani nakai eji lɛɛlɛŋ, loo nakai gbekɛ yoo lɛ ji mɔ ni kɔne oyiŋ?”

Mijie naa yɛ faŋŋ mli akɛ: “Nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ yɛ hemɔkɛyelii ni hi fe wɔnɔ lɛ.”

Osɔfo lɛ tsɔ ehiɛ eha mitsɛ ni ekɛɛ akɛ: “Owula Economos, shwiemɔ Katina kɛjɛ oweku lɛ mli oya; ehe yɛ oshara kɛha oshiabii lɛ.”

Miweku lɛ Te Shi Wo Mi

Enɛ ba mli yɛ afi 1940 afii lɛ anaagbee gbɛ, beni maŋ ta ni woɔ maŋ hirihiri lɛ yaa nɔ yɛ Greece lɛ. Akɛni Ataa miishe gbeyei akɛ maŋ hiɛ atuatselɔi lɛ baaŋɔ mi kɛya hewɔ lɛ, eto gbɛjianɔ eha mi koni mashi akrowa lɛ ni miyahi minyɛmi yoo lɛ shia yɛ akrowa ni Katina yɔɔ jɛmɛ lɛ mli. Yɛ nyɔji enyɔ ni mikɛhi jɛmɛ lɛ mli lɛ, aye abua mi ni mibanu nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ saji pii ahe lɛ shishi. Minijiaŋ je wui beni mina akɛ Ɔrtodɔks Sɔlemɔ lɛ tsɔɔmɔi lɛ babaoo jeee nɔ ni ŋmalɛ fiɔ sɛɛ lɛ. Mibayɔse akɛ Nyɔŋmɔ ekpɛlɛɛɛ woo ni akɛhaa jamɔ he amagai lɛ nɔ, ni ákɛ jamɔŋ kusum nifeemɔi srɔtoi—tamɔ krɔɔs lɛ jamɔ—lɛ ejeee shishi kɛjɛɛɛ Kristojamɔ mli, ni ákɛ, esa akɛ mɔ ko ajá Nyɔŋmɔ “yɛ mumɔ kɛ anɔkwale mli” bɔni afee ni esa ehiɛ. (Yohane 4:23; 2 Mose 20:4, 5) Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, mibakase akɛ Biblia lɛ kɛ naanɔ wala yɛ shikpɔŋ nɔ he hiɛnɔkamɔ kpakpa haa! Nakai Biblia mli anɔkwalei ni jara wa lɛ fata klɛŋklɛŋ sɛɛnamɔi ni minine shɛ nɔ kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ lɛ he.

Nakai be lɛ mli lɛ, minyɛmi yoo lɛ kɛ ewu lɛ yɔse akɛ kɛ́ eshɛ niyeli be lɛ, mifeee krɔɔs lɛ he okadi lɛ, ni misɔleee yɛ jamɔ he amagai ahiɛ. Gbi ko gbɛkɛ lɛ, amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ amɛyi mi. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ mashi amɛshia lɛ, ni mitee minyɛkwɛ̃ lɛ shia. Mishabi lɛ bɔ mitsɛ amaniɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Ataa ba kɛ yaafo ni ebɔ mɔdɛŋ koni etsake mijwɛŋmɔ. Mishabi lɛ koto shi yɛ mihiɛ ni ekpa mi fai, ni mikpɛlɛ nɔ. Bɔni afee ni agbe sane lɛ naa lɛ, amɛkɛɛ mi koni mibɔi sɔlemɔ yaa, shi mifi shi shiŋŋ.

Beni miku misɛɛ kɛtee Ataa akrowa lɛ, nɔnyɛɛi lɛ kã he. Mináaa gbɛ ko nɔ matsɔ ni mikɛ Katina agba sane, ni mibɛ wolo ko, loo Biblia po ní makane. Miná miishɛɛ waa beni mitsɛkwɛ̃ biyoo lɛ bɔ mɔdɛŋ koni eye ebua mi lɛ. Beni etee Corinth lɛ, ena Odasefonyo ko, ni eba shia kɛ wolo ni ji “Ha Nyɔŋmɔ Afee Anɔkwafo” kɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ ekome, ni mije shishi mibɔi kanemɔ yɛ teemɔŋ lɛ.

Shihilɛ Tsake Trukaa

Shitee-kɛ-woo ni naa wa waa tee nɔ afii etɛ. Mikɛ Odasefonyo ko kwraa naaa sharamɔ ko, ni minine nyɛɛɛ ashɛ wolo ko nɔ. Shi, mileee akɛ asomoaŋ etsɛŋ ni nibii komɛi ni he hiaa baaya nɔ yɛ mishihilɛ mli.

Ataa kɛɛ mi akɛ esa akɛ maya mitsɛkwɛ̃ lɛ ŋɔɔ yɛ Thessalonica. Dani mashi kɛya Thessalonica lɛ, mitee yoo nikpɛlɔ ko shwapo mli yɛ Corinth koni ekpɛ ŋwɛigbɛ atade eha mi. Kwɛ bɔ ni minaa kpɛ mihe beni mina akɛ Katina tsuɔ nii yɛ jɛmɛ lɛ! Wɔná miishɛɛ waa akɛ wɔna wɔhe ekoŋŋ yɛ nakai be kpalaŋŋ lɛ sɛɛ. Beni wɔyi enyɔ lɛ wɔshiɔ shwapo lɛ mli lɛ, wɔkɛ oblanyo ko ni he yɔɔ miishɛɛ waa ni eta baisikel ni ejɛ nitsumɔ eeya shia lɛ kpe. Atsɛɔ lɛ Charalambos. Beni wɔ́le wɔhe sɛɛ lɛ, wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaabote gbalashihilɛ mli. Nɛkɛ be nɛɛ nɔŋŋ mli, ni ji January 9, 1952 mli mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa kɛtsɔ baptisimɔ nɔ.

Ábaptisi Charalambos momo. Ni lɛ hu ekɛ shitee-kɛ-woo kpe yɛ eweku lɛ mli. Charalambos yɛ ekãa waa. Esɔmɔ akɛ asafoŋ nɔkwɛlɔ sɛɛkwɛlɔ, ni efee Biblia mli nikasemɔi babaoo. Etsɛɛɛ ni enyɛmimɛi lɛ kpɛlɛ anɔkwale lɛ nɔ, ni ŋmɛnɛ amɛweku lɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi babaoo hu miisɔmɔ Yehowa.

Mitsɛ sumɔɔ Charalambos sane waa, no hewɔ lɛ ekpɛlɛ gbalashihilɛ lɛ nɔ, shi Awo náaa he miishɛɛ. Yɛ enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mi kɛ Charalambos bote gbalashihilɛ mli yɛ March 29, 1952. Minyɛmi nuu nukpa lɛ kɛ mitsɛkwɛ̃ bi pɛ ba yookpeemɔ lɛ shishi. Yɛ nakai beaŋ lɛ, mileee akɛ Charalambos baafee jɔɔmɔ ní anyɛŋ akɛ nɔ ko ato he—nikeenii diɛŋtsɛ ni jɛ Yehowa ŋɔɔ—eha mi! Ákɛ ehefatalɔ lɛ, minyɛ mitswa mishihilɛ mibɔle Yehowa sɔɔmɔ he.

Hewalɛ ní Wɔwo Wɔnyɛmimɛi Lɛ

Yɛ afi 1953 mli lɛ, mi kɛ Charalambos kpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaashi kɛya Athens. Akɛni Charalambos miisumɔ ni efee babaoo yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli hewɔ lɛ, ekpa weku nitsumɔ ni etsuɔ lɛ ni eyatao nitsumɔ ni akɛ be-fã tsuɔ. Wɔkɛ wɔhe woɔ Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli kutuu shwane ni wɔfee Biblia mli nikasemɔi babaoo.

Akɛni atsĩ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa hewɔ lɛ, ehe bahia ni wɔtao gbɛ̀i srɔtoi ni wɔkɛaatsu nii. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ ekome baawo kiɔsk ko samfɛlɛ naa loo nihɔɔlɔ ko shwapo mli yɛ Athens maŋ-te-lɛŋ, he ni miwu kɛ be-fã tsuɔ nii yɛ lɛ. Polisifonyo onukpa ko kɛɛ wɔ akɛ agu woji tɛtrɛbii lɛ. Ni kɛlɛ, ebi kɛji akɛ enine baanyɛ ashɛ eko nɔ, ni ebi enɛ he sane yɛ polisifoi anitsumɔhe lɛ. Beni polisifoi lɛ ma nɔ mi amɛha lɛ akɛ mla ŋmɛɔ woji tɛtrɛbii lɛ agbɛ lɛ, eku esɛɛ ni ebakɛɛ wɔ. Beni nyɛmimɛi krokomɛi ni yɔɔ kiɔsk srɔtoi lɛ nu enɛ he nɔŋŋ lɛ, amɛ hu amɛje shishi ni amɛkɛ Buu-Mɔɔ lɛ ekomɛi shwie amɛ kiɔsk samfɛji lɛ anaa. Nuu ko hé Buu-Mɔɔ lɛ eko kɛjɛ wɔ kiɔsk lɛ mli, ebatsɔ Odasefonyo, ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ onukpa.

Wɔná miishɛɛ akɛ wɔɔna minyɛmi nuu fioo lɛ akɛ eekase anɔkwale lɛ. Eba Athens koni ebakase nii yɛ jarayeli lɛji anikasemɔhe lɛ, ni wɔha ebafata wɔhe kɛtee kpee wulu ko. Afee wɔkpeei wuji lɛ yɛ teemɔŋ yɛ koo ko mli. Ená nɔ ni enu lɛ he miishɛɛ, shi etsɛɛɛ ni ebɔi gbɛfãa. Yɛ egbɛfãai lɛ ateŋ ekome mli lɛ, eyaje Argentina lɛjiadaamɔhe lɛ. Jɛmɛ ni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ ko ba lɛlɛ lɛ mli koni ebashiɛ, ni minyɛmi nuu lɛ bi ni eha lɛ wɔwoji tɛtrɛbii lɛ eko. Wɔná miishɛɛ fe nine be mli ni wɔnine shɛ wolo ni eŋma wɔ lɛ nɔ lɛ ni kɛɔ nɛkɛ lɛ: “Mina anɔkwale lɛ. Nyɛtoa gbɛjianɔ koni nyɛha akɛ woji tɛtrɛbii lɛ amaje mi be fɛɛ be.” Ŋmɛnɛ, lɛ kɛ eweku lɛ miisɔmɔ Yehowa yɛ anɔkwayeli mli.

Yɛ afi 1958 mli lɛ, afɔ̃ miwu nine koni ebasɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ. Akɛni atsĩ wɔnitsumɔ lɛ naa ni shihilɛ lɛ mli wa waa hewɔ lɛ, bei pii lɛ, nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi lɛ sɔmɔɔ ni amɛŋamɛi fataaa he. Yɛ October 1959 mli lɛ, wɔbi nyɛmimɛi onukpai ni yɔɔ nitsumɔhe nine lɛ kɛji manyɛ mafata ehe. Amɛkpɛlɛ nɔ. Esa akɛ wɔyasara asafoi ni yɔɔ Greece maŋ-te-lɛŋ kɛ kooyigbɛ lɛ ni wɔwo amɛ hewalɛ.

Nakai gbɛfãai lɛ bɛ mlɛo. Gbɛjegbɛi kpakpai ni yɔɔ lɛ faaa. Akɛni wɔbɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔtsɔne hewɔ lɛ, bei pii lɛ, wɔkɛ tsɔne ni maŋbii kɛfãa gbɛ loo lɔle ni ahako sɛɛ ni ewo jatsu ni ji wuɔi kɛ guɔyeli nibii krokomɛi lɛ fãa gbɛ. Wɔwoɔ rɔba aspaaterei bɔni afee ni wɔnyɛ wɔnyiɛ kɛtsɔ gbɛjegbɛi ni nɔ ewo ŋmɔtɔ lɛ anɔ. Akɛni maŋbulɔi ni hiɛ tui yɛ akrowa fɛɛ akrowa mli hewɔ lɛ, ehe bahia ni wɔbote akrowai lɛ amli gbɛkɛnaashi bɔni afee ni akabi wɔ saji.

Nyɛmimɛi lɛ ná saramɔi nɛɛ ahe miishɛɛ waa diɛŋtsɛ. Eyɛ mli akɛ amɛteŋ mɛi babaoo tsuɔ nii waa yɛ amɛŋmɔji amli moŋ, shi amɛbɔɔ mɔdɛŋ waa koni amɛya kpeei ni afeɔ gbɛkɛnaashi yɛ shiai srɔtoi amli lɛ. Nyɛmimɛi lɛ hu le gbɔfeemɔ waa diɛŋtsɛ, ni amɛkɛ nɔ ni fe fɛɛ ni amɛyɔɔ lɛ ha wɔ, eyɛ mli moŋ akɛ nɔ ko fioo pɛ amɛyɔɔ. Bei komɛi lɛ, wɔkɛ weku muu lɛ fɛɛ wɔɔ tsu kome too lɛ nɔŋŋ mli. Hemɔkɛyeli, tsuishitoo, kɛ ekãa ni nyɛmimɛi lɛ yɔɔ lɛ bafee sɛɛnamɔ wulu kroko hu kɛha wɔ.

Wɔ Sɔɔmɔ lɛ Mlilɛɛmɔ

Yɛ February 1961 mli beni wɔsaraa nitsumɔhe nine ni yɔɔ Athens lɛ, abi wɔ kɛji akɛ wɔbaasumɔ ni wɔbasɔmɔ yɛ Betel. Wɔkɛ Yesaia wiemɔi lɛ ha hetoo, akɛ: “Naa mi, tsu mi!” (Yesaia 6:8) Nyɔji enyɔ sɛɛ lɛ, wɔnine shɛ wolo nɔ ni miitsɔɔ akɛ wɔba Betel amrɔ nɔŋŋ. No hewɔ lɛ, yɛ May 27, 1961 mli lɛ, wɔje Betel sɔɔmɔ shishi.

Wɔná wɔnitsumɔ hee lɛ he miishɛɛ, ni wɔhiɛ mɛ amrɔ nɔŋŋ. Miwu tsu nii yɛ nitsumɔhei ni kwɛɔ Sɔɔmɔ Nitsumɔ lɛ kɛ Woji Ashɛɛ nɔ lɛ mli, ni sɛɛ mli lɛ esɔmɔ be ko yɛ Nitsumɔhe Nine Ajinafoi Akuu lɛ mli. Mitsu nitsumɔi srɔtoi yɛ shia lɛ mli. No mli lɛ mɛi 18 yɔɔ weku lɛ mli, shi amɛyi bafee mɛi aaafee 40 yɛ nɔ ni miihe ashɛ afii enumɔ mli, ejaakɛ no mli lɛ aafee skul kɛmiiha onukpai yɛ Betel. Leebi mli lɛ, mishaa tsɛŋsii kɛ plɛtei amli, miyeɔ mibuaa kɛhaa nihoomɔ, misaa saatsei 12 nɔ, ni mitoɔ okpɔlɔ kɛhaa shwane niyeli. Shwane mli lɛ, mitoɔ atadei anɔ, ni misaa niiasɛɛyaahei lɛ kɛ tsui lɛ amli. Mitsuɔ nii yɛ niiahefɔmɔhe lɛ shikome daa otsi. No mli lɛ nitsumɔ fa babaoo, shi miná he miishɛɛ akɛ miinyɛ miiye miibua.

Wɔtsu wɔ Betel nitsumɔi lɛ kɛ agbɛnɛ hu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni wɔbɛ dekã kwraa. Bei pii lɛ, wɔfeɔ Biblia mli nikasemɔi ni shɛɔ kpawo. Yɛ otsii lɛ anaagbee lɛ, mifataa Charalambos he ni eyahaa wiemɔi yɛ asafoi srɔtoi amli. Anyɛɛɛ agbála wɔteŋ.

Wɔkɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi ní kɛ Greece Ɔrtodɔks Sɔlemɔ lɛ yɔɔ tsakpaa gbagbalii ní amɛnaanyo waa ji osɔfo ko ni nyiɛ mɛi ni teɔ shi woɔ jamɔ mli atuatselɔi akuu ko hiɛ yɛ sɔlemɔ lɛ mli lɛ kase Biblia lɛ. Amɛyɛ tsu ko ni mli eyi obɔ kɛ jamɔŋ amagai sɔŋŋ yɛ amɛshia lɛ, he ni ashãa tsofa-kɛ-ŋma kɛtsaraa nɔ, ní atswaa Byzantium sɔlemɔ lalai gbi muu fɛɛ lɛ. Kɛyashi be ko lɛ, wɔyasaraa amɛ Soo kɛha Biblia mli nikasemɔ, ni amɛnaanyo osɔfo lɛ basaraa amɛ Sohaa. Gbi ko lɛ, amɛkɛɛ wɔ koni wɔba amɛshia lɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee, ejaakɛ amɛyɛ naakpɛɛ nɔ ko kɛha wɔ. Nɔ klɛŋklɛŋ ni amɛkɛtsɔɔ wɔ ji nakai tsu lɛ. Amɛjie jamɔŋ amagai lɛ fɛɛ ni amɛsaa tsu lɛ mli. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi nɛɛ tee amɛhiɛ lolo ni abaptisi amɛ. Kɛ́ abua fɛɛ naa lɛ, wɔná miishɛɛ akɛ wɔɔna mɛi aaafee 50 ni wɔkɛ amɛ kase Biblia lɛ ni amɛjɔɔ amɛwala nɔ amɛha Yehowa ni abaptisi amɛ.

Nyɛmimɛi ni afɔ amɛ mu ni mikɛbɔ lɛ bafee sɛɛnamɔ krɛdɛɛ ko ni miná. Saramɔi ni Nɔyeli Kuu lɛ mli bii, tamɔ Nyɛminuu Knorr, Nyɛminuu Franz, kɛ Nyɛminuu Henschel basara wɔ lɛ wo wɔ hewalɛ waa diɛŋtsɛ. Yɛ nɔ ni fe afii 40 lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minuɔ he lolo akɛ Betel sɔɔmɔ ji woo kɛ hegbɛ kpele diɛŋtsɛ.

Hela kɛ Gbele Naadaamɔ

Yɛ afi 1982 mli lɛ, hela ni fiteɔ jwɛŋmɔ kɛ henumɔi lɛ he okadii bɔi kpojee yɛ miwu he. Beni shɛɔ afi 1990 mli lɛ, egbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ lɛ mli ewo wu, ni naagbee lɛ ehe bahia ni akwɛ lɛ be fɛɛ be. Yɛ eshihilɛ be lɛ naagbee afii kpaanyɔ lɛ mli lɛ, wɔnyɛɛɛ wɔshi Betel wɔya he ko he ko. Nyɛmimɛi ni asumɔɔ babaoo ni yɔɔ Betel weku lɛ mli, kɛ agbɛnɛ hu nɔkwɛlɔi ni gbɛnaa nii kã amɛnɔ lɛ to gbɛjianɔi koni amɛye amɛbua wɔ. Shi kɛlɛ, yɛ amɛ yelikɛbuamɔ ni mlihilɛ yɔɔ mli lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ehe bahia ni mikɛ ŋmɛlɛtswai babaoo atsu nii ni mikɛkwɛ lɛ leebi kɛ gbɛkɛ. Bei komɛi lɛ, nibii amli bawaa waa diɛŋtsɛ, ni mishiɔ kpe babaoo ni minyɛɛɛ mawɔ.

Yɛ July 1998 mli lɛ, miwu ni misumɔɔ lɛ lɛ je mli. Eyɛ mli akɛ mihiɛ tseɔ lɛ waa moŋ, shi le ni mile akɛ Yehowa hiɛ kpaŋ enɔ lɛ shɛjeɔ mimii, ni mile akɛ ebaakai lɛ efata mɛi akpekpei abɔ krokomɛi lɛ ahe yɛ gbohiiashitee lɛ mli.—Yohane 5:28, 29.

Midaa Yehowa Shi yɛ Ejurɔ ni Efee Mi lɛ Hewɔ

Eyɛ mli akɛ miwu eje mli moŋ, shi eshwɛko mikome too. Eji hegbɛ ni miná akɛ miisɔmɔ yɛ Betel lolo, ni mináa suɔmɔ kɛ kwɛmɔ ni Betel weku muu lɛ fɛɛ kɛhaa mi lɛ he miishɛɛ. Mɛi krokomɛi ni fata miwekumɛi lɛ ahe ji mumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei fɛɛ ni yɔɔ Greece lɛ. Eyɛ mli akɛ amrɔ nɛɛ miye nɔ ni fe afii 70 moŋ, shi minyɛɔ mitsuɔ nii gbi muu fɛɛ yɛ nihoomɔhe lɛ kɛ niyeli tsũ lɛ mli.

Yɛ afi 1999 mli lɛ, minine shɛ oti ni mikɛma mihiɛ yɛ shihilɛ mli lɛ nɔ beni miyasara Yehowa Odasefoi anitsumɔhe yitso ni yɔɔ New York lɛ. Minyɛŋ matsɔɔ bɔ ni minu he miha lɛ mli. Eji niiashikpamɔ ni tswaa mɔ emaa shi ni mihiɛ kpaŋ nɔ gbi ko gbi ko.

Kɛ́ misusu be ni eho lɛ he lɛ, miheɔ miyeɔ yɛ anɔkwale mli akɛ mikɛ miwala etsu nii yɛ gbɛ ni hi fe fɛɛ nɔ. Nitsumɔ ni fe fɛɛ ni mɔ ko baanyɛ aná ji ní eeesɔmɔ Yehowa kɛ ebe-fɛɛ. Manyɛ makɛɛ kɛ nɔmimaa akɛ nɔ ko ehiako mi dã. Yehowa jɛ suɔmɔ mli ekwɛ mi kɛ miwu yɛ mumɔŋ kɛ helooŋ fɛɛ. Kɛjɛ mi diɛŋtsɛ miniiashikpamɔ mli lɛ, minuɔ nɔ hewɔ ni lalatsɛ lɛ bi akɛ: “Mɛni maŋɔto Yehowa najiaŋ yɛ ejurɔ fɛɛ ni efee mi lɛ hewɔ?” lɛ shishi.—Lala 116:12.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Anyɛɛɛ agbala mi kɛ Charalambos teŋ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 27]

Miwu yɛ e-ɔfis yɛ nitsumɔhe nine lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Minuɔ he akɛ Betel sɔɔmɔ ji woo kpele