Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 8

WER 123 Nyutu Genne i Lubo Cik pa Jehovah

Medde ki Lubo Tira pa Jehovah

Medde ki Lubo Tira pa Jehovah

An a Jehovah, amito telowu i yo ma myero wuwot iye.’IC. 48:17.

GIN MA WABIPWONYO

Pwony man bikonyowa me neno kit ma Jehovah telo kwede ki jone i kare-ni ki dong mot ma wanongo ka walubo tirane.

1. Mi labol ma nyuto pingo mitte ni walub Jehovah macalo Latel Wiwa.

 GO KONG ni irweny woko i bunga mo. Tye jami mapol maraco ma orumo ka ngeti, calo lee tim, jami ma lak alaka kacel ki ginapita mogo ma opong ki kwir. Itwero bene poto i bur mo matut. Ibibedo ki pwoc madit adada ka itye ki ngat mo ma tye ka telo nyimmi ma ngeyo dye bunga man maber, ngeyo ka ma peko tye iye dok twero konyi me weyone! Lobo ma wakwo iye-ni rom ki bunga meno. Opong ki jami maraco ma twero balo watwa ki Jehovah woko. Ento watye ki ngat mo ma tye ka Telo Wiwa ma pe ki roc mo keken—meno Jehovah. En konyowa me weyo kabedo ma peko tye iye ki me medde ki wot nio wa i kabedo ma watye ka cito iye—lobo manyen i Paradic.

2. Jehovah telowa nining?

2 Jehovah telowa nining? Gin ma pire tek loyo ma en tiyo kwede aye Lokke, Baibul. Ento, en bene tiyo ki dano me miniwa tira. Me labolle, en tiyo ki “lagwok ot ma lagen dok maryek” me miniwa cam me cwiny ma konyowa me moko tam me ryeko. (Mat. 24:45) Jehovah bene tiyo ki co mukene mupore me tirowa. Me labolle, luneno me adwol kacel ki luelda me kacokke giminiwa cuko cwiny ki tira ma twero konyowa me kato ki i kwo matek. Watye ki pwoc madit adada ni Jehovah tye ka tirowa i kare man me agikki ma kwo tek adada-ni! Meno konyowa me medde ki bedo lurem Jehovah wek wanong mit pa bedo kwo i kare-ni ki dok pi naka.

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 Kadi bed kit meno, i kare mogo pud wanongo ni tek me lubo tira pa Jehovah tutwalle ka tye ka a ki bot dano ma gitye ki roc. Pingo? Twero bedo ni tira ma gumiyo-ni pe obedo gin ma wamito winyone. Nyo watwero tamo ni tira ma guminiwa-ni pe obedo me ryeko ci wamoko ni pe oa ki bot Jehovah. I kare ma kit meno, mitte ni wabed ki gen matek ni Jehovah aye tye ka telo jone dok ni lubo tirane bikeliwa mot. Me konyowa jingo genwa, pwony man binyamo (1) kit ma Jehovah otelo kwede jone i kare me Baibul, (2) kit ma Jehovah tye ka telowa kwede i kare-ni, ki dong (3) mot ma wanongo ka wamedde ki lubo tirane.

Jehovah kare ducu otiyo ki dano me telo wi jone (Nen paragraf 3)

KIT MA JEHOVAH OTELO KWEDE ROK ME ICRAEL

4-5. Jehovah onyuto nining ni etye ka tic ki Moses me telo Luicrael? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

4 Jehovah ocimo Moses me telo jo me Icrael i kare ma gitye ka a ki i Ejipt. Dok En ominigi lanyut ma nen ka maleng ma moko ni En tye ka telogi kun tiyo ki Moses. Me labolle, Jehovah oketo wir me pol i dyeceng ki wir me mac i dyewor. (Nia 13:21) Moses olubo wir man ma otero en ki jo Icrael wa i Nam Makwar. Ento mony me Ejipt guryemo kor jo Icrael. Pi meno, Luicrael komgi omyel adada pien gutamo ni Luejipt binekogi woko. Gutamo ni Moses omoko tam marac me kelogi i dog Nam Makwar. Ento meno onongo pe obedo tam marac. Jehovah onongo otiyo ki Moses me tero jone kunnu. (Nia 14:2) Lacen, Lubanga olarogi i yo me aura adada.—Nia 14:​26-28.

Moses obedo ka lubo wir me pol me telo jo pa Lubanga i kare ma gitye ka wot i dye tim aroo (Nen paragraf 4-5)

5 Pi mwaki 40 i nge meno, Moses omedde ki lubo wir me pol ma Jehovah onongo tye ka tic kwede me telo jone i kare ma gubedo ka wot i dye tim aroo. a Pi kare mo, Jehovah oketo wir man i wi kema pa Moses, ka ma jo Icrael ducu onongo gitwero nenone. (Nia 33:​7, 9, 10) Jehovah onongo loko ki Moses ki i wir man, ci Moses tito ki dano gin ma Jehovah owacce. (Jab. 99:7) Luicrael onongo gitye ki lanyut ma moko ni Jehovah tye ka tic ki Moses me telogi.

Moses kacel ki ngat ma oleyo kakare, Yocwa (Nen paragraf 5, 7)

6. Luicrael gudok i kom tira pa Jehovah nining? (Wel 14:​2, 10, 11)

6 Ki cwercwiny, pol pa Luicrael gukwero woko ni Jehovah tye ka tic ki Moses me lok Pire. (Kwan Wel 14:​2, 10, 11.) Tyen mapol gukwero woko ni Jehovah tye ka tic ki Moses me telogi. Macalo adwogine, Jehovah pe oye ni yalwak meno gudony i Lobo ma Kiciko Pire.—Wel 14:30.

7. Mi labol pa dano mogo ma gulubo tira pa Jehovah. (Wel 14:24) (Nen bene cal.)

7 Ento, Luicrael mogo gulubo tira pa Jehovah. Me labolle, Jehovah owaco ni: “Kaleb . . . tye ka lubo gin ma amito ducu kakare atir.” (Kwan Wel 14:24.) Jehovah omiyo mot ki Kaleb dok bene oye ni Kaleb oyer ka ma en mito kwo iye i Lobo ma Kiciko Pire. (Yoc. 14:​12-14) Yalwak pa Luicrael ma kiye ni gudony i Lobo ma Kiciko Pire bene guweko lanen maber adada me lubo tira pa Jehovah. I kare ma Yocwa oleyo kaka Moses macalo latela pa Luicrael, “lwak guwore wa i kare me kwone ducu.” (Yoc. 4:14) Macalo adwogine, Jehovah ogoyo laane i komgi ci okelogi i lobo ma en ociko pire.—Yoc. 21:​43, 44.

8. Tit kong kit ma Jehovah otelo kwede jone i kare pa luker. (Nen bene cal.)

8 Mwaki mapol lacen, Jehovah obedo ka cimo lungolkop me telo wi jone. I nge meno, i kare pa luker, Jehovah ocimo lunebi me miyo tira bot jone. Luker ma gubedo lugen onongo giwinyo tira pa lunebi. Me labolle, Kabaka Daudi omwolle ci ojolo tira magwar ma lanebi Natan omine. (2 Cam. 12:​7, 13; 1 Tekwaro 17:​3, 4) Kabaka Yekocapat olubo tira ma lanebi Jakajiel omine dok ocuko cwiny jo me Juda ni, ‘wuye lok pa lunebi pa Lubanga.’ (2 Tekwaro 20:​14, 15, 20) I kare me peko madit, Kabaka Kejekia oyenyo tira ki bot lanebi Icaya. (Ic. 37:​1-6) Kare ducu ma luker gulubo tira pa Jehovah, en ogoyo laane i komgi dok ogwoko jone. (2 Tekwaro 20:​29, 30; 32:22) Onongo myero onen ka maleng bot jo ducu ni Jehovah tye ka tic ki lunebine me tiro jone. Ento, pol pa luker kacel ki Luicrael gukwero lunebi pa Jehovah woko.—Jer. 35:​12-15.

Kabaka Kejekia kacel ki lanebi Icaya (Nen paragraf 8)

KIT MA JEHOVAH OTELO KWEDE LUKRICITAYO MUKWONGO

9. Angagi ma Jehovah otiyo kwedgi me telo wi Lukricitayo i cencwari me acel? (Nen bene cal.)

9 I nino me Pentekote mwaka 33 K.M., Jehovah ocako te kacokke pa Lukricitayo. En otelo Lukricitayo ma i kare meno nining? En ocimo Yecu macalo lawi kacokke. (Ep. 5:23) Ento Yecu pe oloko ki Lukricitayo magi ki acel acel me tittigi gin ma myero gutim. En otiyo ki lukwena kacel ki ludongo ma i Jerucalem me telogi. (Tic 15:​1, 2) Medo i kom meno, kicimo luelda i kacokke acel acel me telo wigi.—1 Tec. 5:12; Tito 1:5.

Lukwena ki ludongo ma i Jerucalem (Nen paragraf 9)

10. (a) Pol pa Lukricitayo me cencwari me acel gudok i kom tira ma gunongo nining? (Tic pa Lukwena 15:​30, 31) (b) Pingo jo mogo i kare me Baibul gukwero co ma onongo Jehovah tye ka tic kwedgi? (Nen bok ma wiye tye ni “ Pingo Jo Mukene Gikwero Lanyut ma Nen ka Maleng?”)

10 Lukricitayo me cencwari me acel gudok i kom tira ma gunongo ki bot lukwena ki ludongo nining? Polgi cwinygi obedo yom me lubo tira ma gunongo-ni. Ki lok ada, “cwinygi obedo yom i kom lok ma gicoyo . . . me cuko cwinygi.” (Kwan Tic pa Lukwena 15:​30, 31.) Ento, Jehovah tye ka telo jone nining i karewa-ni?

KIT MA JEHOVAH TELOWA KWEDE I KARE-NI

11. Mi labol ma nyuto kit ma Jehovah otiro kwede jo ma gitye ka telo wiwa i kare-ni.

11 Jehovah pud tye ka medde ki telo jone i kare-ni. En obedo ka timo meno kun tiyo ki Lokke, Baibul kacel ki Wode, ma obedo lawi kacokke. Tika watwero neno lanyut ma moko ni Lubanga pud tye ka tic ki dano i karewa-ni? Ada. Me labolle, nen kong jami mogo ma otimme i kine ka mwaka 1800 ki wiye. Charles Taze Russell kacel ki luwote gucako niang ni mwaka 1914 bibedo mwaka ma pire tek adada ma Ker pa Lubanga bicako loc iye. (Dan. 4:​25, 26) Guniang man pien gubedo ka timo kwed i Baibul dok gubedo ki gen ni gibineno cobbe pa lok pa lunebine. Tika Jehovah obedo ka tirogi i kwedo lok meno? Onen ka maleng. Jami mutimme i wi lobo i mwaka 1914 omoko atir ni Ker pa Lubanga ocako loc. Lweny me Acel me Wi Lobo ocakke, dok i nge meno two gemo opoto, oyengyeng madongo otimme, dok kec bene opoto. (Luka 21:​10, 11) Ada, Jehovah onongo tye ka tic ki co ma lugen magi me konyo jone.

12-13. Gin ango ma omege ma gidoro wi tic gutimo i kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo me dongo rwom me tic me tito kwena?

12 Tam kong bene gin mutimme i kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo. Omege ma gidoro wi tic i gang kalwa madit gukwano Niyabo 17:8 i yo matut. Ki i kwangi, guniang ni Lweny me Aryo me Wi Lobo pe biterogi i Armagedon. Pi meno, gungeyo ni kare me kuc bibedo tye i nge lweny man dok man bimiyo kare bot Lucaden pa Jehovah me tito kwena bot dano mapol. Dong kadi bed pe onen calo gin me ryeko i kare meno, omege ma gidoro wi tic gucako Cukul me Gilead me pwonyo lumiconari me tito kwena ki pwonyo dano i wi lobo ducu. Kicwalo woko lumiconari ma gutyeko nongo pwonnye kadi wa i kare me lweny man. Medo i kom meno, lagwok ot ma lagen ocako Cukul me Tiokraci b me pwonyo lutit kwena ducu wek gudok lupwonye mucwiny. I yo magi, onongo kitye ka yubo jo pa Lubanga pi tic me pwony ma tye anyim.

13 I kare-ni, watwero neno ka maleng ni Jehovah onongo tye ka telo wi jone i kare meno ma kwo tek-ki. Nicakke i kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo, jo pa Jehovah gitye agonya me tito kwena i lobe mapol. Ki lok ada, jo mapol gubedo ki kare me ngeyo Jehovah, kacel ki luticce ma gitito kwena i wi lobo ducu-ni.

14. Pingo watwero geno tira ma wanongo ki bot dul pa Jehovah kacel ki bot luelda ma kicimogi? (Niyabo 2:1) (Nen bene cal.)

14 I kare-ni, lumemba me Lukiko Madit gimedde ki yenyo tira ki bot Kricito. Gimito ni tira ma gimiyo obed ma rwatte ki tam ma nongo kimoko i polo. Dok gitiyo ki luneno me adwol kacel ki luelda me miyo tira bot kacokke. c Luelda ma kiwirogi gitye ‘i cing Kricito tung lacuc.’ (Kwan Niyabo 2:1.) Ngene kene ni luelda ducu gitye ki roc dok gitimo bal. Moses ki Yocwa gutimo bal i kare mogo, kadi wa lukwena bene. (Wel 20:12; Yoc. 9:​14, 15; Rom. 3:23) Ento watwero neno ka maleng ni Yecu tye ka tiro lagwok ot ma lagen kacel ki luelda ducu ma kicimogi, dok en bimedde ki timone “kare ducu, nio i agikki piny.” (Mat. 28:20) Pi meno, watye ki tyen lok maber me geno tira ma en miyo kun wok ki bot jo ma en ocimogi me telo wiwa.

Lukiko Madit i kare-ni (Nen paragraf 14)

WANONGO MOT KA WAMEDDE KI LUBO TIRA PA JEHOVAH

15-16. Pwony ango ma inongo ki i jami mutimme i kwo pa jo ma gulubo tira pa Jehovah?

15 Ka wamedde ki lubo tira pa Jehovah, wanongo mot kadi wa i kare-ni. Me labolle, Omego Andy ki dakone Robyn gulubo tam ma lagwok ma lagen miyo me bedo ki kwo ma pe mito jami mapol. (Ibru 13:5) Macalo adwogine, gubedo ki kare me konyo gero Odi me Ker kacel ki gedo mukene ma dulwa tiyo kwede. Robyn owaco ni: “I kare mogo wabedo i rum matino adada ma nongo pe watye kadi wa ki jokon. Dok onongo mitte ni acat kamerana kacel ki jami mukene ma onongo atiyo kwede me mako cal, kadi bed mako cal obedo gin ma yomo cwinya adada. Akok ki pig wanga i kare ma acato jamina magi. Ento calo Cara dako pa Abraim, amoko tamma pe me bedo ki cwercwiny pi jami ma ajalo.” (Ibru 11:15) Mot ango ma Andy gin ki Robyn gunongo? Robyn owaco ni: “Cwinywa yom adada pien wangeyo ni watye ka miyo ki Jehovah gin maber loyo ma watye kwede. Ka watye ka tiyo tic ma Jehovah ominiwa, wanongo abil me kwo ma wabibedo kwede i paradic.” Andy oye lokke, kun waco ni: “Cwinywa yom adada pien wamiyo cawawa ki kerowa ducu me cwako tic me Ker-ri.”

16 Mot mukene ango ma wanongo ka wamedde ki lubo tira pa Jehovah? Me labolle, i nge tyeko kwanne me cinia, laminwa Marcia onongo mito lubo tam ma kimine me tic macalo painia. (Mat. 6:33; Rom. 12:11) En owaco ni: “Kimina mot me kwan nono i univaciti pi mwaka angwen. Ento onongo amito miyo gin maber loyo bot Jehovah. Dong me ka cito ka kwan i univaciti, ayero me kwano tic cing ma twero konya me nongo cente kun bene weko atiyo macalo painia. Meno obedo tam ma pud dong ber loyo ma amoko i kwona. I kare-ni atye ka tic macalo painia, dok kit macalo atwero yero nino me ticca, atye bene ka wire i Betel ka miyo kony kacel ki timo jami mukene mapol pi Jehovah.”

17. Mot mukene ango ma wanongo ka wamedde ki lubo tira pa Jehovah? (Icaya 48:​17, 18)

17 I kare mukene wanongo tira ki bot dul pa Jehovah ma gwokowa. Me labolle, kicikowa i kom dongo cwiny me maro lim kacel ki timo jami ma twero weko waturo cik pa Lubanga. I kabedo magi bene wanongo adwogi maber ka walubo tira pa Jehovah. Wabedo ma cwinywa pe pidowa dok wagwokke ki i pekki mapol. (1 Tem. 6:​9, 10) Macalo adwogine, watwero tic pi Jehovah ki cwinywa ducu. Pe tye gin mo mukene ma twero keliwa yomcwiny ki kuc ma loyo meno.—Kwan Icaya 48:​17, 18.

18. Pingo imoko tammi me medde ki lubo tira pa Jehovah?

18 Labongo akalakala mo, Jehovah bimedde ki miniwa tira kun tiyo ki dano ma en ocimogi i kare me twon can madit atika-ni nio wa i kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito. (Jab. 45:16) Tika wabimedde ki lubo tirane kadi bed i kare mukene pe rwatte ki mitiwa? Bibedo yot me timone ka walubo tira pa Jehovah i kare-ni. Pi meno, wamedde wunu ki lubo tira pa Jehovah, ma meno kwano tira ma oa ki bot co ma kicimogi me doro wiwa. (Ic. 32:​1, 2; Ibru 13:17) Waromo lubo Latelawa, Jehovah, ki cwinywa ducu pien en konyowa me weyo gin mo keken ma twero balo watwa kwede dok telowa i yo ma biterowa i kwo ma pe tum.

IN IROMO GAMONE NINGO?

  • Jehovah otelo wi rok me Icrael nining?

  • Jehovah otelo wi Lukricitayo mukwongo nining?

  • Mot ango ma wanongo ki i lubo tira pa Jehovah i kare-ni?

WER 48 Wot ki Jehovah Nino ki Nino

a Jehovah bene ocimo lamalaika “ma yam woto i nyim mony pa jo Icrael,” me telo rokke nio wa i Lobo ma Kiciko Pire. Lamalaika meno nen calo obedo Mikael—ma meno nying Yecu ka en tye ka tic macalo latel wi lumalaika ducu.—Nia 14:19; 32:34.

b I kare-ni, pwonnye ma yam kimiyo i Cukul me Tiokraci dong tye but yub me cokkewa me dye cabit.