Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Wek Diyo Cwiny Ocob Ticce Kakare”

“Wek Diyo Cwiny Ocob Ticce Kakare”

“Wek diyo cwiny ocob ticce kakare, wek wubed jo muteggi, ma roc mo pe i komwu, dok wubed ma gin mo bene pe orem botwu.”​—YAK. 1:4.

WER 135, 139

1, 2. (a) Pwony ango ma wanongo ki i kom kit ma Gideon kacel ki jone ma romo 300 gudiyo kwede ki cwinygi? (Nen cal ma i pot karatac man.) (b) Ma lubbe ki Luka 21:19, pingo diyo cwiny pire tek?

LWENY-NYE onongo tek dok dano guol adada. Lumony pa jo Icrael i te tela pa Langolkop Gideon guryemo lumonegi​—lumony me Midian kacel ki rok mukene ma guribbe kwedgi​—i dyewor benebene pi bor piny ma romo mairo 20! Baibul tittiwa gin ma otimme ingeye: “Ka Gideon obino i Jordan, okato loka ca, en kacel ki dano miya adek ma gitye bote-ni. Komgi oloc woko.” Kadi bed kumeno, Gideon kacel ki jone onongo pud peya guloyo lweny, pien lumony pa jo Midian ma romo 15,000 kulu onongo pud gudong. I nge deno can ki dic i cing jo Midian pi mwaki mapol, jo Icrael onongo gingeyo ni meno pe obedo kare me ilo cingi woko. Pi meno, me tyeko lumonegi, jo Icrael ‘pud gumedde ki ryemo kor jo Midian’ ci guloyogi woko.​—Lungol. 7:22; 8:4, 10, 28.

2 Wan bene watye i lweny magwar adada. Lumonewa en aye Catan ki lobone, ki dong goro ma watye kwede. Jo mogo i kinwa dong gulwenyo pi mwaki mapol, dok pi kony pa Jehovah dong guloyo lweny meno. Ento i kare mukene, waol woko ki lweny i kom lumonewa kacel ki kuro agikki me lobo man marac-ci. Ki lok ada, peya waloyo lweny. Yecu ociko ni wan ma watye ka kwo i kare me agikki-ni wabirwatte ki atematema ki aunauna magwar, ento en owaco ni wek walo mitte ni wadi cwinywa. (Kwan Luka 21:19.) Diyo cwiny obedo ngo? Ngo ma twero konyowa me diyo cwinywa? Gin ango ma watwero pwonyone ki bot jo ma gudiyo cwinygi? Dok watwero ‘weko diyo cwiny cobo ticce kakare’ nining?​—Yak. 1:4.

DIYO CWINY OBEDO NGO?

3. Diyo cwiny obedo ngo?

Kit ma ginyuto kwede i Baibul, diyo cwiny pe obedo ciro atematema nyo kanyo kwo matek keken. Diyo cwiny kwako tamwa ki cwinywa, nyo kit ma wadok kwede i kom atematema ma watye ka wok ki iye. Diyo cwiny konyo ngat moni me bedo ki tekcwiny kun nongo cung matek ka tye ka wok ki i kwo matek. Buk mo acel waco ni diyo cwiny obedo “cwiny me kanyo peko, labongo ilo cingwa pien nongo watye ki gen matek. Obedo kit ma twero weko ngat moni cung matek ki tyene aryo ka tye ka wok ki i atematema. Dok weko waloko atematema magi doko yomcwiny madit adada pien nongo waketo tamwa i kom mot ma wabinongo ento pe i kom arem ma watye ka kato ki iye.”

4. Pingo watwero wacone ni mar aye weko wadiyo cwinywa?

4 Mar aye weko Lukricitayo gidiyo cwinygi. (Kwan 1 Jo Korint 13:4, 7.) Mar pi Jehovah cuko cwinywa me kanyo gin mo keken ma lubbe ki mitine. (Luka 22:41, 42) Mar pi utmegiwa konyowa me diyo cwinywa i kom gorogi. (1 Pet. 4:8) Mar pi luotwa konyowa me ciro “ayelayela” ma kadiwa jo munyomme ma gitye ki yomcwiny girwatte kwede dok bene jingo wat ma tye i kingi.​—1 Kor. 7:28.

NGO MA BIKONYI ME DIYO CWINYI?

5. Pingo Jehovah aye opore loyo me konyowa wek wabed ki kero me diyo cwinywa?

5 Jenge i kom Jehovah pi nongo teko. ‘Cwiny me ciro can ki cuko cwiny a ki bot Jehovah.’ (Rom. 15:5) En keken aye niang maber peko ma watye ka rwatte kwede, ento bene niang kwo ma wakato ki iye ki kit ma kinywalowa ki dong kit ma kabedo murumowa gudowa kwede. En aye opore me konyowa wek wabed ki kero me diyo cwinywa. Baibul waco ni: “En miyo jami ducu ma mitte bot jo ma lwore, dok winyo kokogi, ci larogi bene.” (Jab. 145:19) I yo mene ma Lubanga gamo kwede ki legawa pi nongo teko wek wadi cwinywa?

6. Kit ma en ocikke kwede i Baibul, Jehovah ‘bimiyowa yo ma myero wabwot kwede’ ki i atematema nining?

6 Kwan 1 Jo Korint 10:13. Ka walego Jehovah wek okonywa me ciro atematema, ci en ‘bimiyowa yo ma myero wabwot kwede.’ Jehovah tika loko jami i yo ma mege me kwanyo atematema woko ki i komwa? Waromo wacone ni, twere. Kadi bed kumeno, pol kare en miniwa yo ‘wek wacir can.’ Ki lok ada, Jehovah miniwa teko wek ‘wadi cwinywa i yo ducu ki yomcwiny.’ (Kol. 1:11) Dok kit ma en ngeyo gorowa, tamwa ki dong kit ma wawinyo kwede-ni, Jehovah pe biye ni atematema odiwa mukato kare woko.

7. Tit kong pingo cam me cwiny mitte wek wadi cwinywa?

7 Jing niyeni ki cam me cwiny. Ngat ma mito ito Mount Everest, got ma pud dong bor loyo ki i wi lobo myero ocam cam madit kato kit ma en camo jwi. Ka pe kumeno, ci en pe bio malo i wi got meno. I yo acel-lu, wek wadi cwinywa macalo Lukricitayo, myero wacam cam me cwiny madwong. Mitte ni waket tek wek wajal cawa me kwano Baibul, kwan piwa kenwa, ki dong wot i cokkewa. Yub me cwiny man konyo me jingo niyewa ki “cam ma rii nio wa i kwo ma pe tum.”​—Jon 6:27.

8, 9. (a) Ma lubbe ki Yubu 2:4, 5, lok ango ma pire tek ma wakemme kwede ka watye ka wok ki i atematema? (b) Itwero goyo cal mene i wi ka itye i atematema?

8 Wi opo pi bedo lawiny bot Jehovah. Ka latic pa Jehovah mo tye ka rwatte ki atematema, tye gin mo ma pire tek ma lubbe ki atematema meno mapat ki can ma ngat meno tye ka wok ki iye. Kit ma wadok kwede i atematema ma wawok ki iye nyuto ka ada waneno Jehovah macalo Lalocwa. Catan, ngat ma pe cwako twero me loc pa Jehovah-ni, okelo cac i kom Jehovah kun waco ni: “Gin ducu ma dano tye kwede en bimiyo pi kwone. Ento tugi keto cingi koni, igud cogone ki ringo kome [Yubu], ci en yeti ki i nyimi.” (Yubu 2:4, 5) Ma lubbe ki lok pa Catan-ni, man nyuto ni dano ducu gitiyo pi Jehovah pi rwot ineka. Catan mono dong olokke inge waco lok meno? Pe wacel! Inge cencwari mapol, i kare ma gibole woko ki i polo, Catan onongo pud gilwongo ni “ngat ma yam doto utmegiwa-ni . . . , en ngat ma yam dotogi i nyim Lubangawa dyeceng ki dyewor-ri.” (Yabo 12:10) Catan pud wiye pe owil i lok meno ma lubbe ki bedo lawiny bot Lubanga. En tye ki miti madit me neno ka wailo cingwa woko kun wakwero minne i te twero me loc pa Jehovah.

9 Ka itye ka lweny ki atematema, go kong cal man i wi. Catan kacel ki jogine gitye gucung tungcel ka neno ngo ma ibitimo kun giwaco ni ibiilo cingi woko. Ki tungcel bene Jehovah gin ki Wode ma tye ka loc-ci, jo ma kiwirogi ma dong gucer woko, ki lumalaika milion mapol gitye ka nenni. Gitye ka mini cwak, dok cwinygi yom me neno kit ma itye ka diyo ki cwinyi kun icwako twero me loc pa Jehovah. Ci iwinyo ka Jehovah wacci ni: “Latinna, bed ryek, wek iyom cwinya, wek anong lagam ma myero adok iye i lok ki ngat ma yeta.”​—Car. 27:11.

10. Itwero nongo adwogi ango ki i lanen pa Yecu ma lubbe ki kit ma en odiyo kwede ki cwinye?

10 Tam i kom mot ma bino pi diyo cwinyi. Go kong ni itye i wot mo mabor, idonyo ci icung i yo mo ma kato ki i te ngom nyo got mo. Ka ducu ma ineno, col adada. Ento cwinyi tek ni ka imedde ki lubone wa i agikkine, ci dok ibineno dero. I yo acel-lu, in bene i kare mogo iwinyo calo peko mapol ma i tye ka kemme kwede dong obwoyi ma pe itwero timo gin mo keken. Kadi wa Yecu bene owinyo kit meno. En orwatte ki “adagadaga marac twatwal ki bot lubalo,” gikelo alano i kome, dok gingolo kop i wiye ci kineke nek malit i kom ‘yat’​—ki lok ada, man pud dong obedo kare marac loyo i kwone! Ento, Yecu ociro jami magi ducu “pi yomcwiny ma giketo i nyime.” (Ibru 12:2, 3) En obedo ka tam i kom adwogi maber ma bibino ka ediyo cwinye, tutwalle lonyo nying Lubanga ki dok ilo malo twero me loc pa Jehovah. Atematema ma Yecu onongo tye ka wok ki iye-ni onongo tye pi tutunu, ento mot ma en binongo i polo pi gwoko gennene onongo tye pi naka. I kareni, atematema ma i wok ki iye twero bedo lit adada nyo bene twero turo cwinyi kwicikwici. Ento wi myero opo ni atematema magi ma itye ka kemme kwede i yo me cito i kwo ma pe tum-mi tye pi tutunu, pe bibedo matwal.

“JO MA YAM GUCIRO MATEK”

11. Pingo myero watam i kom labol pa “jo ma yam guciro matek”?

11 Pe watwero diyo cwinywa piwa kekenwa. Me cuko cwiny Lukricitayo me diyo cwinygi ki i atematema ma Catan kelo i komgi, Lakwena Petero ocoyo ni: “Wucung matek i nyime pi niye kun wangeyo ni, utmegiwu ma gitye i lobo ducu gitye ka ciro kit can macalo meno.” (1 Pet. 5:9) Jami ma otimo i kwo pa “jo ma yam guciro matek” pwonyowa me cung matek, cuko cwinywa ni wan bene watwero loyo atematema, dok bene poyo wiwa ni ka wagwoko gennewa ci wabinongo mot. (Yak. 5:11) Kong dong wanenu labol mogo manok. [1]

12. Ngo ma wapwonyo ki i labol pa lukerubi ma kiketogi i poto me Eden?

12 Lukerubi. Lanen maber pa cwec mogo me cwiny ma gukwongo nyute bot dano twero pwonyowa me diyo cwinywa ka kiminiwa tic matek. Lubanga Jehovah “oketo lukerubi yo tung wokceng me poto Eden, ki pala lucwan ma lyel mac, ma wirre tungngi ki tungngi, me gwoko yo ma cito i kom yat me kwo.”  [2] (Acak. 3:24) Ki lok ada, lukerubi magi onongo pe gicweyogi pi timo tic man! Bal ki jemo onongo pe obedo but yub pa Jehovah pi dano. Kadi bed kumeno, pe tye ka mo i Baibul ma wakwano ni lukerubi​—cwec me cwiny ma rwomgi lamal tutwal-li​—gubedo ka nguru nyo gutamo ni tic man pe opore pigi. Komgi pe odoko nyap dok bene pe guilo cingi woko. Ma ka meno, gin guketo cwinygi i ticgi dok gudiyo cwinygi nio ka tic meno otum, gwok man obedo i kare ma Pii Aluka ocorre i lobo, inge mwaki 1,600 kulu!

13. Yubu odiyo cwinye me ciro atematema nining?

13 Yubu. Ka cwinyi otur pi lok pa laremi nyo ngat mo ma i gangwu, two ma malit, nyo ngat mo ma imaro oto, ci itwero nongo kwecwiny ki i labol pa Yubu. (Yubu 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) Kadi bed ni en onongo pe ngeyo anga ma tye ka kelo peko meno i kome, Yubu pe oilo cinge woko. Pingo? Pi tyen lok me acel, en ‘onongo lworo Lubanga.’ (Yubu 1:1) Yubu omoko tamme me yomo cwiny Jehovah kadi bed ni onongo biwok ki i kwo mayot nyo matek. Ki kony pa Jehovah, Yubu obedo ka tam i kom jami mabeco ma Jehovah onongo dong otimo pire kun tiyo ki cwiny mere maleng. Cwiny Yubu ojing matek loyo i kare meno kun ngeyo ni Jehovah bigiko atematema meno i karene kikome. (Yubu 42:1, 2) Dok meno aye gin ma otimme. “Rwot [Jehovah] odwoko gum pa Yubu, . . . ; omiyo bote lim ma dodo maca ma yam en tye kwede tyen aryo.” Yubu oto “muti adada, ma onongo karene bene dong oromo maber.”​—Yubu 42:10, 17.

14. Ma lubbe ki 2  Jo Korint 1:6, kit ma Paulo odiyo kwede ki cwinye i kare me peko twero konyo jo mukene nining?

14 Lakwena Paulo. In mono itye ka rwatte ki adegadega matek, onyo bene aunauna ma a ki bot jo ma pe gimaro luworo me ada? Nyo gwok itye laelda me kacokke nyo laneno me adwol dok iwinyo ni ticci onuri woko? Ka tye kit meno, lwod lok i kom labol pa Paulo. En obedo ka rwatte ki aunauna magwar ki bot jo ma giger, dok bene kare ki kare en obedo ki par pi jo muye Kricito. (2 Kor. 11:23-29) Ento, en pe oilo cinge, dok lanenne ojingo niye pa jo mukene. (Kwan 2 Jo Korint 1:6.) Ka itye ka ciro peko malit, wi myero opo ni lanenni bene romo jingo niye pa jo mukene dok weko gidiyo cwinygi bene.

TIKA ‘DIYO CWINY BICOBBO TICCE KAKARE’ I KWONI?

15, 16. (a) ‘Tic’ mene ma diyo cwiny myero ocobi? (b) Mi labol i kom kit ma watwero ‘weko diyo cwiny cobo kwede ki ticce kakare.’

15 Yakobo ocoyo ni: “Wek diyo cwiny ocob ticce kakare.” ‘Tic’ mene ma diyo cwiny myero ocobi? Diyo cwiny konyowa me bedo ‘jo muteggi, ma roc mo pe i komwa, dok wabedo ma gin mo bene pe orem botwa.’ (Yak. 1:4) Atematema pol kare nyuto ka ma gorowa tye iye ki dok kitwa ma myero wayubbi. Ka wadiyo cwinywa i kare me atematema, ci wabidongo kit mabeco dok wabedo Lukricitayo ma kwiri. Me labolle, watwero doko jo ma miyo pwoc nyo lukica ma loyo kit macon-ni.

Ka wadiyo cwinywa i kare me atematema, ci wabidongo kit mabeco dok wabedo Lukricitayo ma kwiri (Nen paragraf 15, 16)

16 Kit macalo diyo cwiny konyowa me bedo Lukricitayo ma kitgi beco-ni, pe ikwer lubo cik ma i Ginacoya pien pe i mito kemme ki atematema i kwoni. Me labolle, ket kong ni itye ka lweny ki tam me donyo i tim me carocaro kono? Ma ka donyo i atematema meno, leg bot Jehovah wek okonyi me lweny matek wek i jwa miti meno woko. Ibicung matek, kun ijukke kekeni. Tika itye ka rwatte ki adegadega ki bot jo me gangwu ma pe gitye Lucaden pa Jehovah? Ma ka ilo cingi woko, mok tammi me cung matek kun imedde ameda ki woro Jehovah. Man bijingo gen ma itye kwede i kom Jehovah. Wi opo ni: Me nongo cwak pa lubanga, omyero wadi cwinywa.​—Rom. 5:3-5; Yak. 1:12.

17, 18. (a) Pingo pire tek ni wadi cwinywa nio wa i agikki? Mi lapor. (b) Watwero bedo ki tekcwiny ango ka agikki piny woto ki nyiko cok?

17 Pe myero wadi cwinywa pi kare manok keken, ento wa i agikki. Me lapore, tam kong i kom meli mo ma olokke ci obolo dano ma gitye i iye i pii. Wek jo meno gulo, myero gukwang wa i dog nam. Ngat ma okwang ento oilo cinge woko ma dong cok o i dog nam ki ngat ma oilo cinge ma pud peya okwang mabor gin ducu pud gibito. I yo acel-li, wan ducu wadiyo cwinywa nio wa i lobo manyen. Wabibwot ka wadiyo cwinywa. Omyero wabed ki cwiny calo pa lakwena Paulo, ma owaco tyen aryo kulu ni: “Cwinywa pe dok tye ka dok cen.”​—2 Kor. 4:1, 16.

18 Wabedo ki tekcwiny ni Jehovah bikonyowa me diyo cwinywa wa i agikki. Watye ki tek cwiny calo pa Paulo ma otito i Jo Roma 8:37-39 ni: “Watye ka loyogi matek pi ngat ma ceng omarowa-ni. Pien angeyo ada ni, kadi to, kadi kwo, kadi lumalaika, kadi luloc, kadi gin ma tye i kare man, kadi gin ma mito bino, kadi teko, kadi gin ma tye malo, kadi gin ma tye piny, kadi ki gin mo keken i kom ginaketa ducu, pe bibedo ki twero mo me pokowa woko ki i kom mar pa Lubanga ma tye i Kricito Yecu Rwotwa.” Ki lok ada, i kare mogo wabiol woko. Ento wadiyo cwinywa wa i agikki, kun walubu lanen pa Gideon kacel ki jone ma kadi bed guol ento ‘pud gumedde ki ryemo kor jo Midian.’​—Lungol. 8:4.

^ [1] (paragraf 11) Itwero nongo ni tye me cuko cwiny adada me kwano lok i kom kit ma jo pa Lubanga gudiyo cwinygi i karewa-ni. Me labolle, Yearbook me 1992, 1999, ki me 2008 tito lok i kom utmegiwa ma gitye Ethiopia, Malawi, ki Russia. Kwano lok ma kitito i kom jo magi jingo niyewa adada.

^ [2] (paragraf 12) Baibul pe tittiwa wel lukerubi ma kiketogi me timo tic man.